Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/opcinadubrava

Marketing

Komentari na Studiju utjecaja na okoliš:

12th June 2006
Posljednja verzija Studije utjecaja na okoliš za postrojenje predstavljeno kao “postrojenje za energetsku oporabu” pokazuje da važni nedostatci još uvijek nisu riješeni ni opravdani.

Mjere za kvalitetnu prevenciju stvaranja otpada i povećanje postotka recikliranog otpada nisu zadovoljavajuće

Grad Zagreb ne ulaže dovoljne napore da na zadovoljavajući način implementira mjere za prevenciju stvaranja otpada i recikliranje, te stoga u ovom trenutku ne može precizno procjeniti kapacitet budućeg odlagališta otpada. U novom zagrebačkom planu gospodarenja otpadom jasno se vidi kako se predviđa i raspoređuje 161,4 milijun eura za spaljivanje otpada, 4,5 milijuna eura za recikliranje te 0 eura za prevenciju stvaranja otpada. Takav pristup rješavanja problema otpada izvrće Nacionalnu strategiju naopačke gdje odlagalište otpada stavlja na prvo mjesto.
Plan gospodarenja otpadom predlaže i neke dobre mjere poput one da se otpad treba naplaćivati prema količini nastanka no ne locira financije za taj projekt. Također, cilj od povećanja postotka recikliranja otpada na 50% do 2025 je također dobar, no u isto vrijeme predložene mjere (15 novih reciklažnih dvorišta) same po sebi neće biti dovoljne da se približimo tom broju. Plan gospodarenja otpadom za Grad Zagreb ne analizira sustav prikupljanja otpadom “od vrata do vrata” bez analize navodeći da je preskup. Za više detalja o komentarima na plan gospodarenja otpadom za grad Zagreb molimo vas da pogledate dokument u privitku.


Studija ne opravdava spaljivanje mulja iz Pročišćavača otpadnih voda

Ni SUO ni Plan gospodarenja otpadom ne rade nikakve analize o alternativnim mogućnostima zbrinjavanja mulja iz Pročišćavača, već kao gotovu stvar taj mulj spaljuju u PTOO. Mulj iz spalionice biti će podvrgnut anaerobnom digestiranju unutar pročišćavača što znači da će završni product zapravo biti stabilizirani kompost. Mulj nakon digestije sadržavati će određen postotak teških metalala te ga nije moguće koristiti u agrikulturi, no prikadan je za odlaganje bez većih posljedica. Spaljivanje tog mulja neće smanjiti količinu teških metala niti će mulj značajno povećati energetsku vrijednost spaljenog otpada, što u energetskom riječniku znači da za energetsku oporabu mulj predstavlja samo količinu otpada koji treba zbrinuti bez očekivanja dobivanja energije. Članak 6. Direktive o odlagalištima Europske unije jasno tvrdi da: “Zemlje članice moraju poduzeti mjere da samo otpad koji je prošao obradu smije biti odložen na odlagalištu. Ova odluka ne vrijedi za inertni otpad za koji dodatne obrade nisu tehnički moguće. Odluka ne vrijedi ni za otpad čija obrada ne doprinosi ciljevima ove direktive kako je navedeno u Članku 1.” . Odlaganje mulja iz spalionice prema EU direktivi zadovoljava uvjete odlaganja bez nepotrebnog spaljivanja.

Problem odlaganja toksičnog pepela i ostataka filtera nije riješen:

Prema podatcima iz studije utjecaja na okoliš, spaljivanje 385 000 tona otpada i mulja godišnje biti će proizvedeno između 95 603 I 105 471 tone pepela, ovisno o tome koja će se varijanta spaljivanja koristiti.

Sastav otpada nakon spaljivanja prema SUO;

Taložni pepeo Mješani otpad, potrebna daljnja testiranja 32 500 – 77 655 t/ godišnje
Lagani (Leteći) pepeo Opasni otpad 3 295 – 64 610 t/godišnje
Ostatci iskorištenih filtera Opasni otpad 8 361 – 16 487 t/godišnje

Taložni pepeo sadrži varijabilne količine dioksina i teških metala. Dio taložnog pepela može se odložiti na obično odlagalište no prije odlaganja treba testirati i ispitati količinu dioksina i teških metala te zavisno od dobivenih rezultata postoji mogućnost da se jedan dio pepela mora kategorizirati kao opasni otpad, te samim time zahtjeva drugačiji načim odlaganja.

(“Zbog utvrđivanja načina odlaganja ili recikliranja ostataka nastalih spaljivanjem otpada ili tome sličnim procesima, moraju se napraviti prikladni testovi koji će utvrditi fižičke i kemijske karakteristike te potencijal zagađenja. Analize moraju u također sadržavati i ukupne podatke o otopivim tvarima i teške metale. (Članak 9, Direktiva 2000/76/EC Europski Parlament, Vijeće EC. 4. Prosinac 2000)

Usprkos europskim direktivama i standardima, nije sigurno da Hrvatska ima laboratorij koji može izvoditi takva testiranja. (Usporediti podatke sa “Nacionalnim planom za implementaciju Štokholmske konvencije”).

Leteći pepeo: se u Europskim zemljama tretira kao opasni otpad, te se tako i treba zbrinjavati. Studija utjecaja na okoliš zagrebačke spalionice sadrži podatke da će se leteći pepeo ukrućivati uz pomoć cementa, te kasnije odlagati na Zagrebačko odlagalište. Međutim, to nije rješenje, jer cement erodira te se teški metali i dioksini iz pepela nakon nekog vremena opet nalaze u ekolišu i to sa visokim absorbirajućim svojstvima.

Opasni otpad: Leteći pepeo i ostatci filtera)

Opasni otpad je veliki problem u Hrvatskoj. Pola opasnog otpada kojeg je Hrvatska proizvela je jednostavno nestalo, sa mogučnošću da je jednostavno odloženo na obična odlagališta ili odbačeno u okoliš. Veoma je neodgovorno graditi nove izvore opasnog otpada dokle se problem sa odlaganjem opasnog otpada ne riješi. Objekti za prihvaćanje opasnog otpada trebaju biti izgrađeni i opremljeni prije izgradnje spalionica. Nikako nije dovoljno reći da će se za opasni otpad iz spalionice pobrinuti Ministarstvo zastite okolisa, prostornog uredjenja i graditeljstva koje ima zakonsku obavezu brinuti se za isti, već je potrebno razviti objekte za odlaganje istog unutar zemlja, koji će biti ubaćeni u prostorne planove, imati urednu standardiziranu studiju utjecaja na okoliš koja je uredno prezentirana na javnim konzultacijama. Jednostavno je preriskantno graditi nove i velike izvore opasnog otpada dokle god postoji mogućnost da se opasni otpad proizvede a da ga se nema gdje pohraniti.

Također, društveno je neodgovorno proizvoditi opasni otpad i onda ga izvoziti u druge države, što je također i veoma skupo. Leteći pepeo i ostatci filtera iz spalionicebi se trebali izvoziti, a troškovi bi prema studiji utjecaja na okoliš izgledali ovako:

Varijanta A Varijanta B Varijanta C
Leteći pepeo (t/godišnje) 10 931 64 610 3 295
Ostatci filtera(t/godišnje) 16 487 8 361 14 653
Ukupna količina opasnog otpada (t/godišnje): 27 418 72 921 17 948
Godišnji izvozni troškovi po cijeni od 0.3 Eura po kg. EUR 8 225 400 EUR 21 891 300 EUR 5 384 400
Godišnji izvozni troškovi po cijeni od 0.5 Eura po kg. EUR 13 709 000 EUR 36 485 500 EUR 8 974 000


Studija utjecaja na okoliš za zagrebačku spalionicu je bila u pravu kada je tvrdila da hrvatska mora izgraditi objekat koji će prihvaćati opasni otpad, no to ne znači i poticanje proizvodnje istog. Zelena akcija vjeruje da je najbolje rješenje za prihvaćanje pepela iz spalionice upravo izbjegavanje proizvodnje istog.

Također nismo uočili značajnije pomake u rješavanju tog problema otkako je prošla studija utjecaja na okoliš odbijena. Identifikacija Dumovečkog luga kao potencijalne lokacije za izgradnju regionalnog odlagališta još uvijek nije dovoljno precizirana iz razloga štp još uvijek nije jasno što se na to odlaglište mora odlagati, odnosno dali će to biti odlagalište za opasni ili neopasni otpad. Studija utjecaja na okoliš za tu lokaciju napravljena je 1991. godine, te smatramo da ju treba ponovno napraviti te provesti javnu raspravu sa lokalnim stanovništvom.

Potpuna studija izvodljivosti odnosno cost-benefit analiza za razne opcije gospodarenja otpadom:

SUO i Plan gospodarenja otpadom ne sadrže prikladne analize prednosti i nedostataka opcije gospodarenja otpadom koji sadrži “prevenciju stvaranja otpada, prikupljanje odvojenog otpada “od vrata do vrata”, recikliranje, kompostiranje, mehaničo biološku obradu i odlaganje otpada koji na taj način bio tretiran. Odlaganje određene količine stabiliziranog ostatnog otpada nakon mehaničko biolooškog tretmana također se slaže sa EU direktivom o odlagalištima. Zelena akcija smatra da bi ta opcija bila ekološki i ekonomski veoma isplativa za Grad Zagreb, no ponavljamo, SUO ne analizira tu opciju gospodarenja otpadom.

Kriterij koji se u SUO koristi za mjerenje efektivnosti metode obrade otpada je kriterij smanjenja kvantitete otpada. Zelena akcija smatra da bi i kriterij smanjenja toksičnosti trebao biti zadovoljen prije konačnog odlaganja otpada na odlagalište.

Nejasno definiran potreban kapacitet odlagališta:

Spalionica bi trebala biti u funkciji barem do 2025. godine i zahtjeva kostantnu količinu priljeva otpada da bi mogla efektno funkcionirati. Iz tog razloga je veoma važno ne precjeniti kapacitet peći da se nebi u slučaju povećanja recikliranja u gradu moralo pribjeći uvozu otpada što nije u skladu sa principom neposrednosti stvaranja otpada.

No zagrebački plan gospodarenja otpadom pokušava procjeniti rast količine otpada do 2025. godine. Procjena sadrži nekoliko problema;

Nove mjere i pravilnik o ambalažnom otpadu (NN 97/2005) nisu uzeti u obzir prilikom kalkuliranja. Novi pravilnik o PET, MET i staklenoj ambalaži je imao izrazito pozitivne učinke na količinu prikupljene ambalaže. Taj je pravilnik uvelike utjecao i utjecati će na sastav komunalnog otpada u budućnosti. Zbog tog pravilnika grafikon sastava otpada na strani 50 plana gospodarenja otpadom te energetska vrijednost otpada sa strane 48 nisu valjani. To znači da PGO nije proizveo točne proračune o potrebama recikliranja i energetskoj vrijednosti otpada koja će biti korišten kao baza za planiranje izgradnje spalionice otpada. Nedostatak PET ambalaže u sastavu otpada uzrokovati će smanjenje energetske vrijednosti otpada.

Predviđanja da će prevencija stvaranja otpada osigurati smanjenje količine za 7% su jako pesimistična iz praktičnog razloga što je otok Krk uvođenjem slabije varijante prikupljanja otpada od vrata do vrata zabilježio 18% povećanje recikliranog materijala te 30% smanjivanje ukupnog obujma otpada i to svega nekoliko godina otkako je sustav implemetiran (to je postignuto isključivo pažljivim odabirom ambalaže prilikom kupovine).

Ukoliko Zagreb bude uspješniji od očekivanog u smanjenju ukupne količine otpada, ili dostigne zacrtane ciljeve recikliranja, lako je moguće da će druga polovica mogućeg radnog vijeka spalionice zahtjevati zaustavljanje daljnjeg razvoja prevencije i recikliranja.

Zagrebačka županija, čiji se otpad također planira spaljivati u PTOOu, također nema službene podatke o predviđanju rasta količine otpada, te je stoga nemoguće znati da li će količine ostatnog otpada, nakon uvođenja mjera prevencije stvarnja otpada i recikliranja, biti značajne za projekt spalionice.


Nejasni troškovi izgradnje postrojenja:

Jasno je vidljivo iz plana gospodarenja otpadom da je varijanta spaljivanja otpada iznimno skupa opcija gospodarenja otpadom. SUO i plan gospodarenja otpadom iznose trošak od 161,4 miliona eura dok Nacionalna strategija za taj projekt spominje brojku od 290 milijuna eura te je nejasno odakle dolazi do ovakvog nesklada između brojki . Zelena akcija traži da objavi točni iznos troškova izgradnje spalionice te sa isti usporedi sa ostalim metodama gospodarenja otpadom.

Energetski značaj spalionice nije dovoljno istražen i analiziran:

SUO navodi kako je jedna od pozitivnih značajki izgradnje spalionice proizvodnja energijem no količina energije koja može biti proizvedena nije uspoređena sa količinom energije koja bi bila ušteđena provođenje programa prevencije nastanka otpada, ponovnog korištenja i recikliranja materijala koji će biti spaljen. Određene studije kazuju da recikliranje štedi više energije od one koju spalionice proizvode. Na primjer, izvještaj sastavljen od Sound Resource Management Group Inc. tvrdi da “prosječno, recikliranje štedi 3 do 5 puta više energije od spaljivanja komunalnog otpada.” . Taj aspekt izrađivači studije planirane spalionice moraju potpuno analizirati.

Mjere monitoringa nece biti dovoljne

U nekim dijelovima Zagreba zagadjenje zraka je znatno, sto ce se pogorsati sa spalionicom, bez obzira koliko ona bila moderna. Ocekuje se npr. da ce se sastojci NOx povecati za 4.2%, sto je nezadovoljavajuce. Premda ce prema Studiji utjecaja na okolis emisije biti daleko ispod zakonom propisanih, to ovisi o odrzavanju optimalnih uvjeta izgaranja i vjerojatno nece biti stvarno moguce, posebno ako kalorijska vrijednost otpada nije uracunata uzimajuci u obzir ucinke Pravilnika o ambalazi i ambalaznom otpadu. Primjerice, u 1999. i 2000. , sve spalionice komunalnog otpada u Velikoj Britanijii koje su imale podatke prekoracile su nekoliko puta dozvoljene vrijednosti emisija.

Zelena akcija smatra da su predlozene mjere monitoringa nedovoljne za ucinkovito mjerenje zagadjenja zraka, i vjeruje da ako se spalionica izgradi usprkos sumnjama koje su navedene, neophodno je primjeniti konstantno mjerenje emisija za sve zagadjivace ukljucujuci i dioksine. To je vrlo vazno u svijetlu nedavnih istrazivanja koje je provela Agencija za okolis Vel. Britanije gdje je otkriveno da su razine emisije dioksina 8 puta vise kada su mjerenja provedena konstantnim metodama nego kada su primjenjene metode rucnog uzorkovanja. Uz to Zelena akcija je zabrinuta da Vlada nema odgovarajuci kapacitet niti volje poduzeti mjere protiv rada spalionice u slucaju prekoracenja emisija, kao sto se pokazalo u slucaju spalionice opasnog otpada PUTO u Zagrebu, koja je izgorjela nakon sto su vlasti propustile odlucno reagirati na mnogobrojna prekoracenja emisija i nepostivanja odradaba o uvjetima skladistenja.

Preporuke:

Mi predlažemo da se trenutno obustave daljnja planiranja izgradnje spalionice otpada, dok se ne sprovedu sljedece mjere i uvjeti:
1) Da se ponovno provede istraživanje sastava otpada u Gradu Zagrebu iz razloga što je nakon prošlog istraživanja donesen pravilnik o ambalažnom otpadu koji je odvelikog utjecaja na sastav otpada. Uz to tražimo da “Plan gospodarenja otpadom za Grad Zagreb” mora proći javni uvid i javnu raspravu.
2) Da se iz planova o spalionici za sada izuzme mulj iz pročišćavača dok se ne istraže ostale mogućnosti njegova zbrinjavanja.
3) Da se implementiraju ciljevi i mjere prevencije koje je postavilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske, kao na primjer stimuliranje proizvođača na pakiranje proizvoda u povratnoj ambalaži – što nedostaje u pravilniku o ambalažnom otpadu.
4) Da grad Zagreb izmjeni sustav naplate odvoza otpada, gdje bi se cijena formirala po količini proizvedenog otpada, a ne po veličini stambenog prostora. Ovo je najavljeno planom gospodarenja otpadom za Grad Zagreb, no još uvije nije implementirano, niti su za to locirana sredstva.
5) Da se sustav recikliranja od vrata do vrata uvede u barem 70% zagrebačkih domova. Sustav od vrata do vrata omogucava odvojeno prikupljanje otpada u domacinstvima u standardizranim kantama, gdje komunalno poduzece taj otpad prikuplja od vrata do vrata.
6) . Da se počne provoditi prigodni edukativni program za građane, koji mora dati odgovor na pitanje potreba za smanjivanjem količina otpada, ponovnog korišenja ambalaže i recikliranja. (Ovo je planirao gradskim PGO, no također sredstva nisu locirana, se se sama provedba ne čini realnom).
7) Da Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske napravi temeljito izvješće sa trenutnim stanjem problematike opasnog otpada pomocu kojeg bi se opasni otpad mogao precizno nadzirati i pratiti.
8) Da se pojača sistem nadgledanja te da se kazne za nepropisna odlaganja otpada drastično povecaju.
9) Da se predloži način zbrinjavanja opasnog otpada nastalog u svezi sa procesima spaljivanja otpada.
10) Da se sprovede potpuno javna diskusija koja bi uključivala i informaciju konačne cijene projekta za građane, jer javnost u svakom trentku ima pravo znati što se placa proračunskim novcem, pogotovo ako je riječ o infrastrukturnim projektima.

Čak i kada bi bili zadovoljeni ovi uvjeti, postoji još mnogo aspekata ovog projekta koji ostaju zabrinjavajuć, kao što su ekstremno visoki troškovi izgradnje, spaljivanje ekonomski korisnih materijala te razina emisija NOx, dioksina i teških metala, no smatramo da je prvenstveno najvažnije razjasniti i opravdati izgradnju spalionicu otpada kao posljednje preostalo riješenje za zbrinjavanje otpada.
Need Business Long Distance, Voice PRI, and Business VOIP service? Compare free Long Distance Price Quotes from over 30 providers!
free search engine website submission top optimization

Post je objavljen 24.04.2007. u 15:39 sati.