Perun
Javlja se u proljeće sa gromovima da oplodi zemlju kišom. Budi prirodu iz zimskog sna. Najčešće se spominje u ruskim izvorima. Ruski knezovi su ga poštovali kao državnog i militarnog boga. Također ga štuju istočni i zapadni sloveni.
Porijeklo. O porijeklu Peruna imamo tri izvora. Jedan govori da je iz germanskog porijekla (tj. da ga prvi put spominju germanska plemena), drugi izvori ga spominju kao isključivo rusko božanstvo, dok treći izvori govore da su ga štovali svi sloveni (poznat i pod nazivom Sv.Ilija gromovnik, kristijanizirana verzija Peruna).
Perun se spominje i u baltičkoj mitologiji. Korijen riječi Perun dolazi od glagola per-udararam, i peram (zap.makedonija-udara, tj. taj što udara). Baltici su ga zvali Perkunas ili Parkuns.
U Makedoniji u selu Vitolište vrh planine se zove Perun. Do njega je vrh Tribor(trebor-treba-mjesto gdje se prinosila žrtva Perunu).
Prema narodnim vjerovanjima biljka perunika je bila smatrana mrtvačkim cvijećem i direktno se povezivala sa svijetom mrtvih. Danas u Makedoniji na grobljima rastu perunike (da li Perun čuva mrtve?).
Obred peperuda:
Peperuda je nevina djevojčica prije puberteta. Nju ukrašavaju zelenim granama zajedno sa drugim djevojčicama isih godina. One kruže oko kuća, pjevaju pjesme i molitve za kišu Perunu. Djevojku zatim poljevaju vodom, u osnovi je poljevanje vodom imitativno magijsko djelovanje.
Ivanov i Toporov su rekonstruirali drevne mitove koristeći 2 glavna boga Peruna i Velesa. Njih dovje stoje na suprotnim stranama skoro u svim segmentima. Perun je nebeski bog groma i munje koji vlada živim svijetom koji se nalazi na krošnji svetog drva. Veles je bog koji se povezuje sa vodom, bog mrtvih koji se nalazi u korijenu drva. Perun daje kišu farmerima, on je bog rata i oružija. Veles je bog stoke, zaštitnik ovčara kojeg povezuju sa magijom i gospodarstvom.
Perun je napadao gromovima svog neprijatelja Velesa koji je bio u formi zmije. Perun ga je pobjedio, te se Veles vratio nazad u podzemlje. Kristijanizirana verzija ove bitke govori da je Perun Bog, a Veles Sotona, a da je njihova borba borba dobra i zla.
Najčešće žrtve Perunu su bili volovi, a njegovo sveto drvo je dab.
Jarilo i Morana
Jarilo se spominje kod istočnih slovena. Spominje se u bjeloruskim izvorima iz 1846. godine. Jarilo je opisan kao mladić u bijeloj odjeći sa glavom čovjeka u desnoj ruci i klasom žita u lijevoj. On jaše bijelog konja. Staroslovenski korijen jar-proljeće, bog proljetnog sunca koji budi svijet ljudi u proljeće, simbol sexa i moći.
U Rusiji se nalaze mjesta koja nose njegovo ime: Jarilovo polje, dolina, gora.
27.04. u Rusiji se slavi Jarilo. Mlada djevojka se oblači u bijelo, penje se na bijelog konja i pjeva.
Morana-božica tame. ime dolazi od glagola mreti i imenice mor-smrt. Najčešće se pojavljuje u društvu Peruna i Dažboga, sa kojim je u stalnom konfliktu, što se vidi u promjenama godišnjih doba. Morana je zima, a Dažbog ljeto.
Katičić i Belaj su nastavili put Ivanova i Toporova i obradili su mit o bogu plodnosti i biljaka Jarila i njegove sestre Morane. Jarilo se asocira sa mjesečinom, a Morana se smatra kćerkom sunca. Oboje su djeca Peruna. Rođeni su na novogodišnju noć. Jarilo je otet iz koljevke i odnešen je i podzemlje gdje ga je odgajao Veles. Na proljeće, na Jurjevo (festival) Jarilo se vraća iz svijeta mrtvih i donosi zelenilo u svijet živih. Ženi svoju sestru, te se početkom ljeta festivalom Ivanje slavi njihovo vjenčanje. Ovim se sklapa mir između Peruna i Velesa. No Jarilo je nevjeran svojoj ženi pa ga ona ubija (i vraća u podzemlje) osnažujući neprijateljstvo između Peruna i Velesa. Morana zajedno sa prirodom postaje led i stvara zimu. Tada se pretvara u staru i opasnu božicu mraka i leda. Ona umire na kraju svake godine.
Svarog, Svarožić i Dažbog
Prema Ivanovu i Toporovu Svarog je imao 2 sina Svarožića koji je predstavljao vatru na zemlji i Dažboga koji je predstavljao vatru na nebu. Vjeruje se da je Svarog napravio sunce i dao ga Dažbogu da ga nosi po nebu. U ruskom folkloru Dažbog je prikazan kao svjetli Bog, no u srpskom folkloru je prikazan kao mračan zaštitnik vrata podzemlja kojeg povezuju sa kovanjem metala. Veselin Čajkanović spominje Dažboga kako preko dana nosi sunce nebom, a preko noći se transformira u mrečnog boga koji prenosi sunce podzemljem. Svarožića štuju kao duha vatre stanovnici ruskih sela čak i nakon kristijanizacije.
Svantevit i Triglav
Svantevit je bog sa 4 glave kojeg povezuju sa bijelim konjem, a Triglav je troglavi bog kojeg asociraju sa crnim konjem.
Glavni bogovi: Perun, Veles, Dažbog, Jarilo, Morana, Triglav, Svantevit…
Drugi bogovi: Bjelbog, Crnbog, Hors, Lado, Mokoš, Rod, Stribog…
Heroji: Aljoša Popović, Burislav, Ivan Tesarević, Libuše, Kraljević Marko, Sadko…
Demoni i duhovi: baba roga, domovnik, drekavac, košei, polevik, rusalka, vila, vampir, vodjanoj…
Veles
Prikazan kao bog stoke i zaštitink ovčara, još i pod nazivom Volos ili Sv. Vlaho(kristij.verzija). 971.godine se smatrao jednako velikim bogom poput Peruna. Kao bog povezan sa vodom (prvenstveno podzemnom vodom i podzemnim svijetom) se smatrao protivnikom, odnosno antipodom perunu. U Češkim izvorima iz 15. i 17. stoljeća se spominje kao demon ili vrag. U rusiji se do kraja 19.stoljeća slavio Vlasov dan (11.02.) u čast Velesu.
Danas se mogu naći imena gradova i planina koja nose njegovo ime. Tako Makedonija ima grad Veles, postoji planina Veles u Bosni te Vološani i Volosač u Bjelorusiji.
Mokoš
Mokoš je jedino žensko božanstvo koje se spominje u Kijevskom ljetopisu. Ona je žena koja u vrijeme velikog posta posjećuje kuće i uznemirava žene. Navečer joj ljudi ostavljaju škare i pokraj njih vunu. Ona je zaštitnica tkanja i ženskog posla. Slovenski korijen mok, ma-koš-božica sreće i sudbine.
Neki ruski izvori je spominju zajedno sa vilama (degradacija u redu demona), ali se ne smije izjednačavati sa demonima. Prikazivana je sa rogom u ruci. Krist.verzija je Sv.Petka (14.10.). Zanimljivo je da se u finskoj mitologiji pronalazi ime mokša i mok-finski demoni, zbog toga postoje predpostavke da je vjerovanje Mokoš došlo na naše prostore sa sjevera.
Lada
Božica braka i obitelji. Predstavljena je sa prstenom u ruci.
Idoli
Najčešće su izrađeni od drva, rijetko od kamena. Poznat idol Peruna iz Kijeva je dao podignuti knez Vladimir. Glava mu je bila od srebra, a brkovi od zlata. U Njemačkoj su pronađene dvije figure slovenskih bogova od drva, 1,5 metara visine. Dvije ženske figure, zanimljivo je da je jedna imala dvije glave, kratku kosu ili kapu, velike oči bradu i brkove.
U Hramu Arkoniju, na otoku Rujanu nađen je kip sa 4 glave i 4 vrata. Dvije glave su okrenute naprijed, a dvije nazad. Lice je obrijano sa brkovima, kosa ošišana kružno. U desnoj ruci se nalazi rog, a u lijevoj mač.
Zbručki idol, nađen u rijeci Zbruč 1848.godine, sada je u muzeju u Krakovu. Visok 2,80 metara stup podjeljen na 3 nivoa. U prvom nivou se nalazi nebo sa bogovima (lijevo na desno-Lada, Mokoš, Veles, Perun i anonimno božanstvo), u drugom zemlja sa ljudima koji se drže za ruke, a u trećem troglavo božanstvo koje drži zemlju (najvjerojatnije Veles).
Post je objavljen 19.12.2007. u 16:00 sati.