Marketing
Hrvatsko istraživačko novinarstvo živi u doziranoj demokraciji
Štitila kolege pa joj prijeti otkaz
HND izrazio je prosvjed zbog šikaniranja članova tog društva angažiranih na zaštiti radnih prava novinara, navodeći kao posljednji u nizu takvih pritisaka slučaj novinarke tjednika Bussines.hr.
U tom tjedniku, pak, tvrde da se ne radi o pritiscima, već da se ''netko tko radi malo želi skriti iza svog ranijeg angažmana u sindikatu''.
HND navodi da se Danica Juričić Spasović zauzimala za kolege u redakciji kojima se prijetilo otkazima ili im se naposljetku i otkazao radni odnos, a sada tjednik Bussines.hr i njoj nudi raskid ugovora o radu iz sasvim nejasnih razloga.
U HND-u su uvjereni da je riječ o problemu koji se još može premostiti unutar redakcije te pozivaju poslovodstvo tog lista da kolegici Juričić Spasović bez odlaganja i ikakvih daljnjih posljedica po nju, omogući nastavak nesmetanog rada.
Novinarska udruga stoga je pozvala i glavnu urednicu Bussines.hr-a Đurđicu Klancir da uloži dodatni napor kako bi izgladila nesporazume s novinarkom koju je, kažu u HND-u, osobno preporučila za posao u redakciji Bussines.hr-a.
Đurđica Klancir izjavila da je Juričić Spasović ''zbog odbijanja tema i bezobrazluka u komunikaciji bila pismeno opominjana, a da je kap koja je prelila čašu laž koju je plasirala da se na nju vrši pritisak jer je uredništvo tjednika želi spriječiti u istraživanju rada TDR-a''.
Urednica tvrdi da se moraju zaštiti od laži koju je njihova novinarka plasirala jer Danica Juričić Spasović u zadnje vrijeme nije spominjala nikakvo istraživanje o TDR-u, pa je stoga pokrenuta procedura otkaza o radu u sklopu koje se traži i njezino očitovanje.
Juričić Spasović pak kaže da su joj usmeno predložili sporazumni otkaz, ne navodeći nikakve razloge, pa tako ni TDR.
''Ako nije u pitanju istraživačko novinarstvo onda se pritisak vrši isključivo zbog sindikalnog djelovanja'', ustvrdila je Juričić Spasović. Dodala je da su joj nakon što je odbila sporazumni otkaz rekli da će ''onda poduzeti drastičnije mjere''.
Hina|Net.hr, 20.02.2008.
HND izrazio je prosvjed zbog šikaniranja članova tog društva angažiranih na zaštiti radnih prava novinara, navodeći kao posljednji u nizu takvih pritisaka slučaj novinarke tjednika Bussines.hr.
U tom tjedniku, pak, tvrde da se ne radi o pritiscima, već da se ''netko tko radi malo želi skriti iza svog ranijeg angažmana u sindikatu''.
HND navodi da se Danica Juričić Spasović zauzimala za kolege u redakciji kojima se prijetilo otkazima ili im se naposljetku i otkazao radni odnos, a sada tjednik Bussines.hr i njoj nudi raskid ugovora o radu iz sasvim nejasnih razloga.
U HND-u su uvjereni da je riječ o problemu koji se još može premostiti unutar redakcije te pozivaju poslovodstvo tog lista da kolegici Juričić Spasović bez odlaganja i ikakvih daljnjih posljedica po nju, omogući nastavak nesmetanog rada.
Novinarska udruga stoga je pozvala i glavnu urednicu Bussines.hr-a Đurđicu Klancir da uloži dodatni napor kako bi izgladila nesporazume s novinarkom koju je, kažu u HND-u, osobno preporučila za posao u redakciji Bussines.hr-a.
Đurđica Klancir izjavila da je Juričić Spasović ''zbog odbijanja tema i bezobrazluka u komunikaciji bila pismeno opominjana, a da je kap koja je prelila čašu laž koju je plasirala da se na nju vrši pritisak jer je uredništvo tjednika želi spriječiti u istraživanju rada TDR-a''.
Urednica tvrdi da se moraju zaštiti od laži koju je njihova novinarka plasirala jer Danica Juričić Spasović u zadnje vrijeme nije spominjala nikakvo istraživanje o TDR-u, pa je stoga pokrenuta procedura otkaza o radu u sklopu koje se traži i njezino očitovanje.
Juričić Spasović pak kaže da su joj usmeno predložili sporazumni otkaz, ne navodeći nikakve razloge, pa tako ni TDR.
''Ako nije u pitanju istraživačko novinarstvo onda se pritisak vrši isključivo zbog sindikalnog djelovanja'', ustvrdila je Juričić Spasović. Dodala je da su joj nakon što je odbila sporazumni otkaz rekli da će ''onda poduzeti drastičnije mjere''.
Hina|Net.hr, 20.02.2008.
Ovakva reakcija HND-a uslijedila je nakon sastanka ZIN-a na kojemu smo razmatrali slučajeve kolegice Danice Juričić Spasović i kolege Duška Miljuša i iznijeli stavove:
Stavovi Zbora istraživačkih novinara izvučeni iz rasprave:
Budući se radi o članovima Zbora istraživačkih novinara, kojem je jedna od ključnih zadaća navedena i prilikom osnivanja Zbora, da će razmatrati, raspravljati i donositi sudove o svim aktualnim i budućim slučajevima, radnim i profesionalnim problemima u kojima se nađu njegovi članovi prilikom obavljanja svog posla, na sastanku su kroz raspravu izneseni sljedeći stavovi koje navodimo kao stavove Zbora istraživačkih novinara:
1. Slučajevi kolega Danice Juričić i Duška Miljuša samo su posljednji u nizu sličnih slučajeva radnog i profesionalnog šikaniranja novinara koji su izloženi, ne samo prijetnjama od strane osoba iz kriminalnog miljea (što se i do sada događalo), već i istovremenim napadima uredničko-upravljačkih struktura iz njihovih redakcija. Sve češće, u Hrvatskoj se sankcioniraju, otpuštaju ili smjenjuju oni novinari i urednici koji su otvorili opasne, istraživačke teme iz gospodarskog ili organiziranog kriminala, te oni koji su svojim novinarskim tekstovima razotkrivali podrijetlo imovine moćnih ljudi ili moćnih društvenih skupina. Ili pak oni koji se usuđuju privatno ili javno postavljati «nezgodna» pitanja. Teško je povjerovati da su takve pojave tek slučajnosti, jer ne treba biti posebno analitičan kako bi se zaključilo da redakcije sankcioniranjem svog novinara ili urednika koji se bavi opasnim temama, odašilju snishodljivu i jasnu poruku organiziranim kriminalnim i gospodarskim moćnicima o tome da su ti novinari laka meta, te da je na njih «otvorena sezona lova». A upravo to je vidljivo na primjeru kolege Miljuša koji se s dužnosti urednika smjenjuje nedugo nakon što mu je u tisku objavljena svojevrsna smrtovnica (tzv. čitulja) u kojoj mu organizirani kriminal šalje svojevrsni «žuti karton», odnosno posljednju, jezovitu opomenu zbog istraživanja podrijetla njihove imovine. I nije trebalo dugo čekati da podzemlje ispravno protumači takve poteze uredničko-upravljačkih struktura, što pokazuje i slijedeća činjenica: ovih je dana, povodom ubojstva Vinka Rodića, kolegu Miljuša pred drugim novinarima javno napao i izvrijeđao stanoviti Šiškić, kojeg dio javnosti percipira pripadnikom podzemlja.
2. Zbor istraživačkih novinara odbacuje sve lažne argumente i teze, o tome da se u slučajevima sankcioniranja, smjenjivanja ili otpuštanja kolega koji se bave istraživačkim temama, zapravo radi o radno-pravnim razlozima ili pak o međuljudskim, komunikacijskim ili karakternim nesuglasicama u odnosu novinar-novinar ili novinar-urednik. Riječ o puno dubljoj i opasnijoj pozadini, što uz ostale, pokazuje i slučaj kolegice Ivane Dragičević-Veličković, koju je Ravnateljstvo HRT-a sankcioniralo samo zato što je, nakon ubojstva Davora Zečevića čija je djevojka urednica u Informativnom programu HTV-a, u privatnoj mail poruci postavila načelno pitanje «Vlada li mafija HRT-om?». Pri tome je posebno indikativna činjenica da je tekst kolege Miljuša o slučaju ubojstva Zečevića prije objavljivanja u Jutarnjem listu dostavljen HTV-u i Ivani Šikić, djevojci ubijenog Zečevića, a da do danas nije javno razjašnjeno tko je, kako i zašto to učinio.
3. Važno je tu naglasiti da redakcija JL-a u slučaju Dušana Miljuša, nakon što mu je objavljena čitulja, niti nakon njegove smjene, nije nastavljala rad na temama koje je otvorio, čime bi dala dokaz da teme o kojima je pisao uistinu nemaju nikakve veze s njegovom smjenom. U istraživačkom je novinarstvu, naime, jedno od glavnih pravila, ne puštaj priču dok je živa. Kad se prestane to činiti radi se o jasnoj indikaciji da su upravo teme koje je novinar otvorio uzrok njegovog stradanja. Postoje nebrojeni primjeri iz područja istraživačkog novinarstva u europskim zemljama, i u Americi, koji govore u prilog toj tvrdnji. Kad novinar koji je otvorio neku priču i nastrada, svi novinari u toj novinarskoj disciplini u svim medijima se na neki način udružuju, nastavljaju istraživati dotičnu priču i otkrivati skriveno ne samo u cilju da javnost dozna punu istinu, već u ovom slučaju i u cilju svojevrsne kolegijalne urote radi zaštite dotičnog kolege i u konačnici obrane nezavisnosti profesije! U Hrvatskoj se to još nikada nije dogodilo. Događa se suprotno, teme se napuštaju, nastaje šutnja koja samo pogoduje i moćnim skupinama, ali i izdavačima da se lakše riješe novinara istraživača iz nekih svojih samo njima znanih interesa i sprega.
4. Mi smo kao novinari prisiljeni raditi i živjeti u «fazama» koje ne ovise o našem trudu, radu, otkrićima, strasti i profesionalnosti i drugim «alatima» koje ulažemo u posao, već ovise o trenutnim odnosima moći u društvu. Hrvatsko istraživačko novinarstvo tako živi u doziranoj demokraciji: smije se pratiti onoliko koliko određenom političkom ili gospodarskom centru moći odgovora. Radi se o doziranoj, kontroliranoj slobodi medija. Tko prekorači te granice koje veze nemaju s profesijom najčešće nastrada degradacijom ili otkazom.
ZIN, 14. veljače 2008.
Budući se radi o članovima Zbora istraživačkih novinara, kojem je jedna od ključnih zadaća navedena i prilikom osnivanja Zbora, da će razmatrati, raspravljati i donositi sudove o svim aktualnim i budućim slučajevima, radnim i profesionalnim problemima u kojima se nađu njegovi članovi prilikom obavljanja svog posla, na sastanku su kroz raspravu izneseni sljedeći stavovi koje navodimo kao stavove Zbora istraživačkih novinara:
1. Slučajevi kolega Danice Juričić i Duška Miljuša samo su posljednji u nizu sličnih slučajeva radnog i profesionalnog šikaniranja novinara koji su izloženi, ne samo prijetnjama od strane osoba iz kriminalnog miljea (što se i do sada događalo), već i istovremenim napadima uredničko-upravljačkih struktura iz njihovih redakcija. Sve češće, u Hrvatskoj se sankcioniraju, otpuštaju ili smjenjuju oni novinari i urednici koji su otvorili opasne, istraživačke teme iz gospodarskog ili organiziranog kriminala, te oni koji su svojim novinarskim tekstovima razotkrivali podrijetlo imovine moćnih ljudi ili moćnih društvenih skupina. Ili pak oni koji se usuđuju privatno ili javno postavljati «nezgodna» pitanja. Teško je povjerovati da su takve pojave tek slučajnosti, jer ne treba biti posebno analitičan kako bi se zaključilo da redakcije sankcioniranjem svog novinara ili urednika koji se bavi opasnim temama, odašilju snishodljivu i jasnu poruku organiziranim kriminalnim i gospodarskim moćnicima o tome da su ti novinari laka meta, te da je na njih «otvorena sezona lova». A upravo to je vidljivo na primjeru kolege Miljuša koji se s dužnosti urednika smjenjuje nedugo nakon što mu je u tisku objavljena svojevrsna smrtovnica (tzv. čitulja) u kojoj mu organizirani kriminal šalje svojevrsni «žuti karton», odnosno posljednju, jezovitu opomenu zbog istraživanja podrijetla njihove imovine. I nije trebalo dugo čekati da podzemlje ispravno protumači takve poteze uredničko-upravljačkih struktura, što pokazuje i slijedeća činjenica: ovih je dana, povodom ubojstva Vinka Rodića, kolegu Miljuša pred drugim novinarima javno napao i izvrijeđao stanoviti Šiškić, kojeg dio javnosti percipira pripadnikom podzemlja.
2. Zbor istraživačkih novinara odbacuje sve lažne argumente i teze, o tome da se u slučajevima sankcioniranja, smjenjivanja ili otpuštanja kolega koji se bave istraživačkim temama, zapravo radi o radno-pravnim razlozima ili pak o međuljudskim, komunikacijskim ili karakternim nesuglasicama u odnosu novinar-novinar ili novinar-urednik. Riječ o puno dubljoj i opasnijoj pozadini, što uz ostale, pokazuje i slučaj kolegice Ivane Dragičević-Veličković, koju je Ravnateljstvo HRT-a sankcioniralo samo zato što je, nakon ubojstva Davora Zečevića čija je djevojka urednica u Informativnom programu HTV-a, u privatnoj mail poruci postavila načelno pitanje «Vlada li mafija HRT-om?». Pri tome je posebno indikativna činjenica da je tekst kolege Miljuša o slučaju ubojstva Zečevića prije objavljivanja u Jutarnjem listu dostavljen HTV-u i Ivani Šikić, djevojci ubijenog Zečevića, a da do danas nije javno razjašnjeno tko je, kako i zašto to učinio.
3. Važno je tu naglasiti da redakcija JL-a u slučaju Dušana Miljuša, nakon što mu je objavljena čitulja, niti nakon njegove smjene, nije nastavljala rad na temama koje je otvorio, čime bi dala dokaz da teme o kojima je pisao uistinu nemaju nikakve veze s njegovom smjenom. U istraživačkom je novinarstvu, naime, jedno od glavnih pravila, ne puštaj priču dok je živa. Kad se prestane to činiti radi se o jasnoj indikaciji da su upravo teme koje je novinar otvorio uzrok njegovog stradanja. Postoje nebrojeni primjeri iz područja istraživačkog novinarstva u europskim zemljama, i u Americi, koji govore u prilog toj tvrdnji. Kad novinar koji je otvorio neku priču i nastrada, svi novinari u toj novinarskoj disciplini u svim medijima se na neki način udružuju, nastavljaju istraživati dotičnu priču i otkrivati skriveno ne samo u cilju da javnost dozna punu istinu, već u ovom slučaju i u cilju svojevrsne kolegijalne urote radi zaštite dotičnog kolege i u konačnici obrane nezavisnosti profesije! U Hrvatskoj se to još nikada nije dogodilo. Događa se suprotno, teme se napuštaju, nastaje šutnja koja samo pogoduje i moćnim skupinama, ali i izdavačima da se lakše riješe novinara istraživača iz nekih svojih samo njima znanih interesa i sprega.
4. Mi smo kao novinari prisiljeni raditi i živjeti u «fazama» koje ne ovise o našem trudu, radu, otkrićima, strasti i profesionalnosti i drugim «alatima» koje ulažemo u posao, već ovise o trenutnim odnosima moći u društvu. Hrvatsko istraživačko novinarstvo tako živi u doziranoj demokraciji: smije se pratiti onoliko koliko određenom političkom ili gospodarskom centru moći odgovora. Radi se o doziranoj, kontroliranoj slobodi medija. Tko prekorači te granice koje veze nemaju s profesijom najčešće nastrada degradacijom ili otkazom.
ZIN, 14. veljače 2008.
Posebno, vezano za slučaj Juričić Spasović, u raspravi smo se osvrnuli i na pismo glavne urednice Business.hr-a ZIN-u, a koje je objavljeno na 45 lines:
Glavnoj urednici Đurđici Klancir Zbor je uputio molbu za informacijama vezano za najavu otkaza članu Zbora Danici Juričić. Glavna urednica se vrlo brzo odazvala molbi i uputila pisani odgovor na upit, koji je istodobno dat na uvid svim članovima Zbora. Članovi Zbora su razmotrili sadržaj pisanog odgovora i na sastanku zaključili kako o njemu ne mogu raspravljati, jer tu urednica Klancir navodi teške uvrede na račun novinarke Juričić, kojima kolegicu pokušava obazvrijediti i poniziti ne samo kao novinarku već i kao osobu.
Post je objavljen 21.02.2008. u 10:51 sati.