Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/karakterclub

Marketing

SUNCE I SUNCANJE + UPDATE

Vjerujem da ste se svi lijepo proveli i odmorili za blagdane, uz obilje hrane na trpezama. Nadam se da ste grijesili malo manje nego ja, no oprostit cemo sami sebi i idemo dalje. Priznajte da je bio dobar feeling ponovo osjetiti sve okuse koji su nam nedostajali zadnja dva mjeseca. Bar sam ja nekako objerucke docekala taj feeling, no zato sam jucer malo zesce prionula na posao u mom, vec znanom vam, gymu. Primjetih da se i rulja oko mene malo zesce razbacala i znojila. Posljedice happy Eastera, dakako ;).

Kako mi bas nismo imali osjecaj da je Uskrs, mnogima od nas je izletilo u cestitanju: Sretan Bozic! Zasto? Zato jer su temperature vani stvarno bezobrazno niske. Dan prije uskrsa, ispod nule s pahuljama snijega u prolazu. Na sam Uskrs, koji stupanj gore, oko plus 1, s tragovima sunca. Cijela Amerika je zahvacena nekim temperaturama primjerenima prosincu. Sam Texas je dozivio snjezni prekrivac preko vec procvalih tulipana. Da ne pricam kako su se farmeri debelo zabrinuli. No za razliku od nas, cujem da je kod vas skroz druga prica. Setkate u kratkim rukavima i japankama, a i niste se nesto nasmrzavali ovu zimu, jel? Blago vama, sta da kazem, osim da cemo danas onda malo pisati o suncu, suncanju, i svemu sto ide uz to. Dakle, nakon umjetnog sunca, prilog o, svima nam drazem prirodnom suncu.


Sunce, za i protiv!

Image Hosted by ImageShack.us

Narod ga obozava vec tisucama godina. Sunceve zrake omogucavaju zivot, utjecu na nase dobro raspolozenje i sve cine ljepsim. No ne smijemo zaboraviti da ultraljubicasto zracenje moze i stetno djelovati na nas organizam. A ljudi, zbog uvrijezenog misljenja da je broncani ten odraz zdravlja i ljepote, cesto zaboravljaju na aspekt zdravlja. Nosite li uvijek suncane naocale? Zastitni sesiric na plazi ili u setnji? Kreme sa zastitnim faktorima? Ako ne, vrijeme je da pocnete. Izlaganje suncu pored pozitivnih ucinaka (kao sto su pravilan rast i razvoj kostiju) ima i mnostvo stetnih ucinaka na covjeka. Tako prekomjerno izlaganje suncu bez zastitnih sredstava moze uzrokovati opekline, alergije, ostecenja ociju, te razne degenerativne i maligne bolesti koze. Razlozi za sve veci broj oboljenja koze su promjene u ozonskom omotacu zemlje. Kako nije moguce zivjeti bez povremenog izlaganja suncu, potreban je oprez prilikom boravka na suncu. Utjecaj sunca na ljudski organizam je kumulativan pa se stetne posljedice prekomjernog suncanja u djetinjstvu i mladosti odrazavaju tek u starijoj dobi. Stoga je posebno djecu i mladju populaciju potrebno pravilno zastiti, a malu djecu do 6 mjeseci starosti ne bi trebalo uopce izlagati suncu.
Opasnost od UV zracenja je razlicita kroz godinu i tijekom dana. Najvazniji utjecaj na intenzitet suncevih zraka na povrsinu Zemlje ima visina Sunca (godisnje doba), nadmorska visina, oblaci, refleksija na tlu, te atmosferski ozon. UV zracenje jace je kad je nebo vedro, bez oblaka. Vecina prirodnih povrsina, trava, zemlja i voda, reflektiraju manje od 10 % pristiglog zracenja, dok snijeg moze reflektirati i do 80 % zracenja. UV zrake prodiru i u vodu pa se na dubini od pola metra javlja oko 40 % zracenja s povrsine, zbog cega plivaci moraju biti oprezni.


Sto je UV zracenje?

Image Hosted by ImageShack.us

Suncev spektar zracenja sastoji se od toplinskih (infracrvenih) zraka, vidljivog svjetla, te ultraljubicastog (UV) zracenja. Na vidljivi dio suncevog spektra otpada 50%, na infracrveni 40%, a samo 10% otpada na UV zracenje. UV zracenje je dio spektra sunceva zracenja koji ne mozemo zapaziti nasim osjetilima, za razliku od svjetlosnog (vidljivog) i toplinskog (infracrvenog) zracenja koje covjek moze zamijetiti svojim osjetilima (svjetlost – ocima, a toplinu – kozom). Iako je u ukupnom suncevom zracenju udio UV zraka mali, problemi koje moze izazvati su znatni ako mu se izlazemo prekomjerno i bez zastite. Na temelju valne duljine zraka, sposobnosti stvaranja eritema (crvenila) i pigmentacije (tamnjenja) koze, UV zracenje se dijeli na tri vrste ultraljubicastog zracenja: UVA, UVB i UVC zracenje.

UVC-zrake ne prodiru do povrsine Zemlje, pa tako niti do nase koze, jer se apsorbiraju u ozonskom sloju atmosfere.
UVA i UVB zrake prodiru kroz vanjski sloj koze i izazivaju ostecenja. Ostecenju stanica koze narocito su izlozeni ljudi svijetle puti.
UVB-zrake imaju veliku energiju i prodiru u gornje slojeve koze gdje uglavnom uzrokuju suncane opekline.

UVA-zrake, izazivaju tamnjenje koze i samo u iznimno velikim kolicinama uzrokuju opekline. Imaju manju energiju od UVB- zraka, no prodiru dublje u kozu. Kratkorocne posljedice djelovanja UVA-zraka mogu biti razlicite fotoalergijske i fototoksicne reakcije, a dugorocno prekomjerno izlaganje njihovom utjecaju isusivanje koze i nastanak bora, ostecenje genetskog materijala i kao najtezu posljedicu – rak koze.


Stetni utjecaji UV-zraka se zbrajaju, nasa koza ne zaboravlja!
Znanstveno je utvrdjeno da 80% zivotnog izlaganja UV-zrakama dosezemo već do 18. godine, a epidemioloska istrazivanja pokazuju da je pojava raka koze kod odraslih povezana s ucestaloscu pojava suncanih opeklina u djetinjstvu. Iz toga slijedi zakljucak da nasa koza "pamti i zbraja" sva ostecenja prekomjernog izlaganja suncu ili umjetnim izvorima UV-zraka, sto se kasnije moze ispoljiti u obliku ozbiljnijih ostecenja.
Pritom je vazno naglasiti, da ostecenja koze ne uzrokuju samo opekline od sunca. Nasa koza se brani od stetnih utjecaja UV-zraka stvaranjem pigmenta melanina – zbog cega tamnimo. No osim pigmentacije koze koju uzrokuju uglavnom UVA-zrake, u kozi nastaju i druga ostecenja – razlicite fotoalergijske i fototoksicne reakcije (kratkorocne posljedice), koje smo vec prethodno spomenuli, te prerano starenje koze, ostecenja genetskog materijala, oslabljen imunoloski sustav i pojava raka koze (dugorocne posljedice). Dakle, ako i izbjegnemo opekline, preplanula koza je znak da je u njoj doslo do stetnih promjena. Stoga izbjegavajte dugotrajno izlaganje suncu i preceste i "krivo koristene" odlaske u solarije.
Zbrajanje stetnih ucinaka UV-zraka mozemo nazvati nasim "suncevim kapitalom", stoga pametno s njim raspolazite! Vazno je znati rizike i poduzeti zastitne mjere!


Sto je UV indeks?
UV indeks pokazuje stupanj opasnosti od UV zracenja. Izrazava se brojcano od 0 (niska opasnost) do 10 (vrlo velika opasnost), a standardiziran je od Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetske meteoroloske organizacije, medjunarodne komisije za neionizirajuce zracenje i od Programa Ujedinjenih nacija za brigu o okolisu. UV indeks je mjera kolicine UV zracenja koja odgovara njegovom djelovanju na ljudsku kozu.

Stupanj opasnosti od UV zracenja za sredinu ljeta, za vedar dan je:
VELIKA opasnost od UV zracenja (UV index veci od 9.0) 12 – 14 sati
VISOKA opasnost od UV zracenja (UV index od 7.0 do 8.9) 10–12 sati ujutro i od 14-16 sati poslije podne
UMJERENA opasnost od UV zracenja (UV index od 4.0 do 6.9) 8-10 sati ujutro i 16-18 sati poslije podne
MALA opasnost od UV zracenja (UV index manji od 4.0) rano ujutro i kasno poslije podne ne postoji gotovo nikakva opasnost.


7 savjeta za zastitu od sunca:

Image Hosted by ImageShack.us

1. Suncanje svedite na najmanju razinu – potrazite mjesto koje ima hlad u blizini gdje se mozete odmarati. Suncu se izlazite postupno (prvi dan kratko, drugi dan duze itd).
2. Izbjegavajte nepotrebno izlaganje suncu, od 10-16 kada je ono najjace.
3. Kad ste na otvorenom, namazite se sredstvom za zastitu od sunca s odgovarajucim faktorom zastite – ovisno o vasem tipu koze i vrsti i duljini boravka na suncu. Primijenite ga jednakom omjeru i u dovoljnoj kolicini na sve izlozene dijelove koze i obnavljajte nanosenje po potrebi. Ne zaboravite na refleksiju suncevih zraka od razlicitih povrsina kao sto su snijeg, voda, pijesak, beton, trava, te na prodiranje UV-zraka kroz oblake: i kad je oblacno, morate se zastititi.
4. Nosite odjecu koja vas stiti – birajte lagane tkanine sto gusceg tkanja i sto duzih rukava i nogavica, sesire i kape sirokih oboda i naocale s UV zastitom.
5. Jednom u svaka tri mjeseca pregledajte kozu od glave do pete –posebno obratite pozornost na promjene na vasim pigmentnim madezima: asimetrican oblik, borduru (rub) nepravilnog oblika, boju koja nije jednolicna, promjer veci od 5 mm, podizanje madeza. Opazite li bilo kakvu promjenu na kozi ili madezu, sto prije se javite Vasem lijecniku!
6. Umjetno suncanje koristite samo po uputama i nikako ne pretjerujte s nekim "brzinskim" suncanjem.
7. Roditelji, posebno pripazite na pravilnu zastitu djece! Naucite djecu dobrim navikama zastite od sunca u najranijoj dobi.

Image Hosted by ImageShack.us




Ucinci prekomjernog izlaganja suncu

Opekotine – simptomi: napeta koza, bol, otekline, mjehurici, a moguca je visoka temperatura, groznica, mucnina. Simptome mozemo ublaziti vlaznim oblozima, hladnim kupkama i neutralnim ublazavajucim kremama. Radi kumulativnog ucinka svaka zadobivena opekotina u djetinjstvu povecava rizik za nastanak karcinom koze u starijoj zivotnoj dobi.
Prijevremeno starenje- ljudi koji rade ili borave dugo na suncu imaju grublji izgled koze koji ih cini starijima. Previse suncanja izmjenjuje strukturu koze naglasavajuci bore. Sunce takodjer moze uzrokovati neugledne crvene, zuckaste, sivkaste i smedje pjege na licu. Degenerativna ostecenja koze nastala nakon suncanja mogu se razviti u rak koze. Samo dermatolog moze savjetovati kako postupiti s potencijelnim malignim promjenama na kozi lica.
Alergije - neki ljudi razviju alergijsku reakciju od izlaganja suncu. Ovakve reakcije obicno nastanu nakon vrlo kratkog suncanja. Na osuncanim dijelovima tijela se pojavi otok, osip, plikovi, ili crvena mrlja. Kod nekih osoba alergije i preosjetljivosti koze na sunce mogu nastati uzimanjem lijekova, kozmetickih preparata ili parfema.
Rak koze – uzrokuje ga prekomjerna i dugorocna izlozenost suncu te zadobivene opekotine kao posljedice suncanja. Ucestalost raka koze je u brzem porastu s obzirom na ucestalost ostalih malignoma kod ljudi .Ove godine se ocekuje vise od milion novih slucajeva raka koze. U vise od 90% slucajeva raka koze pojavljuje se na dijelovima tijela koja su izlozena suncu: licu, vratu, usima, podlaktici, bradi, ledjima, nogama i rukama.



Kako ispravno upotrebljavati sredstva za zastitu od sunca?

Image Hosted by ImageShack.us

Svaki proizvod namijenjen zastiti od sunca ima oznaku zastitnog faktora (SPF- sun protection factor). Strucnjaci preporucuju koristenje proizvoda s najmanjim zastitnim faktotorom 15, koji blokira 93% UVB zracenja. Zastitni faktori od 30 i vise blokiraju samo dodatnih 4% zrasenja i preporucuju se osobama izuzetno osjetljivim na sunce, bolesnicima s rakom koze i osobama koje su pod rizikom za nastanak raka koze.
Taj zastitni faktor oznacava duljinu vremena za koje proizvod stiti kozu od nastanka crvenila, u usporedbi s kozom bez zastite. Npr. ako je kozi bez zastite potrebno 10 minuta za nastanak crvenila, upotrebom proizvoda s faktorom 15 to se vrijeme produljuje za 15 puta, dakle na 2,5 sati. Kako biste postigli na kosi vrijednost zastitnog faktora koja je navedena na ambalazi proizvoda, morate citavu povrsinu tijela namazati s 2 mg sredstva na 2cm koze. To znaci da morate nanijeti otprilike 35 ml sredstva, sto predstavlja 1/3 do 1/5 uobicajenog pakiranja zastitnih proizvoda. Ako nanesete premalo zastitnog proizvoda ili kad ga neravnomjerno nanesete na razlicite dijelove tijela, zastitni faktor na kozi smanjuje se na 20 do 50% vrijednosti faktora navedenog na ambalazi proizvoda (npr. ukoliko ste proizvod s SPF 20 nanijeli u premaloj kolicini, zastitni faktor na vasoj kozi je negdje između 4 i 10.
Sredstva nanosite 30 minuta prije izlaganja suncu. Za odrzavanje zastitnog faktora potrebno je ponovo primijeniti zastitno sredstvo nakon dva sata i nakon plivanja.

Image Hosted by ImageShack.us


Suncanje u trudnoci

Image Hosted by ImageShack.us

Pretjerano izlaganje suncu moze uzrokovati pretjerano zagrijavanje tijela trudnice, sto posljedicno moze povisiti temperaturu nerodjenog djeteta. Ukoliko je podrazaj dovoljno dug i jak moze uzrokovati i trajna mozdana ostecenja fetusa.
Takodjer, u trudnoci mogu nastati pigmentacijske promjene na kozi (tzv. "trudnicka maska") prilikom dugotrajnog suncanja. Radi se o potamnjelim podrucjima koze koja nastaju zbog hormonalnih promjena, a najcesce se nalaze na celu i nosu, i koja se mogu, ali i ne moraju povuci nakon trudnoce.
U trudnoci treba izbjegavati odlazak u solarij i upotrebu sredstava za samotamnjenje (apsorpcija sredstva kroz kozu), jer jos nema dovoljno spoznaja o njihovom utjecaju na trudnicu i nerodjeno dijete.
Savjeti za zastitu trudnica su isti kao i za ostalu populaciju: izbjegavati dugotrajno izlaganje suncu, kloniti se sunca između 10 i 16h, piti dovoljno tekucine, koristiti preparate sa zastitnim faktorom.


I za kraj...
Osim ostecenja koze, treba znati da prekomjerno izlaganje suncu moze uzrokovati suncanicu, toplotni udar i toplinske grceve. Stoga pripazite da unosite dovoljnu kolicinu tekucine i minerala u organizam kako bi se smanjila mogucnost od dehidracije i podizanja tjelesne temperature. Osigurajte tijekom dana barem 2 litre tekucine (obicna i mineralna voda, biljni cajevi) za vase tijelo. No bitno je da to ne cinite u kratkom periodu, vec da tekucinu raspodijelite ravnomjerno tokom dana. I ne zaboravite nakon tusiranja na kozu nanijeti hidratantnu kremu, najbolje onu koja sadrzi u sebi biljku aloa vera, koja se pokazala najbolja u regeneracije koze.

Image Hosted by ImageShack.us


Da mi nastavimo dalje s nasom dijetom. Nakon sto smo bile nekarakterne, red je da danas nastavimo gdje smo stali. Ja sam se malo pogubila moram priznati, pa sam skoro danas ubacila recepte za vocni dan, sto bi dobro i doslo nakon silnih sunkica, janjcica i sl. Meni bi trebao biti vocni, no vecini je danas ipak UH dan, pa evo jedan zanimljiv recept za zelenu i ordinary pastu. Malo promjene, iako je pasta, al nek ne bude danas bas ona simple ordinary ;).

Image Hosted by ImageShack.us

Potrebno:
- 360 g zelene i obicne zute (bijele) paste fettuccini
- 2 zlice maslinovog ulja
- 1 zlicica mljevene crvene paprike (slatke ili ljute, po zelji)
- 3 cesnja cesnjaka
- 4 crvene paprike
- 250g radica
- 1 zlica svjezeg bosiljka
- 1 zlica svjezeg persina

Priprema:
Pastu skuhajte i procjedite. U posebnoj posudi ugrijte ulje na kojem kratko poprzite mljevenu papriku i usitnjeni cesnjak, oko 2 min. Dodajte papriku narezanu na rezance i pirjajte oko 5 min na srednje jakoj vatri. Zatim dodajte radic, bosiljak i persin i pirjajte jos 2 min. Tako dobiveni sos prelijte preko kuhane paste, dobro promjesajte sve zajedno i uzivajte u novim okusima.


Dobar tek i ugodan pocetak radnog tjedna zeli Vam,
Lorraine


UPDATE:

Citajte o Karakterkama danas i u Metro Expressu i u Jutarnjem listu.

Post je objavljen 10.04.2007. u 16:07 sati.