Marketing
seksizam
Prema rječniku stranih riječi sekizam je težnja da se poslovi i uloge u društvu strogo odijele na muške i ženske, segregacija na temelju spola. Svi smo vrlo dobro upoznati s time što taj termin predstavlja, a jesmo li seksisti ili ne, ponekad je teško zaključiti.
Vjerojatno nitko za sebe ne bi rekao da je seksist, ali mišljenja sam da nam se svima ponekad dogodi da na svijet i događaje gledamo pomali seksistički.
Seksizam je najčešće, odnosno gotovo u svim slučajevima negativno određen prema ženama, a dok je taj isti termin prema muškarcima mnogo nježniji. Počnimo samo od toga da su žene shvaćene kao nježniji spol, a pod tim mislim da je ta riječ nježniji poprilično negativno intonirana. Muškarci su, dakle, onaj jači spol, a svi smo svjesni činjenice kakvi su muškarci kad su bolesni. Uzmimo samo kao primjer najobičniju gripu, koju žene doslovno mogu prehodati, a pripadnici onog grubljeg spola pod naletom gripe pretvore se u prave plačipičke. Ili prištići. Tiskanje prištića za muškarce je bol koju teško podnose, a žene ne samo da tiskaju prištiće, već čupaju obrve, depiliraju sve dijelove tijela, trpe koje kakve bolove, koji im uslijed opetovanog činjenja iste stvari postanu gotovo rutina. O menstrualnim bolovima ili o porodu ne moram ni govoriti, a činjenica je da žene takve bolove trpe jednom mjesečno. I tko je onda jači spol!!! Dobro, priznajem, muškarci su u stanju podići velike terete, graditi kuće, popravljati aute i bicikle, voditi ratove....
Seksizam je prisutan i u jeziku. Uzmimo naprimjer riječ usidjelica koja označava neudanu ženu, a slika koju svi imaju pred očima kad kažemo usidjelica je slika neugledne žene, tužne, jadne, neudane, a kao pandan toj riječi imamo riječ neženja koja ozančava slobodnog muškarca, a pred očima nam stvara sliku zgodnog, starijeg frajera, nadasve poželjnog i sretnog u svojoj samoći.
Još je jedan paradoks u jeziku taj da pored ženskog imena često stoji titula u muškom rodu pa tako imamo profesor ili predsjednik ili doktor Ana Ančić, a postoje savršeno ispravne imenice u ženskom rodu. Razlog tomu je taj što su profesorice, predsjednice i doktorice, u izvanjezičnoj zbilji došle mnogo kasnije nego mušarci istih zanimanja.
Ne zaboravimo i dvostruka mjerila, a tiču se gotovo svih segmenata ljudskog života. Muškarac koji je imao mnogo žena je frajer, a u obrnutom smjeru radi se o kurvi. Zatim imamo onu poznatu dogmu žene za volanom (iako na ovom mjestu moram priznati da sam često vidjela za volanom baš one žene zbog kojih je ta dogma i nastala). Žena na radnom mjestu treba uložiti dvostruko više energije da bi ju se shvatilo ozbiljno, a kad je shvate ozbiljno treba dokazivati da to nije postigla putem razno raznih kreveta.
Ponekad je stvarno naporno biti žena. Boriti se sa tisuću i jednom gluposti koju muškarci ni ne primjećuju, a prava je istina da žene vladaju svijetom. Odat ću vam jednu tajnu, a tiče se velike moći. Tu mi je tajnu otkrila moja mama. Kad žena nađe svog muškarca treba ga samo pustiti da misli da je u pravu i da se sve odvija baš kako on želi, a s druge strane, ako je mudra i lukava sve može napraviti po svom. Kako? Ako ste žena jednostavni znate kako, s tom se tajnom rađate, vjerojatno je zapisana u genima, a s godinama naučite koristiti svoje moći koje samo žene posjeduju.
Seksizam- zapisan u genu?!
Post je objavljen 04.05.2007. u 21:20 sati.