ERNEST HEMINGWAY (1898-1961)
Podaci o piscu
Rođen 1898 u Ouk Parku kraj Chicaga, umro vlastitom rukom u Havani na Cubi. Američki je novelist i romanopisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954 godine. Živio je burnim životom, a u svojim djelima je uglavnom opisivao autobiografske podatke. Djela Ernesta Hemingwaya su:
“I sunce se rađa” 1926
“Zbogom oružje” 1929
“Smrt popodne” 1932
“Zeleni brežuljci Afrike” 1935
“Imati i nemati” 1937
“Komu zvono zvoni” 1940
“Preko rijeke i u šumu” 1950
“Starac i more” 1952
Starac i more
Vrsta djela: novela
Mjesto radnje: morska pučina i ribarsko selo na Cubi
Lica
Starac Santiago
Manolin
sabljarka
Kratki sadržaj
Fabula ove kratke novele jednostavna je, ali i vrlo upečatljiva. Stari ribar Santiago osamdeset i četiri dana lovi bez uspjeha. Osamdeset i peti dan odlazi daleko na pučinu i ulovi veliku ribu, ali nakon što ju ubije pojedu je morski psi. Starac se bori svim silama, ali ne uspijeva. Vraća se kući izmoren i sve ide po starom, možda čak i nabolje.
Posebnu vrijednost ovoj noveli daje i način pripovjedanja koji je tipičan za Hemingwaya. On pripovjeda jednostavno i uvjerljivo, bez nepotrebnih ukrasa i metafora. Takav jezik odlično pristaje osnovnoj misli i motivima ovog djela, te ih još više ističe. Pripovjedanje u djelu i pored toga kao da podvlači da čovjek samom činjenicom smrti gubi životnu bitku (iako je to prilično relativno s obzirom na religiju) i ¸pored toga pružena mogućnost da slavi svoju osobnu pobjedu:
“Ništa strašno kad je čovjek pobjeđen”, pomisli on. Nikada nisam ni pomislio da se poraz otopi tako lako. A šta te je potuklo?
“Ništa”, reče glasno. “Isplovio sam suviše daleko.”
S druge strane ova novela može se čitati kao alegorijski prikaz promjenjivosti u piščevom spisateljskom životu. U najširem toku ovo kratko djelo predstavlja sam život kao potencijalno epsku borbu u kojoj je čovjeku dana mogućnost da kroz puteve patnji, visoko istakne snagu svoje osobnosti. “Starac i more” možemo tumačiti kao običnu lijepu priču o starcu i velikoj ribi ili kao društveno-socijalnu kritiku koja se bavi siromašnim ribarom:
“Mreže nigdje nije bilo i mladić se sjeti časa kad su mu je prodali. Ali, ova komedija se odigravala svakog dana. Nije postojao nikakav lonac žute riže sa ribom, a dječak je i za to znao.”
Najprihvatljivije tumačenje je da je ovo djelo razrađeni simbol čovjekove borbe sa pravdom. Inače, ova knjiga posjeduje mnogo simbola od kojih su najvažnija dva vrlo stara i važna simbola:
1) Voda odnosno more
“Govorili su o njemu kao takmacu ili kakvoj tvrđavi, pa čak i kao o neprijatelju. Ali, starac je uvijek mislio o njemu u ženskom rodu, kao o nečemu što može da uskrati ili pruži veliku milost i kada je bilo divlje i rđavo, ono ipak nije bilo krivo. Mjesec utječe na njega kao na ženu, eto, tako je on mislio.”
2) Ruke
“Kada je zapuhao vjetar s kopna, more se malo uzburka i u podne starčeva lijeva ruka živne.”
“Ribo, rđave vijesti za tebe”, reče on i podiže konopac preko džaka koji mu je pokrivao leđa.”
More je ovdje, što je očito, hranitelj, izvor hrane i prihoda. Osim toga vodu ljudi od davnina vezuju uz osobite pojmove očišćenja, krštenja, uvođenja u poseban red, obreda zrelosti, putovanja, života, itd. Za Hemingwaya i njegove junake osobito je značajna rijeka, jer rijeka je voda koja se kreće (u ovom djelu pošto je riječ o moru, rijeku zamjenjuje pojmom struja). Kada struje nema, kretanje se ostvaruje veslanjem ili nekim drugim načinom rada ruku.
Zato su ta dva pojma neraskidivo vezana. Ruka, kao osnovno stvaralačko oruđe čovjeka, predstavlja njegovu moć, te ona strada kada se prekrši moralni kodeks. Kada je Santiago povukao ribu (tj. svoga brata) i drugi put, kad sam nije bio spreman za akciju, prekršio je pravila kodeksa i zato mu je stradala ruka. Tu istu ruku Santiago liječi u vodi Golfske struje koja se “kao neka prastara rijeka” pružila kroz ocean. Prečišćujuće djelovanje struje ističe se neposredno, pisac kaže da se “pet tovara đubreta i prljavštine baci u struju svakog dana, a deset milja dalje ona je prozirna kao staklo.”
Santiago je tipičan hemingwayski junak. On je romantični junak, a njegovo stalno topljenje i suočavanje sa smrću je obrana njegovog moralnog kodeksa, po kojem je prevazilaženje sebe samoga osnovni zadatak svakog pravog čovjeka. Santiagov prijatelj, dječak Manolino, na neki način simbol je iskrenog prijateljstva koje ne poznaje predrasude i razliku u godinama. Na kraju djela pomalo je ljut na ostale stanovnike otoka i ne mari zbog toga što otvoreno pokazuje svoje osjećaje:
“Kakva je to riba?”, upita vlasnik, “Takva se riba još nikada nije vidjela. Obje one ribe koje si jučer upecao, bile su također lijepe.”
“Do vraga sa mojim ribama”, reče dječak. I on poče ponovo da plače.”
Santiago i dječak su jedina dva prava nosioca radnje u djelu (osim naravno sabljarke i morskih pasa). Ostali likovi u djelu su samo statisti.
Najzastupljenije stilsko sredstvo u djelu su opisi. Opisi su jednostavni i svježi kao i sam način pripovjedanja:
“… ništa se nije pokazivalo na površini vode osim nešto žutog, od sunca izbjedljelog morskog korova i ljubičastih čvrstih oblika, svjetlucavog piktijastog klobuka otrovne meduze, koja se kretala pored samog čamca. Naginjala se na stranu, pa se opet ispravljala. Vrtjela se veselo kao mjehur sa svojim dugim smrtonosnim crvenim koncima što su se skoro jedan metar vukli po vodi.”
“Vidio ga je tek kada je skočio u zrak, sasvim zlatan pod posljednjim sunčevim zrakama sunca, izvijajući se i koprcajući se divlje u zraku.”
“Bio je to vrlo veliki mako, morski pas, građen da pliva tako brzo kao najbrža riba u moru i sve na njemu je bilo divno osim čeljusti. Leđa su mu bila plava, kao i leđa ribe sabljarke, trbuh srebrnast, a koža glatka i lijepa. U svemu je bio građen kao i riba sabljarka osim čeljusti, koje su bile čvrsto stegnute dok je brzo plivao ispod same površine, a visoko nepokretno leđno peraje mu je paralo vodu kao nož. Iza zatvorenih duplih usana njegovih čeljusti, svih osam redova bijelih zuba su mu bili savijeni unutra. Nisu imali oblik piramide kao u većine morskih pasa, ličili su na ljudske prste, zgrčeni poput kandži.”
Post je objavljen 21.11.2007. u 22:00 sati.