Pregled posta

osnovno za dekor stana i osstalo -jednostavno boje

Boje - vizualni medij

Čak i ako biste radije živjeli bez boje, to nije moguće. Boja postoji posvuda: na najneuglednijim drvenim podovima, na sivim prozorskim okvirima, na najsumornijim zidovima. Brava ima boju. Šarka ima boju. Svjetlost ima boju. Bijelo je boja. Možete živjeti u sobi bez namještaja ali ne možete živjeti u sobi bez boje. Budući da boja sobi može dati oblik jednako koliko i bilo kakav raspored namještaja – koliko i sva četiri zida – Vaš odabir boje je ključan. Pronalaženje onih boja koje će Vam najbolje odgovarati, boja koje će proširiti Vaš prostor ili ga učiniti toplijim, ugodnijim, svježijim ili osobnijim – boja koje će Vas činiti sretnim kada god uđete u prostoriju – predstavlja jedan od najestetskijih i osobnih odabira koje ćete napraviti. To je samo pitanje pronalaženja Vašeg načina u tome. Izaberite prostoriju koja Vam je najvažnija ili onu s kojom ste najnezadovoljniji. Uzmite ovu knjigu i pođite u izabranu prostoriju, jer iako mijenjate boje u svim sobama, treba Vam mjesto s kojim ćete započeti.

Načela: Osnove o boji
Odluka da na primjer želite žutu sobu, neće Vas odvesti vrlo daleko. Ljudsko oko može razlikovati približno sedam milijuna boja, stoga svođenje Vaše odluke na žutu još uvijek Vam ostavlja milijune varijacija između kojih možete birati. Kako biste došli baš do one žute – ili crvene ili plave – koju ste zamislili u svojoj glavi, trebate znati što sve sačinjava njenu kompoziciju. Čitajte dalje i otkrit ćete.



Komponente boje
Boje se definiraju kao primarne, sekundarne i tercijarne. Ovo možete lakše vizualizirati ako na sljedećoj stranici promotrite krug s dvanaest nijansi boja.

Tri primarne boje
Ovo su izuzetno snažne boje: plava, crvena i žuta. Svaka od njih je jarka, čista i nepatvorena jer nema komponentnu boju osim sebe same. Svaka zasebno dominira trećinom spektra. Kombinirane, one određuju svaku boju u spektru.




Tri sekundarne boje
Svaka od tri sekundarne boje – narančasta, zelena i ljubičasta – sastoji se od dviju primarnih boja prikazanih na krugu. Narančasta je mješavina primarne crvene i žute. Zelena predstavlja spoj plave i žute. Ljubičasta nastaje miješanjem plave s crvenom.



Tercijarne boje
Postoji šest tercijarnih boja: narančasto-crvena, narančasto-žuta, žuto-zelena, plavo-zelena, plavo-ljubičasta, crveno-ljubičasta. Svaka tercijarna boja je sastavljena od sekundarne boje koja se nalazi do nje s jedne strane na krugu s bojama i od primarne boje do nje s druge strane kruga. Za razliku od sekundarne, tercijarna boja poprima više od jedne boje, one koja se nalazi do nje, nego od druge.



Temperatura boja
Boja se definira kao topla ili hladna ovisno o njenoj poziciji na spektru i nijansama njoj najbližih susjednih boja. Tople boje – narančasta, žuta i crvena – stvaraju tople nijanse sunčeve svjetlosti te sobi daju ugođaj topline i dobrodošlice. One također smanjuju prostor i mogu se upotrijebiti za to da objekti ili površine kao što su zidovi, izgledaju bliže. Hladne boje reflektiraju hladnu ljubičastu i plavu boju mjesečine. One čine da se objekti i prostor udaljuju i mogu se upotrijebiti za povećanje prostora tako da zidovi izgledaju udaljeniji. Spektar boja daje prednost toplim bojama: od primarnih boja dvije su tople, crvena i žuta, dok je samo jedna hladna, plava.

Komplementarne boje
Komplementarne boje su boje koje se nalaze u prirodnom skladu jedna s drugom te bi ih trebali upamtiti.
Pogledajte na krug boja i vidjet ćete da je komplementarna boja svake primarne boje ona boja koja se nalazi na dijametralno suprotnoj strani. Puka privlačnost suprotnosti, mogli biste reći, ali istražite dublje. Komplement svake primarne boje je u stvari sekundarna boja sastavljena od dvije primarne. Drugim riječima, komplementarna boja dovodi u ravnotežu jednu primarnu boju združujući je s ostale dvije primarne boje u spektru. Ona također uravnotežuje njenu temperaturu – primijetit ćete da svaka topla boja kao svoj komplement ima hladnu boju, i obratno.



Neutralne boje
Boja postaje neutralna kada joj se doda znatna količina njoj komplementarne boje. Međutim, ako joj dodate samo malu količinu komplementarne boje, ona će samo oslabiti intenzitet prevladavajuće nijanse – do određenog stupnja. Možete eksperimentirati s tim stupnjem tako da smanjujete ili povećavate količinu komplementa u mješavini. Ako sami radite mješavinu, počnite polako jer dodavati možete uvijek ali oduzimati ne možete. Ako nastavite dodavati, konačno ćete izgubiti prevladavajuću boju i proizvest neutralnu.
Na primjer, ako crvenoj dodate zelenu, crvena postaje tamnija i manje intenzivna. Što više dodajete zelene, to ona postaje bliža sivoj. Siva može biti toplija ili hladnija, ovisno o toplini boje i njenog komplementa. Ako na primjer dodate dosta toplu žuto-zelenu toploj narančasto-crvenoj, dobit ćete topliju sivu nego ako već hladnoj crveno-ljubičastoj dodate hladnu plavo-zelenu. Neutralna koju proizvedete bit će više smeđa nego siva.



Terminologija boja
Poznavanje definicije triju malih riječi – nijansa, vrijednost, i kroma – neće Vam samo pomoći da se izrazite profesionalno već će Vam dati jasniju predodžbu o tome što je točno a što pogrešno kada je riječ o boji.
Nijansa je jednostavno druga riječ za boju. Na primjer, tepih s prevladavajućom crvenom bojom ima crvenu nijansu.
Vrijednost je svjetlina ili tamnoća boje. Boja sa svijetlom vrijednošću razrijeđena je lazurom ili je pomiješana s bijelom, što je na sivoj skali stavlja bliže bijeloj boji. Roza je na primjer svijetla nijansa crvene koja ima svijetlu (bjelju) vrijednost. Boja s tamnom vrijednošću je na sivoj skali bliža crnoj, jer je potamnjena crnom ili joj je dodana komplementarna boja. Bordo je primjer nijanse crvene s tamnom vrijednošću.

Kroma se odnosi na intenzitet boje, koliko je sjajna ili tamna. Crvena boja opeke ili grimizna su na primjer relativno jednake na sivoj skali što ih čini sličnima u vrijednosti ali se razlikuju po intenzitetu. Boja opeke ima slabiji intenzitet od grimizne, što je čini tamnijom i prigušenijom; grimizna ima veći intenzitet i sjajnija je. Za to postoji razlog: iako to nije jasno uočljivo, crvena boja opeke sadrži zelenu, dakle komplement crvene, što je potamnjuje; grimizna je isključivije crvena i sadrži više crvenog pigmenta. Drugim riječima, boje slabijeg intenziteta sadrže veću količinu drugih boja koje su im dodane; boje svjetlijeg intenziteta su prirodnije, čišće.
Nijansa, vrijednost i kroma su termini koji se koriste u Munsellovom sustavu boja koji najjasnije ilustrira funkcioniranje boje. Što se tiče označavanja kromatskih boja te primarnih i sekundarnih boja, ovaj sustav koristi akromatične, sive boje da pokaže kako se nijanse pomiču prema sivoj, tj. odmiču od nje.



Učinak prirodnog svijetla i klime na boje
Kvaliteta prirodnog svjetla odraz je klime u kojoj živite i koja se mijenja s godišnjim dobima. Razmislite o tome kako određeno doba godine utječe na boje: kako u zimi zimzeleno lišće ima plavo-zelenu boju, dok u ljeti ta ista stabla izgledaju žuto-zeleno. To je zbog toga što je u hladnoj svjetlosti sve filtriranije dajući bojama siviji i manje intenzivan izgled. Za vrućeg ljetnog svjetla kada boje postaju intenzivnije vrijedi obratno.
Svjetlo se ne mijenja samo tijekom godišnjih doba: ono se mijenja svakoga sata, svake minute svakoga dana. Za sunčanoga dana u podne ono je toplo, narančasto-žuto i jarko te ako je Vaš prozor okrenut prema jugu, svjetlost će bojama u unutrašnjosti sobe dodati žutu boju i one će izgledati toplije nego što bi izgledale u sobi koja je okrenuta u nekom drugom smjeru. U zoru i u suton svjetlost svemu daje crvenkastu boju a isto će se dogoditi s Vašim zidovima ako su Vaši prozori okrenuti prema istoku ili zapadu. Kada je dan oblačan svjetlo u svim Vašim sobama biti će stalno hladno, plavo-zeleno – kao što će bit i u sobi čiji su prozori okrenuti prema sjeveru ili u sobi bez prozora kao i u sobi sa zatvorenim prozorima. Jedina prednost sobe u koju dopire malo svjetla je u tome da će boje u njoj ostati onakve kakve jesu.



Boje - vizualni medij - trikovi s bojama

Zanimljiv spektar simultanog kontrasta
Dvije boje smještene jedna do druge uvijek će utjecati jedna na drugu tako što će ili pojačavati intenzitet druge boje (kroma) ili će ga smanjivati. Bilo koja boja smještena direktno pored svoje komplementarne boje postat će intenzivnija. Budući da su prisutne sve boje spektra, boja će biti bliža pravoj boji. Na primjer, jastuk će izgledati crveniji, intenzivnije crven ako se nalazi na zelenoj sofi. Ali ako na tu istu zelenu sofu stavite žuti jastuk, on će postati manje žut jer će nedostajati jedna od spektarnih boja, plava. Kako bi oko to kompenziralo ono će je pokušati nadomjestiti putem komplementarnih boja. Oko će u zelenu sofu unijeti malo plave kako bi je približilo ljubičastoj boji koja je komplement žute. Ona će dodati žutom jastuku narančastu kako bi ga približilo crvenoj koja je komplement zelene a ona će potamnjeti svoj intenzitet uvođenjem komplementarne boje. Ništa od ovoga se ne događa fizički. To je iluzija. Ako to pokušate fotografirati, to neće biti prisutno na slici; međutim, to je fantomska prisutnost s kojom ćete živjeti ako postavite komplementarne boje zajedno.
Ovaj sindrom može biti naročito varljiv kada oko promatra akromatske, sive i neutralne boje smještene uz kromatske ili čišće boje. Ako u prodavaonici tepiha promatrate sivi tepih na žutom podu, sivo će poprimiti ljubičastu nijansu – komplement žute boje. Ta nijansa Vam se može svidjeti ali kada donesete tepih kući i postavite ga na primjer uz zidove obojene koraljno crvenom bojom, izgubit će svoju ljubičastu nijansu i poprimiti plavkastu komplement crvene a koja Vam se možda toliko ne sviđa. Ovo je još jedan razlog zbog kojeg bi uvijek trebali planirati shemu oko glavnog predmeta bilo da se radi o boji poda, boji zidova ili tkanine. Kod procjenjivanja uvijek uzmite u obzir okruženje u Vašem vlastitom domu, točno mjesto na kojem će se predmet nalaziti i boju(e) kojom će biti okružen.
Osobnost boja
Različite boje imaju različite osobnosti. Analizirali smo šest glavnih boja.
Crvena

...je najdominantnija, stimulirajuća, inherentno intenzivna boja u spektru. To je važna boja, zaustavlja promet i zaokuplja pozornost, a kada se uvede u prostoriju postaje snažna uporišna točka te sobe. Ako Vam se sviđa ova boja ali ne i njen intenzitet, možete ga ublažiti miješanjem s komplementarnim bojama kako biste dobili prigušeniju boju kao što je tamno ružičasta ili bordo.
Intenzivna, sjajna, tamna, topla. Predmete i zidove približava.
Narančasta

...je malo manje intenzivna od crvene. U dekoru najpopularnija je u narančasto-ružičastom tonu, tonu breskve, nijansama koraljne ili terakota tonu. Ovo je topla boja koja može biti vrlo ugodna za kožu, podsjeća na plamen svijeće i žeravicu.
Svjetleća, sjajna, žareća, topla. Predmete i zidove približava.
Žuta

...je najsvjetlija, najprozirnija, i u svom najčišćem obliku najsjajnija od svih boja. To je najlakše vidljiva boja jer je po prirodi najbliža vidljivom svjetlu. Njen sjaj čini je izvanrednom za rasvjetljavanje prostora. Njena vedrina dolazi od asocijacije sa suncem.
Sunčana, zračeća, sjajna, topla. Predmete i zidove približava.
Zelena

...je najneutralnija boja u spektru, naročito u njenim žutim nijansama. Općenito se smatra hladnom i opuštajućom te s obzirom da je suprotna crvenoj također se smatra nestimulirajućom.
Pastoralna, neutralna, prirodna, hladna. Predmete i zidove udaljava.
Plava

...je hladna boja, ali se ipak smatra umirujućom. Mi je vidimo kao boju zraka i vode što je čini i misaonom i emotivnom bojom koja može izazvati smirenost ili tugu. Često se koristi u bolnicama jer se smatra da ima smirujuće djelovanje na centralni nervni sustav, smanjuju krvni tlak i smanjuje broj srčanih otkucaja.
Transparentna, umirujuća, hladna. Predmete i zidove udaljava.
Ljubičasta

...je najefemernija od svih nijansi i dovodi se u vezu sa sjenama. Može biti tamna boja kada se koristi sama ali kada se miješa s drugom bojom može unijeti puno atmosfere. Naročito je djelotvorna kao boja koja daje naglasak kada se koristi u kombinaciji sa komplementarnom žutom bojom.
Nježna, profinjena, prozračna, hladna. Predmete i zidove udaljava.



Optičke iluzije
Tamne boje će uvijek izgledat tamnije na svijetloj podlozi; svijetle boje će izgledati svjetlije na tamnoj podlozi. Boje sa srednjom vrijednošću mogu ići u oba smjera ovisno o prevladavajućim vrijednostima podloge.
Kvaliteta boje neznatno će se mijenjati s udaljenošću. Izgledati će manje sjajna kada se promatra s drugog kraja sobe nego kada je u Vašoj blizini. Ovo treba uzeti u obzir ako je boja koju ste odabrali pomalo tamna. Uvijek dakle donosite odluke o boji na licu mjesta, ne bilo gdje u sobi, već na točnom mjestu na kojem želite postaviti tu boju bilo da birate boju zida ili samo boju jastuka.



Mijenjanje boje od sobe do sobe
Ništa u dekoru ne postoji u praznom prostoru, a to naročito vrijedi za boju. Stanite u sobu ili sjednite tamo gdje obično sjedite. Ako možete jasno vidjeti drugu prostoriju, morate dovesti u vezu njenu boju s bojom sobe u kojoj sjedite i obratno. To ne znači da Vaše boje moraju biti iste; ovo je savršena situacija za upotrebu komplementarnih boja. Ako imate nadsvođen prolaz koji povezuje Vašu dnevnu sobu s predsobljem, razmislite o bojanju predsoblja u breskva-roza boju i dnevne sobe u metvica-zelenu ili obratno; ili upotrijebite bijelu s nijansom onih boja koje su na zidu ili na ukrasnim elementima. Upotrebom konstantne boje za Vaše ukrasne elemente, drvene podove, ukrasne zidne vijence, okvir vrata i vrata, kao i mijenjanjem vrijednosti Vaših komplementarnih boja od sobe do sobe dat ćete Vašem domu dosljedan izgled.
Ako želite nešto svjetlije i s manje kontrasta, izaberite analognu shemu boja neznatno varirajući tonove boja od sobe do sobe ili unutar svake sobe.
Ako ne možete vidjeti drugu sobu s mjesta na kojem stojite ili sjedite, imate malo više slobode s bojama. Ako se Vaša soba nalazi na kraju hodnika iza zatvorenih vrata, može sama za sebe predstavljati oazu boja s posebnom shemom. Međutim, ako ipak primijenite istu shemu i iza zatvorenih vrata, to će Vašem dekoru dati smirenost i kontinuiranost.



Promjena osobnosti Vaše sobe
Ako želite hladan, minimalistički ugođaj, neka Vašom shemom prevladava bijela ili neutralna boja; ili upotrijebite različite neutralne boje koje imaju zajedničku vrijednost, na primjer, svijetlo-topla siva, svijetlo-hladna siva, bež. Iskoristite ih za zidove, arhitektonske detalje, ugradbene elemente, stropove, podove, namještaj i tkanine. Ovo će Vašoj sobi dati ugođaj lebdenja u prostoru.
Ako Vam je draža topla, ugodna atmosfera, upotrijebite dodatne nijanse crvene, žute i narančaste što uključuje nijanse breskve, nijanse roza boje, nijanse koraljne boje, nijanse zlatne i terakote. Varirajte njihove tonove i nijanse po sobi. Možete koristiti Vašu omiljenu boju na zidovima, njenu svjetliju nijansu na ukrasnim reljefima i drvenoj građi i možda komplementarnu boju na stropovima. Ako želite toplinu bez previše boje, možete pomiješati tople nijanse s neutralnim bojama ili s bijelom.



Ako želite samo bijelu boju
Odabir bijele boje nije lagan izbor kao što ste se možda nadali, jer bijela nije odsustvo boje kao što se često pogrešno smatra. Bijela boja sadrži svaku boju u spektru, svaku boju u prirodnoj svjetlosti te Vas stoga odabir bijele ne oslobađa odlučivanja o izboru boja. Još uvijek morate odlučiti koju bijelu boju želite i koliko će ona biti topla ili hladna.
Najprije odlučite želite li da Vaša bijela boja bude dio jednobojne ili komplementarne sheme. Jednobojna shema u bijeloj koja nije sjajna (mat) pomoći će u kamufliranju grešaka u dizajnu tako što neće istaknuti niti jedan individualni detalj. Ali ako imate zanimljivo dizajnirane detalje koje biste htjeli istaknuti, komplementarna bijela shema bit će bolje rješenje. Komplementarna bijela shema djeluje na isti način kao i bilo koja druga komplementarna shema osim što su komplementi koloranti bijele boje. Ako Vaši zidovi primaju dosta sunčeve svjetlosti, mogli biste ih na primjer obojiti hladno bijelom bojom s nijansom plavo-ljubičaste a ukrasne elemente toplijom bijelom s komplementarnom narančasto-žutom nijansom ili nijansom kajsije. Ako je Vaša soba hladna ili je okrenuta prema sjeveru, možete učiniti obratno bojeći zidove toplijom bijelom.



Uvedite nove boje bez promjene cijele sheme
Ako ste vezani za određenu boju jer ima istaknuto mjesto na, recimo, prostirci koje se ne želite riješiti, još uvijek možete usmjeriti svoju shemu prema nečem novom. Ako Vaša prostirka ima cvjetni uzorak, možete iskoristiti njenu pozadinsku boju ili bilo koju boju koja postoji unutar cvijeta. Zamislimo da je pozadina sivobijela a cvjetovi plavi ili koraljne boje. Možete iskoristiti sivobjelu, plavu ili koraljnu za kreiranje nove sheme.



Upotrijebite boju kako bi Vaša soba izgledala veća, manja, viša, kraća ili šira
Kako biste postigli da mala soba izgleda veća, obojite zidove hladnom, svijetlom, sjajnom bojom. Hladne boje po svojoj prirodi bolje dočaravaju udaljenost nego tople boje. Svijetlije, sjajnije boje po svojoj prirodi reflektiraju svjetlost te ćete izborom sjajno bijele ili žute boje sa sjajnim reflektirajućim premazom još više povećati svoj prostor.
Kako biste dočarali da velika soba izgleda manja, obojite zidove toplom, tamnom, mat bojom. Tople boje približavaju predmete; one smanjuju prostor. Tamne boje s mat premazom apsorbiraju svjetlost i čine vaše zidove tamnijim, manje reflektirajućim i zatvorenijim.
Kako bi Vaša soba izgledala viša, obojite strop svjetlijom, hladnijom bojom od one na zidovima: tako će strop izgledati udaljeniji. Ili kreirajte manju površinu stropa, a višu površinu zida, nastavljajući bojanje zida prema gore i iznad ukrasnog vijenca, možete nastaviti čak i još dalje prema stropu ako imate unutarnji dekorativni stropni vijenac. Ako ga nemate, razmislite o ugradnji istog udaljenog od ruba stropa za otprilike 30 do 50 cm. Dodavanjem okomitog elementa u obliku obojenih pruga ili prugastih zidnih tapeta također ćete povisiti Vaše zidove.
Kako biste snizili zidove i postigli da ugođaj u Vašoj sobi bude topliji, obojite strop tamnijom bojom od one na zidovima. Ukrasni vijenac također obojite tamnom bojom poput stropa kako biste stvorili dojam da on zauzima više prostora nego zidovi, to će skratiti Vaše zidove. Mogli biste nastaviti tamniju boju djelomično niz zid do visine vijenca, ako ga imate, a koji se nalazi u razini police s tanjurima ili u razini stolice. Ako ga nemate, razmislite o ugradnji. Niže na zidu možete nanijeti tamniju boju kao na stropu, zidovi će izgledati niži. Dodavanje vodoravnih elemenata kao npr. niza slika do granice gdje biste željeli da završava strop, ili zidnih tapeta s vodoravnim prugama pomoći će svraćanju pozornosti oka na donji dio prostorije.
Kako biste dugačku, usku sobu učinili širom i četvrtastijom, obojite dulje zidove svijetlom, hladnom, sjajnom bojom poput svijetlo plave sa sjajnim završnim premazom kako biste postigli da se zidovi udalje. Kraće zidove obojite tamnijim, toplijim bojama poput komplementarne boje bundeve s mat završnim premazom kako bi se zidovi primakli.

Post je objavljen 29.01.2008. u 08:01 sati.