Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/naturalisticki

Marketing

Zaštita prirode

Zaštitar prirode je svaki individualac koji suosjeća sa prirodom i koji joj doprinosi na bilo kakav način. Tako bih ja opisao taj termin. U planinarskoj školi smo imali predavanje na istu temu te ću sada ukratko prenijeti stečeno znanje.

Glavni zadatak zaštitara ili grupe ljudi jest očuvati prirodu u stanju ravnoteže. Na tu temu se razvila cijela znanost koja se brine o živoj i neživoj prirodi.

Ljudi su, htjeli si to priznati ili ne, zagospodarili Zemljom i uzeli si previše maha. Stoga zaštitari prirode postavljaju načela koja govore da se neobnovljiva prirodna dobra trebaju racionalno iskorištavati (npr rude, nafta..) a obnovljive (npr šume) održivo.
Uloga zaštitara je da obaviještavaju građane o stanju prirode. Dakako tu ne govorimo samo o globalnom stanju, mnoge nažalost interesira uža okolica oko njihovog doma.

Zaštićena mogu biti područja, vrste, sirovine, minerali, fosili....
Područja mogu obuhvaćati veću površinu kao nacionalne parkove ili mala (npr. stijena).
Postoji više "nivoa" zaštićenosti pa ću ih i navesti:

STROGI REZERVATI: u njima je najstrožije zabranjeno gospodarenje ili bilo kakve djelatnosti. Posjećivanje rezervata je dozvoljeno ali može biti ukinuto ili ograničeno. Proglašava ga Sabor RH.
Lijepa naša broji 2 stroga rezervata:

Hajdučki i Rožanski kukovi (dosta jama i špilja(Lukina jama), nalaze se na S Velebitu. Poznata endemska pijavica u toj jami).

Bijele i Samarske stijene (u G. kotaru, od vapnenačkih stijena, nastale tektonskim djelovanjem).

NACIONALNI PARKOVI: ukratko- sve je zaštićeno, tj. ekosustav na tom području (ekosustav=živa i neživa priroda na jednom prostoru). U njima je zabranjeno gospodarenje, osim tradicionalne poljoprivrede, t. ribolova, t. obrta...
U NP dozvoljena je gradnja znanstvenih ustanova, a mi ih brojimo 8:

Plitvička jezera- u UNESCO-voj svjetskoj baštini.
Naš najstariji NP.
16 jezera, ali su sva u toku jedne rijeke.
dominira bukva, jela, poznata prašuma Čorkova uvala.
Nema gospodarenja- priroda je takva kakva je!

Kornati- 140 otoka, uglavnom nenaseljeni. Značajne litice.

Brijuni- 2 velika, 12 malih otoka. Sačuvana Mediteranska vegetacija. Dio parka je kultiviran (parkovi, ZOO, ...)

Krka- krška rijeka duga oko 72km.
2/3 njene duljine leži u klisuri. Skradusnki vuk i Roški slap.

Paklenica- nalazi se na J Velebitu. Prostire se od mora do najviših vrhova Velebita. Kanjoni Velike i Male Paklenice nastali su erozivno.

Risnjak- 30ak km2. Značajan je veliki broj biljnih i životinjskih vrsta.
Razni geološki objekti (izvor Kupe).

Mljet- zaštićen samo zapadni dio otoka. Sačuvana Mediteranska vegetacija. 2 slana jezera povezana s morem.
To je jedan od otoka najbogatijih vegetacijom.

S Velebit- Hajdučki i Rožanski kukovi, Zavižan, botanički vrt Zavižan, Kozjak i sl. Prostire se do Šatorine.

POSEBNI REZERVATI:
zaštićena manja površina, imamo ih 69.
Zabranjen lov, unošenje novih vrsta, gospodarenje,
Motovunska šuma, Vransko jezero kod Bioggrada, Crna mlaka, Zavižan, Vražji prolaz, šuma Dundo, Štirovača...

PARKOVI PRIRODE:
brojimo ih 10. Zaštićeno prostrano područje. Liberalnije nastrojeno: dopušteno gospodarenje (u nadležnosti javne ustanove parka prirode),
Ima odgojno-obrazovnu funkciju, rekreativnu, turističku...
Biokovo, Kopački rit, Papuk, Učka, Vransko jezero, Žumberačko i Samoborsko gorje...

SPOMENICI PRIRODE:
zaštićen dio, objekt (stijena, slap, špilja, vodotok, greben...)
Proglašava grad i županija, ne Sabor.
Špilja Lokvarka, Stijena Visibana...

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ:
28
(drvoredi, sađene šume..)
turistička, estetska funkcija.
Petehovac kod Delnica, Vidova gora, Kalnik..

PARK ŠUME:
zaštićena prirodna ili sađena šuma.
funkcija odmora i rekreacije.
dozvoljenin zahvati koji ne ugrožavaju prirodu.
imamo ih 19 i proglašava ih grad i županija.
Golubinjak, Marijan, Jankovac...

SPOMENICI PARKOVE ARHITEKTURE:
umjetni objekti
može biti saštićen park, drvored, stablo...

Zaštićene vrste flore i faune nalaze se u Crvenoj knjizi. Mogu biti divlje ili domaće (životinje).
neke zaštićene biljke: tisa, božikovina, runolist, srčanik, proljetnice (visibabe, šafrani, jaglac, kukurjek...), Velebitska degenija, Hrv. sibireja...

neke zaštićene životinje: ptice pjevice, sokolovi, grabljivice, rode, šišmiši, sljepić, divlja mačka, ris, vjeverica...

9% Hrvatske površine je zaštićeno (što je malo, trebalo bi biti barem 15, mislim da je to EU standard ali nisam siguran).

U zaštićenim područjima zabranjeno je brati biljke, tjerati životinje, hodati s psima bez uzice, galamiti, palit vatru...
U slučaju incidenta zvati policiju, vatrogasce, lokalnu javnu ustanovu!

Dakako većina ovog je uzalud ako nemamo vlastiti moral, razmišljanje a planinari planinarsku etiku u malom prstu. O tome drugi put;)


Post je objavljen 09.02.2008. u 18:48 sati.