Marketing
Ja moooram da pijem da zaboravim... ja ne smijem trijezna tu da boravim...
Najgori dani u mjesecu (svakom mjesecu) meni su 9., 14. i 20.
Kredit, kredit i kreditna kartica...
9. sam ovog mjeseca preživjela. Nekim čudom čudnovatim novac za kredit mi je doslovno pao s neba.
Ali, današnji dan, hmmm... Jedino što danas pada s neba je kiša. Ništa papirnato ne vidim... a ni kovanice... a niti dukate zlatne...
Ali, vrlina koja krasi ionako već prekrasni moj karakter 
jest - nada. I jako se nadam i nadam i nadam da ću do večeras skupiti neku lovu, nekako... ili da ću dobiti poziv od nekog bogatog nepoznatog rođaka iz Australije koji me pronašao na internetu i jednostavno ima neodoljivu želju platiti mi kredit ovaj mjesec... ili da ću dobiti na nekoj nagradnoj igri Milke ili Pringlesa ili Franckovog Čipi Čipsa ili nečeg drugog čime se često trujem... ili da će zazvoniti telefon i da će mi netko jaaako dobar s druge strane žice priopćiti radosnu vijest da sam slučajnim odabirom upravo ja "Da, baš Vi...", dobila nagradu, a nagrada je - plaćena ovomjesečna rata kredita...
Mislim, načina je raznih kako mi više sile mogu olakšati ovaj dan i ovaj mjesec, tako da, drage sile, nadat ću se sve do zadnje minute, sve do 19 h i 59 min.
I zašto su taj 9., 14. i 20. tako blizu? Taman se oporavim od jednog traumatičnog dana, kad evo ti već drugog...
Gle iznenađenja, nesvjesno sam čak stavila i jednog smajlića u ovaj post... eto dokaza da sam jako vedra i vesela i optimistična i puna nade za današnji dan... 
Post je objavljen 14.11.2007. u 09:28 sati.