Najopasnija vrsta opasnog industrijskog otpada dolazi u Općinu Dubrava i Gradec!
Načelnik Općine Dubrava, Stjepan Petrovčić samovoljno donosi odluke koje nisu bile niti na Vijeću niti na Poglavarstvu, te daje potpis za prijedlog da se na Općinskom zemljištu dozvoli izgradnja najvećeg deponija opasnog industrijskog otpada u cijeloj Hrvatskoj.Načelnik Gradeca je učinio istu stvar također samovoljno. Do tada su čak 23 Općine ODBILE odobrenje za deponiranje tog opasnog industrijskog otpada.
Osim što ne zna ništa o štetnosti takvog otpada, načelnik Općine Dubrava javno obmanjuje Vijećnike na sjednici Vijeća u travnju 2007. te navodi kako bi taj prerađeni otpad kao kamen bio pogodan za izgradnju poljskih puteva, ne spominjući neuništive sastojke tog smeća koji su štetni za ljude i prirodu poput teških metala, nedefiniranog kemijskog industrijskog otpada, dioksini, živin oksid, olovni oksid, možda čak medicinski i organski otpad. Pozivajući se na primjerke neopasnog industrijskog otpadnog pepela u obliku kamena, iz iste takve tvornice iz Beča, nisu znali kako ista tvornica taj otpad deponira u dubokim rudnicima soli, a dio izvaža izvan Njemačke. Ovaj deponij bi bio otvorenog tipa, znači dnevno bi oko 10-15 teretnih kamiona dovozili taj otpad i stavljali ga na hrpu, u visinu. Ukupno bi se dovažalo više od 100,000 tona otpada godišnje.
Zašto tako opasni otpad?
Dioksini su organski spojevi koji spadaju u grupu najjačih otrova ikada stvorenih rukom čovjeka. Dioksin nastaje izgaranjem mnoštva organskih tvari, često i organskih otpadaka prilikom spaljivanja otpada, a i kao nusprodukt u raznim kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji. Dioksini su kemijski stabilni, netopljivi u vodi, ali vrlo lako topljivi u mastima i uljima.
To je kemikalija s ekstremno visokom razinom toksičnosti postojanja u okolišu. Vrijeme poluraspada je dulje od desetak godina, hlapljiv je pa se lako širi po okolišu.
Dioksin je karcinogen, teratogen (izaziva defekte u djece), uništava hormonski i obrambeni sustav, izaziva kronični umor, izaziva reproduktivne defekte djece, napada nervni sustav i krvne elemente.
Vijeće na kojem bi se dizale ruke o suglasnosti o tom projektu sazvano je tek nakon što je načelnik potpisao službenu suglasnost Općine još u ožujku 2007. Na sjednici Vijeća u Dubravi 19.04.2007. izglasalo se kako ne treba dozvoliti odlagalištu da bude na našem području, ali ako će Gradec dobiti dozvolu za odlagalište onda kako stvari stoje Vijećnici će ponovno glasati kako bi jedan dio odlagališta ipak bio na zemljištu Općine Dubrava. Među Vijećnicima Dubrave trenutno vlada takvo stanje da od 15 Vijećnika jake struje imaju veće interese i volju da podrže odluku da Gradec dobije odlagalište, a samim time i Općina Dubrava. Općina Dubrava ne vrši pritisak na Gradec da ne donesu odluku o zabrani deponija, a Gradec odlučuje.
Zagrebačka Županija 26.04.2007. prihvatila je projekt realizacije deponija na zemljištu Općine Dubrava i Gradec, zbog toga što Općina Dubrava nije na vrijeme poslala odluku Vijeća o poništenju dozvole za deponij, koju je samovoljno potpisao načelnik Petrovčić a poništilo Vijeće. Općina Gradec gdje je načelnik Damir Lukačić također samovoljno odobrio deponij, glasa protiv deponija na Vijeću tek 27.04.2007.
Leteći pepeo: se u Europskim zemljama tretira kao opasni otpad, te se tako i treba zbrinjavati. Studija utjecaja na okoliš zagrebačke spalionice sadrži podatke da će se leteći pepeo ukrućivati uz pomoć cementa, te kasnije odlagati na odlagalište. Međutim, to nije rješenje, jer cement erodira te se teški metali i dioksini iz pepela nakon nekog vremena opet nalaze u okolišu i to sa visokim apsorbirajućim svojstvima.
Postoje 3 vrste otpada koji će nastati kao produkt spaljivanja komunalnog otpada a to su taložni pepeo, leteći pepeo i ostatci filtra. Niti jedna od tih vrsta otpada nije “inertni otpad” – iz razloga jer “inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama. Sve vrste otpada nastalog kao produkt spaljivanja komunalnog otpada sadrže elemente koji reagiraju sa drugim elementima i/ili se mogu pod raznim utjecajima otopiti u okolišu.
Studija je pokazala da ljudi koji žive u područjima 7-10 kilometara udaljenima od spalionice otpada češće obolijevaju od raka pluća, želuca, debelog crijeva.. Prema mnogim anketama spalionice otpada su, poslije nuklearnih elektrana, »najomraženija« tehnologija u javnosti.
Načelnik Općine Dubrava Stjepan Petrovčić rekao je da njegova općina nije dala suglasnost te da taj dokument nije prošao proceduru Općinskog Vijeća. No, kada smo mu pročitali dokument s njegovim potpisom, a u kojem se navodi: “dajemo suglasnost za obavljanje istražnih radova na predmetnom lokalitetu”, rekao je da je to samo izraz namjere za tu lokaciju, a ne i suglasnost za istražne radove.
Vaše je PRAVO da imate pravo ZNATI! Postavite pitanja. Želite li da u okrugu Vašeg mjesta bude najveće odlagalište opasnog i štetnog za ljude industrijskog otpada u Hrvatskoj?
Sve komentare, mišljenja i pitanja koja vas muče šaljite načelniku Općine Dubrava na adresu:
Stjepan Petrovčić, Općina Dubrava, Braće Radić 2, 10342 Dubrava. Telefon: (01) 2726 444.
Također i načelnik Općine Gradec dostupan Vam je za odgovore:
Damir Lukačić, Općina Gradec, Gradec 134, 10345 Gradec, Telefon: (01) 2797 097.
Ukoliko vam treba još informacija slobodno se obratite nama:
Zelena Akcija, Frankopanska 1, PP 953, 10000, Zagreb
tel/fax: 01 4813 096