Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/allusions

Marketing

seminarenje

pišem seminarski.

Kognitivna znanost najjednostavnije se definira kao znanstveno proučavanje uma i inteligencije. To je interdiciplinarna znanost koja obuhvaća filozofiju, psihologiju, lingvistiku, antropologiju, umjetnu inteligenciju i neuroznanost.
Pokušaji da se odgovori na drevna pitanja o umu i znanju sežu daleko u prošlost sve do grčkih filozofa Platona i Aristotela koji su pokušali objasniti prirodu ljudskog znanja, a rasprave o znanju nastavile su se u Srednjem vijeku najviše u okviru teologije. Tijekom renesanse i prosvjetiteljstva, proučavanje uma nastavilo se u filozofiji kroz bavljenje teorijskoim i empirjskom problematikom znanja (Descartes, Locke i Kant) sve do razvoja novih empirijskih znanosti poput eksperimentalne psihoglogije (Wundt). Unutar nekoliko desetljeća od etabliranja psihologije kao zasebne znanosti koja istražuje čovjekove unutarnje doživljaje putem introspekcije kao reakcija na takvo gledište, javio se biheviorizam sa stavom da je predmet psihologije ponašanje, a njena metoda opažanje i eksperiment, a ne subjektivna introspekcija. Znanstvenici poput J.B. Watsona tvrdili su da se psihologija mora ograničiti na opažanje veze između stimulusa i reakcije očitovane kroz ponašanje na taj način praktički negirajući postojanje uma. Ova je dominacija biheviorizma trajala do 50-ih godina 20. stoljeća, kada je došlo do dramatičnih promjena te razvoja kognitivne psihologije. U to vrijeme, iako tek počinje razvoj računala, John McCarthy, Marvin Minsky, Allen Newell i Herbert Simon definiraju područje umjetne inteligencije, a Noam Chomsky objašnjava razumijevanje jezika u okviru mentalnih gramatika koje se sastoje od određenih sintaktičkih pravila, odnosno tvrdi da se sintaksa nekog jezika može proučavati neovisno o drugim jezičnim aspektima.
Poput grčkih filozofa u davnoj prošlosti, i današnji kognitivni znanstvenici bave se pitanjima o tome što je kognicija, što radi i kako djeluje; raspravljaju o tome što je znanje i koji su njegovi mehanizmi: kako nastaje, kako biva pohranjeno i kako se upotrebljava, kako ga se može izgubiti? Zanima ih što je forma, slika, koncept i riječ te kako se razlikuju jedno od drugog, i u kakvoj su vezi mišljenje i jezik.
Rasprava o umu započinje onim što filozofi nazivaju ontološkim problemom, pitanjem o tome koja je prava priroda mentalnih stanja i procesa te u kakvom se mediju oni odvijaju i kakav je njihov odnos naspram fizičkog svijeta? Taj je problem poznat kao problem duha i tijela. Filozofije uma dijele se na materijalističke i dualističke teorije. Materijalističke teorije uma one su teorije koje tvrde da su mentalna stanja i procesi jednostavno sofisticirana stanja i procesi kompleksnog fizičkog sustava – mozga. S druge strane, dualističke teorije tvrde da mentalna stanja i procesi nisu tek stanja i procesi jednog posve fizičkog sustava, već su sastavnice posebnog fenomena koji je po svojoj prirodi nefizikalan.
Unutar problema duha i tijela postoji niz različitih problema koji se obrađuju u filozofiji uma. Jedan je od njih i semantički problem. Otkud svakodnevne riječi za mentalna stanja dobivaju svoja značenja?


I onda stanem i brljam mrljam... nemam inspiracije. čak mi se čini da sam dobro počela (plan mi je sve kasnije stavit na hr.wikipediju jer nema baš ništa o kognitivnoj znanosti - prve dvije rečenice sam danas pejstala tamo. smijeh i sad, da, čak mi se čini da nije loše. ali sjedim pred monitorom okružena papirima i fotokopijama i imam otvorene linkove u firefoxu o kognitivnoj znanosti i svejedno ne mogu suvislo organizirati svoj rad. možda zato što nigdje nije sustavno i lijepo izloženo ono što mi treba da ekšli pronađem relevantne podatke o onome što je konkretna tema mog seminarskog. a možda je to zato što ni sama ne znam što bi točno taj seminar trebao biti. odlučila sam ga ipak napisati do preksutra (tj sutra), i predati ga u utorak pa kud puklo da puklo. pa da mogu na raniji termin na ispit sad kad su mi se poremetili planovi...

ništa, idem pisati dalje. ako mi ne dođe inspiracija, doći ću ja njoj. silovat ću je, bladi inspirejšn.burninmad i'm getting my paper makar eksplodirala od muke. ha.

Post je objavljen 02.09.2007. u 22:50 sati.