Marketing
LITHA - ljetni solsticij
Ovo je vrijeme kada je Sunce u naponu svoje snage. Apolon pravi mjesto Dionizu, Oziris Sethu, Baal Motu, Isus sv. Ivanu, Hrastov kralj Svetom kralju, sir Gawain Zelenom vitezu, a Mračnog Boga mijenja Bog Svijetlosti. Ovo je festival vatre u kojemu je Rogati Bog na vrhuncu svoje snage kao Kralj ljeta okrunjen ružama. Svetkovina je to Božice Ljubavi i Smrti koja je spremna za sjedinjenje s Bogom. Vrijeme je kada je sve u cvatu, vrijeme između sađenja i žetve. Točan datum ovog festivala varira ovisno o položaju Sunca od 20.06. - 24.06. Ovaj festival druidi su nazivali Alban Hefin, Kelti i vještice ga nazivaju Litha, Asteci Festival Sunca, a kršćani slave dan Ivana Krstitelja. Ovo je vrijeme Rogatog Boga, Kralja Hrasta, Boga Sunca, Baldura, Marsa, Nergala. Božica je predstavljena kao ljetna mladenka, Aine od Knockaine, Kupala, Majka Priroda, Afrodita, Erycina, božica-nimfa ljeta - Astarte/Anatha, Božica ljubavi i smrti i Vesta, za koju se pale vatre.
Litha je svetkovina obilja, plodnosti, raznolikosti, ljepote prirode. Vrijeme je to za jake čarolije i muške rituale, obraćanje duhovima prirode, asve te rituale najbolje je raditi u sumrak. Slavi se uz vatre, pjesem i gozbe, cijele noći gore svijeće i procesije hodaju s upaljenim bakljama. Nose se krune od cvijeća i pleše oko vatre. Oltar se ukrašava cvijećem i svijećama, a rituali se odvijaju u poljima. Pije se medovina i prave kolači od meda ili kukuruzni kruh s medom i maslacem. Koriste se svi falični instrumenti, mačevi, palice, athame i biljke poput ruže, vrijeska, hmelja...Hmelj je simbol ove svetkovine. Pruska posluga imala je običaj brati hmelj na ovaj dan i vješati u kući po jednu biljku za svakog člana obitelji. Vjerovalo se da ćeš ako biljka ne procvjeta, uskoro oboljeti ili umrijeti. Biljka bi se vezala u snopić i stavljala u jasle kamo će za vrijeme žetve biti stavljene žitarice. Taj snop hmelja predstavljao je božicu Kupolu kojoj su se seljaci molili za dobru žetvu. Tu je također i imela koju su Kelti, druidi i Skandinavci skupljali u ovo doba. Bijeli cvjetovi bazge simbol su Božice i koriste se, zajedno sa crvenom kaduljom, u ljubavnim čarolijama. Vatre koje se pale u ovo doba godine predstavljaju nebesku vatru. Koriste se svijeće svijetlih i pastelnih boja, žute i zlatne. Vatre se pale za zdravlje, plodnost, ljubav, kao žrtva i za duhovno pročišćenje. Radi se o drevnoj tradiciji Europe. Vatre se pale na povišenim mjestima i lože se hrastovim drvetom. Te vatre bi trebale otjerati zmaja koji uzrokuje bolesti. Pepeo vatre koristi se u čarolijama za plodnost. U nekim djelovima Engleske ove se vatre koriste za blagoslov jabuka. U nekim krajevima Njemačke mladi ljudi skaču što mogu više preko vatre da bi lan narastao tako visoko koliko mogu skočiti.
Pale se vatrena kola koja se zatim koturaju prema vodi, simbolizirajući putanju Sunca. Ovo je vrijeme za čarolije protiv povreda i lošeg vremena. Amajlije se stavljaju u polja i oko drveća radi plodnosti, i na kuće da bi ih se zaštitilo. U nekim djelovima Francuske ljudi dok skaču kroz vatru drže u rukama grančice lješnjakova drveta. Te se grančice zatim vješaju na vrata staja. Mugwort koji se skupi za ove noći ima magičnu moć ako se nosi u obliku krune jer štiti od glavobolja i problema s očima. Ponekad se baca u vatru, a u Francuskoj se nosi u obliku vjenca kao zaštita od duhova, magije, loše sreće i bolesti te godine. U Češkoj je običaj u ovo doba godine brati divlji timijan za čarolije plodnosti. U drevnim vremenima komorač se koristio za tjeranje zlih duhova. Sjeme paprati u ovo vrijeme ima magična svojstva. Bere se tako da se ispod stabljika prostru bijela platna na koje se sjeme stresa. Nijedna sjemenka ne smije biti dotaknuta rukom. Tako ubrane sjemenke imaju magičnu moć učiniti čovjeka nevidljivim i daju mu sposobnost da eazumije govor životinja.
U Češkoj postoji vjerovanje da će čovjek koji se popne na planinu noseći u ruci procvjetalu paprat moći pronaći blago skriveno u zemlji koje će mu se ukazati obasjano plavičastom svjetlošću. U Švedskoj se imela stavlja na strop kuće ili u staju da bi se oduzela snaga trolovima. U Švedskoj se drvo koje se koristi za svetkovinu zove "maj stanger", i sastoji se od ravnih grana, često u obliku čovjeka, s rukama i nogama. Kite ga mjesne djevojke, lišćem, cvijećem, komadićima odjeće i ljuskama od jaja. Na vrhu drveta je velika zastava. U Češkoj se najčešće koristi drvo bora ili jele i kiti se cvijećem, vjenčićima i crvenim vrpcama. Kad se zapali krijes, momci i djevojke se tim vjenčićima nabacuju kroz vatru. Parovi tri puta skaču kroz vatru držeći se za ruke. Neki se od vjenčića čuvaju i pale za vrijeme oluja ili se daju oboljelim ili steonim kravama.
Kraj rituala predstavlja ubojstvo Kralja kojemu se tjekom svetkovine odaju počasti, ali koji završava proboden kopljima. što je kraj njegove vladavine. Njegovom smrću osigurava se plodnost usjeva i preživljavanje naselja.
"May the magic of Litha be always with you"
Post je objavljen 23.06.2007. u 11:13 sati.