Marketing
Sveti Otac Benedikt XVI. i dogadanja na Sveučilištu 'La Spaienza'
Papa Benedikt XVI. pozvan je da prigodom svečanoga otvaranja nove akademske godine, u četvrtak 17. siječnja, posjeti rimsko sveučilište „La Sapienza“.
Trebao je to biti njegov prvi izlaz iz Vatikana u 2008. godini. Premda je sveučilišna zajednica sa zanimanjem očekivala Papin posjet, ipak je bilo i
onih koji su prosvjedovali protiv njegova dolaska.
Benedikt XVI. ne treba govoriti na sveučilištu „La Sapienza – stoji u apelu upućenom sveučilišnome rektoru, potpisanom od 67 sveučilišnih profesora,
a neke su studentske skupine najavile prosvjedno okupljanje.
Podsjetimo, papa Bonifacije VIII. je 1303. godine ustanovio sveučilište 'La Sapienza'.
Osvrnuvši se na prosvjede 67 sveučilišnih profesora, Bruno Dallapiccola, profesor medicinske genetike na sveučilištu, rekao je kako je to sramota, a nije na čast velikome rimskom sveučilištu.
Ipak Sveti Otac je odgodio svoj posjet La Sapienzi no odlucio je poslati svoj govor spemljen za taj dogadaj.
Velika dvorana rimskoga sveučilišta 'La Spaienza' dugim je pljeskom pozdravila svršetak čitanja Papina govora, koji je Benedikt XVI. trebao izgovoriti na otvaranju nove akademske godine. Srdačanim i dugim pljeskom prihvaćen je dakle govor koji je pročitao prof. Marietti.
Kad su čitani posljednji reci govora u kojem Papa poziva na osjetljivost prema istini i razumno traženje istinitoga, lijepoga i Boga,
dvoranom se prolomio pljesak i poklici 'Živio Papa!'.
Predviđeni Papin posjet na svršetku svečanosti otvaranja zanate da je otkazan.
Razlog te odluke povezan je s opasnošću mogućih očitovanja nesnošljivosti, koju valja pomno razlikovati od izražavanja legitimnog neslaganja, premda manjinskoga.
o što se dogodilo,jedan pristaša demokracije ne može odobriti – rekao je rimski gradonačelnik i glavni tajnik demokratske stranke Walter Veltroni, govoreći na otvaranju akademske godine. Nikada se ne smije dogoditi, iz bilo kojega razloga, da nesnošljivost nekomu oduzme riječ. Pogotovo ako je riječ o govoru o univerzalnim pravima i o papi Benediktu XVI. kulturnom, duhovnom i moralnom uporištu za milijune osoba – istaknuo je gradonačelnik.
Kralj zaista sada izgleda gol. Lažna laička snošljivost pokazala je svoje pravo lice: morat će pobornici ljudskih prava pojasniti što je sloboda savjesti i religije, čak u odnosu na pismo 138 učenih muslimana, znakovito naslovljeno „Jedna zajednička riječ između nas i vas“. Mi dijalog shvaćamo kao vrijeme posvećeno slušanju drugoga, da shvatimo tko je, kamo ide i u što vjeruje. Neznanje, naprotiv, rađa predrasudu i slijedom toga nasilje. Ako se ne poznajemo, neizbježno se rađa strah, a drugi je viđen kao moguća opasnost a ne brat. Čini se da se dijalog pokazuje kao tupo oružje u rukama onoga „disidentnoga katolika“, kako su se nekada nazivali, ili „zreloga“, kako se danas nazivaju – što uvijek znači ne snalazim se u Crkvi zato morate slušati mene, a ne crkveno učiteljstvo – u svakom slučaju takvi su izgubili osjećaj vlastitoga identiteta. Možda Papa ulijeva strah jer predlaže pravi univerzalni dijalog – kao što je dokazao u Regensburgu – obraćajući se zaista svima: agnosticima i skepticima, židovima ,muslimanima i sekulariziranim kršćanima.Proširivanjem našega poimanja razuma i njegove uporabe u svrhu pravoga dijaloga između kultura i religija predlaže istinsko prosvjetiteljstvo. U filozofiji, teologiji i u općoj kulturi potrebno je novo shvaćanje razuma i dijaloga, budući da Papa uvijek dodaje atribut „pravi“. Dosada se vjerovalo da dostojanstvo dijaloga pripada samo mitinzima gdje su se u ime jedinstva zanemarivale razlike. Netko je učinkovito rekao kako katolici samo istinu drugoga drže istinitom. Doista, u nekim teološkim krugovima i u talijanskome društvu nema jedinstvenoga poimanja razuma i dijaloga. Stoga je potreban naporan rad kako bi se složili oko „temeljnoga“, ako se kani poticati ispravan odnos između religije i javnoga života. Tražit ćemo dakle sugovornike među laicima i vjernicima, koji se ne odriču kritizirati vlastitu vjeru ili misaoni sustav, ali su željni razmišljati i omogućiti drugima da razmišljaju: to unaprjeđuje i mijenja mišljenje. Stoga se nećemo bojati sučeljavanja unutar Crkve i izvan nje, pa čak i s onima koji su uporno i neodgovorno čimbenici meteža. To ćemo činiti pod vodstvom ljubljenoga svetoga oca Benedikta XVI., koji je u Münchenu 10. rujna 2006. u homiliji na Euharistijskome slavlju, posluživši se izrekom Ivana Pavla II. „ne bojte se Krista“potvrdio: Nikome ne namećemo svoju vjeru ... Vjera se može razvijati samo u slobodi. Upućujemo apel ljudskoj slobodi da se otvori Bogu, da ga traži, da ga sasluša“ tko ima uši, neka sluša
Post je objavljen 18.01.2008. u 20:14 sati.