Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/euklid

Marketing

Državna matura putuje na fakultet

(ja kofer nosim)

Čini se sada sasvim izvjesnim da će naši školarci koji su upisali prvi razred gimnazije u šk. god 2005/06. svoje srednjoškolsko obrazovanje iduće godine zaključiti polaganjem državne mature. Ista se sudbina godinu dana kasnije sprema i učenicima četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih škola.
Ukratko, državna matura je standardizirani završni ispit za učenike srednjih škola. U gimnazijama se sastoji od ispita iz matematike, hrvatskog jezika, stranog jezika te jednog predmeta po izboru učenika. Pritom se ispit iz matematike može polagati na tri razine (višoj, osnovnoj i nižoj), a ispit iz hrvatskog jezika na dvije (višoj i nižoj). Učenici će sami birati razinu zahtjevnosti na kojoj će polagati matematiku i hrvatski.
Mnogo je već rečeno o konceptu državne mature i nema smisla sad o svemu ispočetka. Samo bih dodao, jer za priču je važno, da sam ja pobornik ovog projekta. Mislim da će državna matura konsolidirati srednjoškolsko obrazovanje, objektivizirati i ujednačiti kriterije, suzbiti inflaciju ocjena, zaoštriti odgovornost škola i nastavnika. Dug je put do točke na kojoj se možemo nadati da ćemo osjetiti te efekte, ali od nekud treba početi.

Nije dobro, međutim, što se sve glasnije čuje da bi državna matura imala zamijeniti prijemne ispite na fakultetima. I sam ministar je to izjavio više puta u zadnjih nekoliko dana. Navodno je i Rektorski zbor „suglasan da se rezultati državne mature koriste umjesto postojećih razredbenih postupaka za odabir pristupnika za studij“. Citat je preuzet s nepotpisanog dokumenta MZOS-a. U istom dokumentu se navodi da će se već u ožujku ove godine izdati publikacija koja će buduće studente detaljno informirati o novim uvjetima za upis na pojedine fakultete u akademskoj godini 2009/10.

Mislim da je to krivo i loše. Mislim da u MZOS- ne razumiju razliku između prijemnog ispita i klasifikacijskog (razredbenog) postupka. Položena državna matura može i mora biti dokaz kvalificiranosti za upis na fakultet (a čak i tu možda treba ostaviti rezervu kad je riječ o umjetničkim akademijama), no državna matura ne može rangirati buduće studente.

Uočimo najprije da je rangiranje bitno. Prvo, kapaciteti naših fakulteta su ograničeni, te se svi koji to žele ne mogu slobodno upisati na svaki pojedini studij. Zato je nužno provesti tzv. razredbeni postupak (sportskim jezikom rečeno, formirati rang-listu svih prijavljenih). Od lani je rangiranje još važnije: i kad se upišete na fakultet, vi participirate u plaćanju troškova studija, a visina te participacije direktno ovisi o vašem mjestu na upisnoj rang-listi.

Kad imamo na umu sadašnju vrijednost studenskog statusa i projiciranu vrijednost fakultetske diplome, jasno je da je pravedan i objektivan postupak rangiranja nužan gdje god je više kandidata od raspoloživih mjesta.
Ključno je pitanje može li državna matura preuzeti ulogu klasifikacijskih ispita (popularno nazvanih prijemnim ispitima). Ne može. Evo zašto:
Prvo, kako ćemo uspoređivati one koji su odabrali različite razine matematike i hrvatskog na maturi? Vrijedi li trojka na višoj razini kao petica na nižoj? Ili vrijedi više? Ili manje?
Drugo, ako se, primjera radi, zadržimo samo na matematici i hrvatskom, prethodna primjedba možda i otpada jer je razumno očekivati da će svi koji žele studirati matematiku ili hrvatski na maturi birati višu razinu ovih predmeta. Štoviše, razumno je očekivati i da će svi koji žele studirati matematiku ili hrvatski na maturi dobiti petice iz ovih predmeta. Kako ćemo ih onda razlikovati? Ako primamo 50 studenata i javi se njih 100 svi s peticama iz tog ključnog, strukovnog predmeta, što ćemo onda? Rangirati ih po ocjenama iz biologije, tjelesnog i povijesti? Sve troje je nesumnjivo važno, ali ne baš najrelevantnije za studij hrvatskog jezika i književnosti. Možda mislite da će se javiti samo njih 40 s peticama. Kažem vam da neće. Ali čak ako i da, idućih 40 će imati četvorke i imamo ponovo isti problem. Ukratko, raspon od samo 4 prolazne ocjene s mature neće moći biti dovoljno selektivan.
Treće, i najvažnije. Čak i da potpuno možemo vjerovati ocjenama s državne mature, čak i da su one potpuno selektivne, to nije ono što se hoće. Mi bismo htjeli ranglistu formirati (naravno, uz uvažavanje općeg uspjeha i svih ocjena, kao što uostalom činimo i danas) prvenstveno tako da prepoznamo zainteresiranost, talent i oštroumnost. Nije moguće sve to razabrati iz jedne jedine ocjene koju naši budući studenti donesu s mature, ma kako ta ocjena bila odmjerena.

Ima i drugih argumenata, no oni možda i nisu toliko važni. (Na primjer, kako bi se u rangiranje samo na temelju državne mature uklopili oni koji su maturirali ranije? Čak i ako takvi polože državnu maturu, jasno je da je teško uspoređivati rezultate iz različitih godina. Na primjer, kakve bi posljedice po đake moglo imati biranje ovog ili onog predmeta kao izbornog?)

Zagovornici državne mature kao razredbenog mehanizma pri upisu na fakultete kažu kako je to fini način da se izbjegne korupcija na upisima i smanje (pretjerani) troškovi koje fakulteti naplaćuju za provedbu klasifikacijskog postupka. Mislim da ti argumenti nisu uvjerljivi.
Ako i gdje korupcije ima, treba je suzbiti direktno. Nije valjda da treba ukinuti bolničko liječenje ako se primijeti da je bilo korupcije u pojedinim bolnicama pri sastavljanju listi čekanja.
Slažem se i da je nedopustivo raditi biznis od prijemnih ispita. No i to treba rješavati ukidanjem nekorektnih vodstava fakulteta, ne ukidanjem klasifikacijskog postupka.
Daljnji je argument ministarstva da učenici ne bi trebali dva puta polagati „isto“; jednom na maturi, drugi puta na prijemnima. To nas dovodi natrag na početak priče o nerazumijevanju. Jer naprosto nije tako. Na državnoj maturi se „polaže“. Na klasifikacijskom ispitu se ne polaže ništa. Tamo se u konkurenciji koja je negdje veća, negdje blaža, nastoji izboriti vrlo prestižna i vrlo vrijedna životna pozicija.

? I meni samom ovo djeluje malo prestrogo. Preveliki teret na dječja leđa. Ali, fer je reći da je to tako i tako će biti sve dok je broj mjesta na fakultetima ograničen, a troškovi studija se plaćaju razmjerno mjestu na rang-listi. Konkurencija i kompeticija su tim uvjetima zadane. A kad su već tu, onda je nepravedno selekciju i rangiranje provoditi pregrubim ili neodgovarajućim instrumentima, pa makar alternativa zvučala prestrogo.


Hoće li to umanjiti vrijednost i značaj državne mature? Nipošto. Uostalom, ne treba državna matura biti multipraktik pa da rješava sve probleme kojih se sjetimo. Ako se previše na nju fokusiramo i od nje konstruiramo preveliku polugu, dogodit će se, kako je to već u Sloveniji netko primijetio, da rep počne mahati psom, umjesto da pas veselo maše repom.




Post je objavljen 29.01.2008. u 09:34 sati.