Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/soszagreb

Marketing

Prosvjed 28.11.2007.


Dok nas i dalje uvjeravaju kako je spalionica neophodna, misleći pri tome i na otpadni mulj iz pročiščivaća voda. Gotovo 80,000 tona mulja godišnje čije je spaljivanje iznimno skupo jer sadrži velike količine vlage.

Nalazimo se u trenutku gdje ljudi djeluju kao da uopće nisu zainteresirani za prihvatljivija rješenja, koja su čak i financijski mnogo isplativija. Otpadni mulj ne mora se uopće spaljivati, postoji daleko kvalitetnija opcija, koja osim što je financijski isplativija, ne utječe loše na okoliš, i ljudsko zdravlje. Otpadni mulj dovodi se u takvo stanje inertnosti da uopće ne zagađuje okoliš.

No koga možemo uvjeravati u to da postoje bolja rješenja kad ljudi koji žele dovesti spalionicu i koji su na vlasti uopće ne žele ćuti nikakve druge opcije?

Spalioničari žele nametnuti lobi koji će spaljivati 385,000 - 420,000 tona otpada godišnje. Ako maknemo otpadni mulj, kojeg ne moramo spaljivati jer postoji kvalitetnije rješenje, ostaje nam svega do 320,000 tona otpada godišnje. Zagrebačka županija sada je na oko 5% sortiranog otpada.

Projekt EKO Krk napravio je izvanredan projekt ekološkog zbrinjavanja otpada. Išli su sa ciljem da se što više otpada sortira, a sortirani otpad je resurs koji ima stalne kupce na tržištu. Osim što su povečali broj zaposlenika i izveli skupe financijske projekte, komunalne usluge u Krku NISU se povečavale. U samo 2 godine, EKO Krk došao je na +25% sortiranog otpada, daleko više od Hrvatskog prosjeka.

Vidljivo je da ako ima volje dobre rezultate je moguće postići.
Nasuprot tome, Zagreb, jedini u Hrvatskoj odlučuje se za spalionicu za koju je poznato kako je daleko najskuplja metoda.

Komunalna naknada u Zagrebu od siječnja 2008, veća je za 50%. Gradonačelnik Bandić to je pravdao održavanjem razine komunalnog standarda.

Ako ćemo slijediti primjer EKO Krka, za kratko vrijeme moguće je postići odlične rezultate. Da se danas krene sa projektima održivog razvoja, tj reciklaže, već za 4 godine Zagreb bi sasvim sigurno mogao doći na razinu 25% sortiranog otpada.

Znaći kada naprave spalionicu, kapaciteta 385,000-420,000 tona godišnje, od čega maknemo 80,000 tona otpadnog mulja kojeg možemo zbrinjavati na kvalitetniji i isplativiji način i maknemo 25% otpada kojeg za 4 godine Zagreb već može sortirati, ostaje nam svega oko 240,000 tona otpada za spaljivanje.

Spalionica da bi bila isplativa mora biti neprestano u pogonu, što znaći da treba neprestano dovoziti nove količine otpada za spaljivanje. Ako mislite da se spalionica gradi za saniranje deponija, to je djelomično točno, jer njen primarni cilj je spaljivanje novonastalog otpada. Spalionica neće riješiti problem deponija i divljih deponija širom Hrvatske.

Do 2012. godine kada bi spalionica bila u pogonu, cijela Zagrebačka županija proizvodila bi samo 240,000 tona otpada (uz stopu reciklaže 25%). Znaći otpad bi se morao uvoziti iz drugih županija i spaljivati u Zagrebu.

Mnogi Europski gradovi imaju visoke stope reciklaže, a mnoga područja u svijetu recikliraju i više od 70% otpada. Kombinacijom raznih metoda sortiranja, MBT i kompostiranja glavni su ključ u postizanju dobrih rezultata.
70% sortirnog otpada je izvanredan uspjeh, gledajte samo na to da će spalionica spaljeni otpad sabiti u masu gdje će ostati čak do 30% pepela.

Kada bi naše vlasti podržali kvalitetne projekte, Zagreb bi mogao već do 2025 biti na 50% sortiranog otpada. Sve što treba je napraviti niz zakonskih procedura koje potiču reciklažne aktivnosti i projekte usmjerene prema održivom razvoju i nula otpada.



Post je objavljen 01.12.2007. u 12:07 sati.