Silom prilika moram na seminar za pripremu polaganja državnog stručnog ispita. Količina podataka koje moramo naučiti, i sve popamtiti i položiti u jednom jedinom danu (7 predmeta sa otprilike 50 raznih zakona, uredbi, pravilnika, odredbi i sl. iz općeg dijela, plus posebni dio (pismeni i usmeni) i sve u jednom danu ! je tako enormna + enormno glupa i dosadna + potpuno bespotrebna jer sve to piše na milijun mjesta, da se stvarno pitam hoću li se uopće svime time baviti. Moram razmisliti.
Do tada vam poklanjam jedan moj zakon koji je napisan po uzoru na sve te zakone kojih sam se naslušala u puna dva dana, a koje državni službenici moraju znati napamet, vjerojatno zato što drugi državni službenici, oni iz milijun besmislenih i izmišljenih institucija i tijela ne bi imali čime opravdati svoju egzistenciju.
Dakle evo jednog zakona bez kojeg nema čovjeka na svijetu koji može opstati:
Na stotoj sjednici po istom predmetu, Skup besposlenih stanara (SBS) donio je:
Zakon o izlaženju kroz vrata
(napomena: Ovaj Zakon se ne može promatrati odvojeno od Zakona o ulaženju kroz vrata, objavljenom u službenom listu "e, narode moj" br. 10743829141/000)
Članak 1.
Ovim Zakonom definiraju se vrata, sve što vratima pripada, način otvaranja vrata, stranke koje ih smiju otvarati, postupke vezane uz otvaranje vrata, mjere kazne za nepostupanje prema ovom zakonu i nadležnost suda u slučaju sporova.
Članak 2.
Definicija vrata
(1) Vrata su otvor u zidu. Ako nema zida, nema ni vrata.
(2) Vrata mogu biti drvena, od umjetnih materijala ili metalna, sa ili bez špijunke, sa kvakom na dolje ili okruglom, ili u iznimnim slučajevima mogu biti bez kvake. Vratima pripada i ključaonica.
(3) Oko vrata se obično nalazi okvir vrata, a pred vratima se nalazi prag. Okvir vrata služi da uokviruje vrata, a prag služi kao granica za prelazak i određivanje nadležnosti zakona; zakona o ulaženju ili zakona o izlaženju te nadležnosti tijela koja nadgledaju provedbu tih zakona.
(4) Svaki objekt iz kojeg se moze izaći mora obavezno imati vrata kroz koja se izlazi.
(5) Izlaženje kroz prozore, ne smatra se izlaženje u skladu sa ovim zakonom.
Izlaženje kroz prozore regulirano je drugim zakonima (Zakon o izlaženju kroz prozore koji ima svoje izmjene i dopune sa Zakonom o izlaženju kroz prozor u prizemlju, Zakon o izlaženju kroz prozor s prvog kata, Zakon o izlaženju kroz duple prozore, Zakon o izlaženju kroz prozor koji pripada balkonskim vratima, Zakon o izlaženju kroz prozore više od prvog kata, Zakon o izlaženju kroz prozor bez stakla, i Zakon o izmjenama i dopunama starog Zakona o izlaženju kao takvom)
Članak 3.
Načini otvaranja vrata u slučaju izlaženja
(1) U slučaju izlaženja vrata se prvo moraju otvoriti.
(2) Način otvaranja vrata ovisi o ključu i kvaki kojima se vrata otvaraju. Vrste ključeva i kvaka, s točno propisanim mjerama i izgledom te namjenom, objavljene su u Pravilniku o ključevima i kvakama koji je dodatni propis koji se promatra u okviru ovog zakona i kao njegova nadopuna.
(3) Vrata se mogu otvoriti ključem ili stiskanjem kvake na dolje, ukoliko se radi o kvaki koja se stiska prema dolje, okretanjem kvake u stranu ukoliko se radi o kvaki koja se okreće u stranu i okretanjem kvake u krug ukoliko se radi o okrugloj kvaki koja se okreće ukrug.
Članak 4.
Tko otvara vrata i zašto
(1) Vrata otvara osoba koja želi izaći.
(2) Vrata ne mogu otvarati životinje, osim ako se ne radi o dresiranim životinjama, uglavnom psima, koji mogu otvarati vrata.
Način na koji je psima dopušteno otvaranje vrata za izlaženje opisan je u Uredbi besposlenih kućevlasnika o dopunama i izmjenama odredbi o subjektima koji mogu otvarati vrata iz osme godine prije proglašenja nezavisnosti našeg ulaza u zgradu od svih drugih ulaza u zgradu.
(3) Osoba koja otvara vrata za izlaženje može to učiniti jedino ako želi izaći.
Ukoliko osoba želi ući kroz ista vrata tada na postupak ulaženja mora primijeniti odredbe Zakona o ulaženju kroz vrata, a nikako odredbe ovog Zakona o izlaženju.
(4) Osoba koja želi izaći, prije izlaska mora donijeti odluku da želi izaći upravo kroz ta vrata.
Ukoliko osoba ne donese odluku da želi izaći kroz ta vrata, izlazak joj može biti onemogućen zatvorenim vratima tj. ne donoseći odluku da želi izaći osoba neće niti otvoriti vrata za izlaženje, čime će joj biti izlazak onemogućen.
Članak 5.
Postupak izlaženja kroz vrata
(1) Nakon pritiska na kvaku, osoba je dužna odmaknuti se od vrata malo unatrag, korak do korak i pol, ali ne više kako bi rukom i dalje dodirivala kvaku, ali dovoljno da je vrata ne lupe po nosu, čelu, bradi i sl. čime bi dovela u opasnost svoj fizički integritet. Ukoliko osoba to ne učini i lupi se vratima, dužna je odmah zatvoriti vrata i poduzeti sve mjere za uklanjanje nastajanja eventualnih masnica.
U slučaju kao gore navedeno, osoba više ne može izaći kroz vrata dok se ne uspostave pretpostavke za ponovno izlaženje.
Ukoliko osoba padne u nesvijest zbog udara vratima pri izlaženju, nije dužna zatvoriti vrata dok ne dođe svijesti.
(2) Ukoliko je osoba ispravno postupila, odnosno odmakla se korak, do korak i pol, i pritisnula kvaku, osoba je dužna povući vrata prema sebi.
Sva vrata kroz koja se izlazi povlače se prema sebi. U protivnom radi se o ulaženju kroz vrata što ne regulira ovaj zakon već Zakon o ulaženju kroz vrata.
(3) Nakon što osoba ustanovi da je prolaz između vrata i okvira vrata dovoljno velik da ju propusti, osoba je dužna izaći kroz vrata, osim u slučaju ako u trenutku izlaženja ne donese drugu odluku kojom poništava prvu odluku.
Osoba može promijeniti odluku prilikom izlaženja, no samo prije nego joj prva noga prijeđe prag vrata. Nakon što prva noga prijeđe prag vrata, a osoba promijeni mišljenje, smatrat će se da osoba više ne izlazi kroz vrata, već ulazi kroz vrata, što ne regulira ovaj zakon, već Zakon o ulaženju kroz vrata, koji ne spada pod nadležnost skupa besposlenih stanara, već skupa besposlenih danguba po hodnicima.
(4) Ako ipak izađe kroz vrata, osoba je dužna zatvoriti vrata za sobom, kvakom ili ključem, jer se u protivnom izlaženje kroz vrata neće smatrati završenim postupkom.
Članak 6.
Nadležnost za sporove
(1) Ukoliko Skup danguba po hodnicima primijeti da je osoba zakoračila jednom nogom preko praga, ali je u tom trenutku promijenila odluku i vratila se kroz vrata natrag, Skup danguba po hodnicima ima pravo podnijeti tužbu prema osobi koja je to učinila.
Razlog je što osoba ne može postupati po jednom Zakonu, a onda promijeniti odluku bez da uvaži tj. naglasi da postupa po drugom Zakonu, tj. zakonu koji pokriva tu drugu odluku.
(2) U slučaju spora između osobe i Skupa danguba po hodnicima koji nadgledaju provodjenje Zakona o ulaženju kroz vrata, nadležan je Sud vijećnika sa stepeništa ovisno o katu na kojem se incident dogodio.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom donošenja i objavom u službenom listu "E, moj narode!"
Post je objavljen 03.04.2007. u 17:51 sati.