Marketing
UROD MAKA SMANJUJE CIJENU HEROINA
U Afganistanu je pocela berba opijuma. U regiji Helmand, gdje je koncentrirano 40% plantaza maka, nakon obilatih proljetnih kisa predvidja se rekordna berba koja ce doseci 150 kg opijuma po hektaru.
Veliki urod maka smanjiti ce cijene na trzistu koje su vec prosle godine sisle sa preko 100 dolara po kilu na 80-90 dolara. Sa druge strane povecala je potraznju za beracima koji trebaju pobrati makove prije nego ih vrucine osuse. Za razliku od prosle godine, talibani kontroliraju veci dio ove regije a u mnogim okruzima borbe i bombardiranja su svakodnevni.
Ova tri cimbenika odredila su ekonomski sukob izmedju zemljoposjednika i sezonskih radnika koji ove godine imaju veca ugovorna prava i vise se ne zadovoljavaju mizernim nadnicama kao proslih godina. Buduci se berba odvija na podrucjima koje kontroliraju talibani te beraci riskiraju svoje zivote, trazili su od zemljoposjednika polovinu uroda prijeteci strajkom. Vlasnici plantaza zalili su se regionalnim vlastima te su u dogovoru sa njima postigli dogovor da beracima pripadne cetvrtina, sto su vlasnici plantaza bili prisiljeni prihvatiti zbog situacije u kojoj su se nasli. Nevjerovatno ali istinito! Vlasti koje se (barem tako vjerujemo) na Zapadu bore protiv droge u Afganistanu su sindikalni posrednici izmedju beraca i vlasnika plantaza da bi precizirali pravednu nadnicu beracima.
Po podacima policije Los Angelesa broj smrtnih slucaja vezanih uz heroin od 2002. do 2004. povecan je za 75% a razlog su sastav afganistanskog heroina, koji je mnogo cisci od onog koji je uobicajen u trgovini narkoticima. DEA, vladina agencija za borbu protiv trgovine narkoticima potvrdila je da je 2001. afganistanska droga cinila 7% od trgovine drogom u SAD-u dok je u sljedece tri godine taj broj udvostrucen.
Trgovinom opijumom ne bogate se samo afganistanski gospodari i gospodarcici rata vec svaka ruka u tom lancu zaradjuje. Sirovi opijum je u 2006. u Afganistanu kostao oko 70 eura po kilu dok se na Zapadnom trzistu za taj novac mogao kupiti tek 1 gram. Za afganistanske seljake, koje pritiscu dugovi, berba opijuma predstavlja jedini izvor zarade.
Prijedlog da se ilegalno trziste pretvori u legalno za potrebe farmaceutske industrije odbacen je jer na trzistu heroin postize 3 puta visu cijenu a afganistanska proizvodnja jednaka je petogodisnjim potrebama svjetske farmaceutske industrije.
Borba protiv trgovine narkoticima usprkos desetinama milijuna dolara koje afganistanska vlada ulaze do sada nije dala rezultate. U 2006. godini unisteno je cca 15 300 hektara plantaza maka sto je manje od 10% svih plantaza. Regije najbogatije makom su one juzne a posebno Helmand i Uruzgan. Bas u tim zonama je najjaci otpor talibana: profit od opijuma, za koji beraci primaju minimalne nadnice, puni dzepove lokalnih Gospodara rata i borce Mullah Omara na sto vladini namjestenici zatvaraju oci u zamjenu za novac ili zastitu.
Afganistanski predsjednik Karzai je izjavio: «Treba unistiti opijum, ili ce opijum unistiti nas». Imajuci u vidu da se od trgovine opijumom financira talibanska gerila. Po tvrdnji afganistanskog ministra borbe protiv trgovine narkoticima, u Afganistanu ima skoro milijun ovisnika o drogama.
SAD su trazile od afganistanske vlade da zapocne sa zaprasivanjem plantaza maka iz zraka ali je taj prijedlog izazvao proteste kod britanaca i kanadjana koji djeluju u Afganistanu. Britanski general David Richards, komandant ISAF-a u Afganistanu drzi da bi zaprasivanje unistilo i ostale nasade sto bi prouzrocilo porast neprijateljstva afganistanaca prema strancima. Afganistanska vlada je ispocetka odbacila prijedlog a zatim prihvatila provodjenje zaprasivanja sa zemlje. Zaprasivanje plantaza maka nikad stvarno nije provedeno zbog straha od reakcije afganistanskih seljaka podrzanih od strane talibana koji prodajom droge financiraju svoj sve agresivniji oruzani otpor. Ali i zato sto su u business sa opijumom umijesane i same afganistanske vlasti koje bi se protiv te trgovine trebale boriti. Umjesanost je sa svim nivoima, od lokalne policije do okruznih vojnih zapovjednistava, predsjednika regija, pa do vladajucih u Kabulu. Medju trgovce prvog stupnja po LA Timesu ubrajaju se: bivsi predsjednik regije Helmand Sher Mohammed Akhundzada, sef ureda za borbu protiv narkotika general Mohammed Daoud, general Abdul Rashid Dostum i marsal Mohammed Fahim.
Fali samo jedno ime, ime koje svi znaju ali se ne usudjuju reci: Walid Kazrai brat predsjednika Hamida Karzaija.
Korijen problema opijuma je siromastvo afganistamskih seljaka prisiljenih brati mak da bi prehranili svoje brojne obitelji. «Da bi se unistile plantaze maka treba poticati ekonomski i kulturni razvoj Afganistan koji bi trajao godinama, generacijama. Afganistanski seljaci ce prestati brati mak tek kada afganistanske vlasti prestanu trgovati sa preprodavacima i kad afganistanski seljaci budu imali druge izvore zarade.»- misljenja je predsjednik regije Helmand – «beskorisno je izguliti biljku ako ostavimo korijen u zemlji: makovi ce nastaviti cvjetati!»
Prema izvjescima UN-a u 2006. godini plantaze maka su porasle za 59% u odnosu na 2005. godinu.
Post je objavljen 21.04.2007. u 21:02 sati.