Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/karaka

Marketing

Moliere: "Škrtac"




Bilješka o piscu


Molier, pravim imenom Jean-Baptiste Poquelin, rođen je u Parizu, u imućnoj trgovačkoj obitelji. Završio je gimnaziju kod isusovaca u Clermontu, a pravo je studirao u Orleansu. U Pariz se vraća kada je već imao trideset šest godina. 1643.utemeljuje s obitelji Bejart “ Illustre Theatre “ (“ Čuveno kazalište “).To kazalište dijeluje u glavnom u Lyonu, Avignonu, Grenobleu i Rouenu. Njegova kazališna družina 1658.ima deset članova i dolazi u Pariz. Pod zaštitom kraljevstve obitelji brzo je stjecala veliku slavu. U kraljevskoj palači družina ostaje sve do Moliereove smrti. Razbolio se za vrijeme izvedbe svoje komedije Umišljeni bolesnik. Nakon njegove smrti pravnicima je trebalo tjedan dana da popišu njegovo bogatstvo. Nasljedio je od oca dobar dio toga bogatstva, ali je svojim radom uvećao bogatstvo.
U početku svog stvaralaštva pisao je farse. Prve su mu komedije u stihovima: Lakomislenik i Ljubavna srdžba. Ukupno je napisao trideset tri kazališna djela. Njegove komedije nasmijavale su i ismijavale, ali su izazivale i prusvjede. Nije se dao primiti i rijetko je činio ustupke. Gledateljstvo je štovao kao jednog suca. Zanimala ga je prirodnost, istinitost, psihološka raščlamba: slikao je “ ljudsku prirodu “. Ostvario je dramske sukobe s dobro razrađenom psihološkom motivacijom. Izvanredan je slikar karakteristika.



Molier i Klasicizam


Klasicizam je razdoblje od sredine 17 od pocetka 18 st. Glavna težnja čovjeka u tom razdoblju je uporaba razuma i zanemarenje osijećaja. Tadašnjim društvom vladala su mnoga pravila, koja uz razum nalazimo u Molierovom Škrtcu. Ta pravila su značila sve od odnosa u društvu do odnosa u obitelji. U to doba njegovala se tragedija kao uzvišena dramska forma, ali se Molier odabrao za komediju u kojoj dovodi svoje likove u smiješne situacije u kojima kritizira neke profesije, društvo i ljudske mane. U Molierovo doba glumci nisu bili poštovani ljudi sa crkvene strane jer su ( kako je tvrdila crkva ) kvarili mladež.



Molierovo književno pravilo


Suprostavljajući se svojim neprijateljima, Moliere je iznio razmišljenja o komediji u predgovorima “ Kaćiperki “, “ Tartuffa “ i još nekih djela. Iz tih polemičkih tekstova možemo izdvojiti jedno pravilo koje raznjašava Molijerovu umjetnost. “ Pravilo svih pravila “… Za njega, pravila nisu tajnoviti zakoni: to su jednostavna razmatranja zdravog razuma od kojih svatko može doći. Zapravo, “ pravilo svih pravila “ je svidjeti se. To je pravilo velikih pisaca klasicizma.


Komika


Moliere se u svojim djelima često koristi metodom quiproquo, bit u toj metodi je ta da se dva lika svađaju, ali svaki od njih misli da govori o njegovom problemu. Poznatija scena u kojoj se upotrebljava tehnika quiproquo, je ona u kojoj Valere moli Elisinu ruku a Harpagon ga optužuje da mu je ukrao zlato. Mnoge mu komične situacije služe da bi naglasio neku bitnu karakteristiku nekog lika, kao u ovom slučaju Harpagonovu škrtost. Harpagonovu škrtost je pokazato još nizom primjera kao npr. pregledava svakoga tko izlazi iz njegove kuće, govori djeci da se raskošno oblače, za hranu troši najmanje moguće tj. Žive sa minimalnim potrebama.




Zaključak


Molierov “ Škrtac “ nas upoznaje sa jednom opasnom ljudskom “ bolesti “ koja se zove škrtost. Ta škrtost koju molijer opisuje u dijelu može čovjeka dovesti u propast. Čitajući Škrtca mi se upoznajemo sa stvarnošći te “ bolesti “ koja je takoreći katastrofalna i radi tog razloga mi čemo se boriti protiv nje da nas ne dovede u propast.



Post je objavljen 08.03.2007. u 02:15 sati.