Marketing
... prvi snijeg u Zagrebu ...
Moram priznati da sam bila oduševljena kada sam se ujutro probudila i pogledala kroz prozor... a ono pahuljice započele svoj zimski ples po našem gradu... Naravno snijeg je u mojoj mami probudio već dobro postojeću zaigranost... tako da dok sam ja pisala mail ona se ko kriminalac odšuljala na balkon i napravila grudu... zatim tiho ušla natrag... Ja naravno nisam ništa slutila do onog trenutka kada mi je gruda pogodila obraz... :-)
I tako pišem ja dalje... kad kroz pola sata evo nje sa g. Snjegovićem na tanjuru (nisam se mogla prestati smijati, te sam odmah dohvatila mobitel da i to slikam)... nisam mogla odoljeti da njezinu kreativnost i zaigranost ne podijelim sa vama, pa vam ostavljam slike... Brine me jedino što je dan još dug... a vremensku prognozu nisam još gledala da znam koliko će to dana trajati... da se znam pripremiti na sve njezine aktivnosti... :-) pusa mami ;-)
Snijeg je kristal smrznute vode, a i mineral. Nastaje i pada tijekom vrlo hladnih temperatura, kao i mraz, inje i poledica. Mnogi misle da je snježna pahulja najmanji djelić snijega, no pogleda li se pažljivije uočava se da je pahulja ustvari nakupina većeg ili manjeg broja snježnih kristala različitog oblika, najčešće šesterokutnog tj. heksagonalnog oblika.
Kristali
Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala, pa se zato čuje zvuk kad gazimo po netaknutom snijegu. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.
Kristal je krutina u kojoj su atomi, molekule ili ioni koji ju čine pravilno raspoređeni po određenom uzorku koji se ponavlja u sve tri dimenzije. Dakle, to su simetrijska tijela. Imaju tri vrste simetrijskih elemenata koje možemo zapaziti kako u njihovoj strukturi, tako i po vanjskom obliku. To su ravnina simetrije, os simetrije i centar simetrije.
Veličina snježnih pahuljica
Većina pahuljica ima promjer oko 1 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera uz usmjereno strujanje tekućina i plinova.
Boja snijega
Vidljiva sunčeva svjetlost je bijele boje. Većina stvari u prirodi upijaju dio sunčeve svjetlosti koja im daje njihovu boju. Snijeg, međutim, odbija (reflektira) većinu sunčevog svjetla. S obzirom na to da snijeg ima puno malih kristala, sunčeva svjetlost se uspješno odbija, poput malih zrcalčića.
Uvjeti za padanje snijega
Može li snijeg padati kad je prehladno?
Može. Istraživanja pokazuju da nikad nije prehladno za padanje snijega. Može sniježiti i na iznimno niskim temperaturama zraka ako postoji vlaga i dizanje ili hlađenje zraka. Točno je da snijeg najčešće pada na temperaturi zraka oko 0°C jer topliji zrak može sadržavati više vlage.
Snijeg i izolacija
Snježni pokrivač se može zamisliti kao prozor s jako mnogo stakala. Između svakog stakla stoji zrak i ako je s jedne strane prozora jako hladno, ta hladnoća neće prodrijeti na drugu stranu prozora. Svježe napadali snijeg sadrži i do 95% zarobljenog zraka.
Snijeg i jestivost
Čisti snijeg je zasigurno jestiv. U gradskim područjima snijeg može biti zagađen pa se ne bi trebao jesti, no ni tada vjerojatno ne bi imao većih posljedica za zdravlje onih koji ga jedu. Ponekad snijeg može sadržavati alge koje mu daju crvenkastu boju. Taj snijeg je jestiv, a oni koji su ga probali čak kažu da ima dobar okus.
Snijeg i grmljavina
Može li sniježiti i grmjeti istovremeno?
Da, iako se grmljavina zimi pojavljuje puno rjeđe nego ljeti. U Zagrebu u prosjeku jedan dan godišnje pada snijeg i grmi. Kad pada snijeg, češće grmi u obalnom području nego u unutrašnjosti.
Oblici pahulja
Post je objavljen 17.11.2007. u 15:16 sati.