Svetac grofovskog podrijetla – pariški student – padovanski doktor teologije i prava – milinom obratio 70.000 ljudi – strpljiv i ljubazan svećenik – mlad biskup – korizmeni propovjednik u Parizu i Dijonu – uvjerljivi obnovitelj Crkve – zagovarao je osobni odgoj – njegova pisma obuhvaćaju 14 svezaka – svetac džentlmen – je li nadmašio Kempenca? – čitao djela Marka Marulića – zaštitnik katoličkih pisaca i novinara –
Veliki obnovitelj Crkve
Sveti Franjo Saleški spada među one svece Katoličke crkve kojima katolici najviše duguju obnovu i procvat nakon svih oluja i pustošenja zapadnoga raskola. Rođen je i brižno odgojen u dvorcu Sales, blizu grada Annecy, u francuskoj pokrajini Savoja (južno od Ženevskog jezera), u grofovskoj obitelji. Studirao je u Annecyju, u Parizu, gdje je 1578. u crkvi svetoga Stjepana položio zavjet čistoće, i od 1584. u Padovi, gdje je studij završio doktoratom iz teologije i prava. Otac mu je namijenio unosnu karijeru, a Franjo je želio postati svećenik. Na to je Franjin otac teško privolio. Svećenički red je Franjo primio 8. prosinca 1593. godine. Postao je katedralni župnik i prepozit u Ženevi. U to je vrijeme pokrajina Chablais (južna obala Ženevskog jezera) vraćena pod Savoju, dok je prije pripadala kantonu Bern. U vrijeme dok je bila u sklopu Bernskog kantona, građani te pokrajine su nasilno prevedeni u kalvine. Savojski knez je poželio vratiti građane pokrajine Chablais u katoličku vjeru. Ženevski je biskup tu zadaću povjerio mladome svećeniku Franji. Franji je knez ponudio vojničku zaštitu za ostvarenje povjerene mu zadaće. Franjo je to odbio. Dugo je propovijedao i pozivao ljude u Katoličku crkvu. Puno je puta bio u životnoj opasnosti. Uspjeh je izostajao. Konačno, nakon četiri godine upornog propovijedanja, vratila se čitava pokrajina u Katoličku crkvu. Obratilo se 70.000 ljudi. Franjo je bio beskrajno strpljiv, izuzetno marljiv i ponajviše ljubazan. Toj ljubaznosti nitko nije mogao odoljeti. Puno je kod Franje počivalo na dobrom kućnom odgoju. Odlikovao se velikom uljudbom, sav je bio prožet kršćanskim duhom. Poznato je da je, poput mnogih svojih suvremenika, i Franjo Saleški kao i Franjo Ksaverski, svoju duhovnost napajao i na djelima Marka Marulića. Resila ga je živahna ljubav prema čovjeku. Franjo nikada ništa neobično nije činio. Franjo je svakidašnje svoje dužnosti nastojao obavljati što savršenije. Franjin veliki uspjeh u pokrajini Chablais donio mu je novu dužnost.
Neumoran propovjednik i odgojitelj svećeničkog podmlatka
Nije mu bilo ni 35 godina kad ga je njegov biskup 1599. godine predložio za biskupa koadjutora, a 8. prosinca 1602. godine je već postao i njegov nasljednik. Proslavio se korizmenim propovijedima u Parizu i Dijonu. Kao mladi biskup sav se dao na promicanje vjerničkog života u svojoj biskupiji. Najveću je pozornost posvetio odgoju dobrog svećenstva. Sam je vodio odgoj svećeničkog podmlatka, svećenike je pozivao na svećeničke sastanke, sazivao je biskupijske sinode, marljivo je pohađao župnike i župe. Nije propustio ni jedne prilike da sam propovijeda narodu. Svećenike je poticao da svake nedjelje i blagdana drže kršćanski nauk, ali je i sam u tome prednjačio. Biskup Franjo nikada ni od koga ništa nije tražio, ako i sam nije tako radio. Njegov je dobar primjer osvajao i svećenstvo i vjernike.
Apostolat više pismima nego knjigama
U duhovnom vodstvu Franjo je uzimao u obzir osobne sposobnosti i sklonosti onih koje mu je Bog povjerio za duhovno vodstvo. Veliko duhovno prijateljstvo vezalo je Franju uz pobožnu udovicu svetoga života: Francisku de Chantal. Bio je njezin duhovni otac. S njom se upoznao dok je u Parizu i Dijonu propovijedao, te je zajedno s njom osnovao red salezijanki za pomoć bolesnicima i siromašnima. Te su redovnice dobile u zadatak da njegov duh dobrote i blagosti prošire po cijelom svijetu. Salezijanke imaju brojne kuće u Italiji, Francuskoj, Švicarskoj, Austriji, Bavarskoj, Poljskoj, Siriji i sjevernoj Americi, te spadaju među najpoznatije redove Katoličke crkve. Još je više Franjo djelovao po svojim spisima.
Jednom knjigom osvojio svijet
Najglasovitija mu je knjižica Philothea, čije je prvo izdanje izišlo 1608. godine. Tom je knjižicom pružio savjete za duhovni život i savršenstvo. Jedno je vrijeme u Crkvi postojalo gotovo veće zanimanje za Franjinu Philotheu nego za Kempenčevo djelo Nasljeduj Krista. Franjina je knjiga nastala tako što je sabrao poruke iz svojih brojnih pisama, kojima je mnoge ljude poticao i odgajao na savršenstvo. Sabrana djela svetoga Franje obuhvaćaju 14 svezaka. Philotea je doživjela više od 1000 izdanja, a prevedena je na 17 jezika. Druga je Franjina knjiga Theotimus. Radi brojnih njegovih pisama, radi Philothee i Theotimusa, kao i radi uvjerljivog i ljupkog načina pisanja proglašen je zaštitnikom katoličkih pisaca i novinara. Prvi je zaštitnik grada Ženevskog kantona, zaštitnik biskupija Lausanne, Freiburga i Ženeve u Švicarskoj.
Više vrijedi kapljica meda nego bačva octa
Bilo mu je 55 godina kad je na Badnjak 1622. godine posljednji put propovijedao. Umro je 28. prosinca 1622. godine u Lionu, a samo 39 godina kasnije proglašen je blaženim, a uskoro i svetim. Godine 1877. proglašen je učiteljem Crkve. Sveti je Franjo Saleški izrekao poznatu misao: Više ćeš muha uhvatiti kapljicom meda, nego s bačvom octa. Takav mu je bio cijeli život. Dobrotom srca i blagošću osvajao je duše. Engleski kritičar Leigh Hunt je upravo zato rekao za Franju da je ”svetac džentlmen”, dok J. Chapman piše: ”Nauka je svetog Ivana od Križa stroga, a sveti Franjo Saleški uči posve isto samo na vedriji način.”
Post je objavljen 12.07.2007. u 14:17 sati.