Marketing
Atena; part 3
Spuštajući se s Akropole niz Plaku koja važi za bazar, četvrt koju bih ja usporedila s našim Kujundžilukom, ispreplitanim uličicama stižete do Hadrijanovog luka iza kojega je smješten Zeusov hram.
Zeusov hram je impresivna građevina započeta u 6-om stoljeću p.n.e. a završena pod Hadrijanovom vladavinom. posvećena je ocu svih Bogova-Zeusu.Nažalost , danas samo stoji 15 originalnih kolumna. Stojeći ispred njega pruža vam se veličanstven pogled na Akropolis.
Hadrijanov luk je rimski monumentalni spomenik koji su sagradili atenjani u čast osvajača Hadrijana 135. godine N.E.Ustvari je činio ulaz koji je dijelio stari antički grad od rimskog dijela grada. Interesantni su natpisi koji se nalaze na njemu:
S jedne strane stoji "Ovo je Atena, antički stari grad Tezeja".
S druge starne luka stoji " Ovo je grad Hadrijana, a ne Tezeja".
Tezeja inače pamtimo po borbi s Minotaurom u Labirintu, njegovu povratku kući s crnim jedrima zbog kojih se ubio , misleći da je sin mrtav njegov otac Egej.Inače tezejevu obitelj odlikuje obiteljska smrtna tragedija. Grci su majstori drame i tragedije.Svaka njihova priča o legendama i mitovima odlikuje se tragičnim trenutcima.
Egej je bio atenski kralj kojeg su voljeli njegovi podanici.Kada je Tezej otišao u borbu s Minotaurom, Egej mu je rekao neka po povratku digne bijela jedra da bi on znao kakav je ishod borbe. Kako je borba bila na život i smrt, tako je tezej vraćajući se iscrpljen ali i nesretno zaljubljen zaboravio skinuti crna jedra. Stojeći na Rtu Sounion, Egej ugleda boju jedara i misleći da mu je sin mrtav bez razmišljanja se baci s visoke litice u more. Od toga trenutka to more nosi naziv Egejsko more.
Tezej, vidjevši kakva je tragedija nastala njegovom nepažnjom i ne mogavši izdržati bol i osjećaj krivice , došavši na kopno također se baci za svojim ocem u morske dubine.
Rekli su mi da ako padnem, nisu baš spremni mijenjati naziv mora u tatjanino more...
Do Cape Souniona ili Rt Sounion-a doći ćete najlakše autobusom.Udaljen je nekih 85 km od Atene, tako da vam je potrebno nekih satak vremena do tamo. Vozite se obalom koja po mom mišljenju nije lijepa kao naša( pri ovome mislim na hrvatsku obalu). Nije tako lijepo razvedena , bogata borovima i uređenim plažama. Sve plaže koje vidite su privatne, tako da na njima vidite malo ljudi u odnosu na veličinu grada koji se proteže. Uz samu obalu žive uglavnom bogataši ili tamo imaju svoje apartmane koje izdaju. Njihove luksuzne jahte parkirane su u privatnim lučicama. Izlazeći iz Atene prema Glifadi s desne strane proteže se olimpijski dio u kojem se nalaze 4 stadiona koja su modernizirana za OI 2004. Izgledaju fantastično za nas male ljude kojima je veležov stadion predmet svadje i otimanja. dalje ka jugu je Onazisov privatni aerodrom. Cijelom magistralom koja je uzgred rečeno dobro urađena ( vidi se da je i Grčka Europsku uniju iscrpila novčano za izgradnju cesta) prolazite kroz manja napuštena ili slabo naseljena mjesta. ražalostilo me je koliko divnih kamenih kućica stoji , propada pod jakim suncem. Kuće, crkve (vjerovatno iz bizantijskog perioda još) zjape.Ako posmatrate Grčku obalu primjetićete da ima jako slabo raslinja. Uglavnom je to nisko grmlje, ogoljelo i suho. Ustavri sve je suho i sve se sastoji od kamena i pijeska. Čak mislim da je to neka vrsta ilovače koja sasušena izgleda kao pijesak. Gledajući ovako, vrlo neplodno zemljište osim za masline i agrume. Stižući na Cape Sounion ostajemo zapanjeni ljepotom panorame koja se proteže pred nama. Čak za lijepog vremena moguće je vidjeti 6 otoka. Nažalost dim koji je prekrivao Atenu širio se duž cijele obale tako da nam je pogled pružala samo pučina. S druge strane, kada se okrenemo istočno vidimo kuda su antički brodovi donosili zlato odnoseći meso ovaca, vunu, grožđe i masline. Jedina tadašnja ( a i sadašnja ) prirodna bogatstva Grčke. Grčka od davnina je imala lošu privredu. Uglavnom je to bila trgovačka i ratnička država. Sve svoje potencijale uložili su u pomorstvo.
Posejdonov hram je izgrađen u slavu Boga Posejdona, Boga mora i zaštitnika pomoraca. Njegov prvobitni izgled je dominirao drvetom a tek kasnije je nadograđen alabasternim kolumnama. Oko njega širili su se bedemi tvrđave gdje su živjele proročice koje su uzimale žrtve i proricale ratnicima i pomorcima što ih čeka na dalekom moru i dalekim zemljama. Tu su se nalazile i magacinske prostorije pošto smatram da je zasigurno tih žrtava( životinej, zlato, vino, ulje) bilo jako mnogo. Grci su kao što već rekoh bili idolopoklonici i vjerovali su u božansku naklonost ukoliko prinesu žrtvu određenim Bogovima po savjetima proroka. S druge starne posejdonov hram je izvrsno strateško područje. pogled se pruža na kompletnu obalu ka Ateni, te ka Maloj Aziji . Vojno-državna (po mom mišljenju) tvorevina napravljena na litici odlično je funkcionirala u službi božanstava. Još od davnina se znalo da malo vjere (ili mnogo) nije na odmet.
Post je objavljen 07.09.2007. u 15:21 sati.