Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/amerikanac

Marketing

Specke - dio drugi

Kako do specke u Americi?

Pa, za razliku od prethodne price iz Hrvatske, ovdje su pravila igre ipak puno transparentnija, naravno i kompliciranija (nemojmo se zavaravati kako birokracija ovdje ne postoji)

Dakle ovako:

1. specijalizacija je ovdje nastavak Medicinskog fakulteta, pa je i tako osmisljena (slicno nastavi na fakultetu, sa svakodnevnim predavanjima, seminarima, vjezbama, kolokvijima ispitima). Samo sa fakultetom, bez specijalizacije u SAD ne mozete dobiti lijecnicku licencu.

2. akademska godina pocinje 1. srpnja svake godine, a zavrsava 30 lipnja (specijacija zapocinje isti dan za sve specijalizante, a tako i zavrsava), Na kraju godine specijalizant dobija diplomu o zavrsetku godine.

3. Godine se nazivaju PGY1, 2, 3, 4, 5,.itd (post graduate year 1, 2, 3, ...)

4. PGY1 je intern (stazist), PGY2 je resident (specijalizant), PGY 3 je senior resident (stariji specijalizant)

5. Specijalizanti su podjeljeni u timove na dezurstvima, sef tima je PGY3 koji ima pod sobom 1-2 PGY2, 2-3 PGY1 i 2-3 studenta.

6. Velike bolnice imaju i attending doktora (zavrsenog specijalistu), manje to nemaju jer im je preskupo. Jadan je PGY3 u takvim bolnicama jer je onda capo di banda (najstarija sluzba), i odgovoran je za funkcioniranje cijele klinike za vrijeme dezurstva.

7. Odabir specijalizanata radi direktor programa specijalizacije (Program Director) koji nije niti sef odjela, niti sef klinike, a niti ni ravnatelj bolnice. On je profesor ili docent ciji je glavni posao edukacija specijalizanata i koordinacija aktivnosti. Ravnatelj, sef odjela ili klinika nemaju ama bas nikakvog utjecaja na odabir kandidata.Kao ni Republikanska ili Demokratska stranka.

8. Program Director ima tajnicu, jednog do dva Associate Directora ovisno o broju specijalizanata, te jednog ili dvoje Chief residenata koji mu pomazu u organizaciji specijalizacije

9. Specijalizanti su glavni nosioci posla u bolnici jer bolnica ih placa minimalno, i tako stedi (zaradjuje novce).
I nema sanse da ce Program Director odabrati lose kandidate, jer onda dugo nece biti Director.

10. Glavni kirteriji za odabir su rezultati USMLE 1 i 2 ispita (United States Medical Licencing Exam) - standardiziranih testova koje moraju proci svi ( i strani i domaci doktori). Isti test polazu svi, pa vas onda lijepo mogu usporediti s drugima (dobijete svoj postotak i percentilu).
I vi, ali i Direktor dobro zna gdje vam je mjesto i koliko vrijedite. Ostali kriteriji ukljucuju dobra pisma preporuke, aktivnosi u zajednici, volontiranje, znanstveni radi i slicno. Gledaju se i ocjene sa faksa, ali nemaju veliki utjecaj na odabir.

11. Centralna Agencija sa sjedistem u Philadelphia, PA kordinira odabir svih kandidata kroz tzv. The Match. Ovo je uvedeno kako bi se proces ucinio transparentinim.
Svaki kandidat salje svoju aplikaciju (pocinju u rujnu svake godine i traju do studenog)koja se sastoji od zivotopisa, slike, prijepisa ocjena, diplome, pisama preporuke, rezultata USMLE testova. Agenicija sve dokumente skenira i prosljedi ih bolnicama koje kanididat odabere kao interesantne. Nakon toga bolnice downlodiraju aplikacije. Direktor programa ih prouci te odabere kandidate na jednodnevni intervju.
Obicno se za jedno mjesto zove oko 10 kandidata, a svaki kandidat odradi oko 10-tak intervjua.
Intervjui pocinju u prosincu i traju do pocetka ozujka. Na kraju procesa, studenti naprave svoju rang listu (bolnica/program koji im se najvise svida) i posalju je u Agenciju, a Program Directori naprave liste zeljenih kandidata . Na dan Match-a (obicno 15.3) kompjuter matchira zelje obiju strana i izbaci rezultate.
Oni bolnice koje ne popune sva mjesta kontaktiraju studente koji isto nisu matchirali (a bili su na intervjuu) te im ponude posao. Takvih je obicno vrlo mali broj.



U iducem nastavku vise o tome kako poloziti USMLE te nostrificirati diplomu u SAD...






Post je objavljen 19.01.2008. u 05:40 sati.