Marketing
KUPUS
(Brassica oleracca var. capitata)
Naziv su mu: zelje, glavati kupus, bijeli kupus, crveni kupus, bijelo zelje, crveno zelje, raštika, kapusta.
Kupus je povrće visoke biološke i niske kalorijske vrijednosti. Njime se, također, u organizam unose najaktivniji elementi za održavanje biološke ravnoteže organizma i za njegovu obranu od raznih bolesti
U prehrani se koristi svjež, kuhan i kiseli kupus.
Opis i porijeklo
Kupus je kultivirana zeljasta biljka, nastala selekcijom divlje biljke u dugom vremenskom razdoblju. Divlji kupus upotrebljavali su za hranu prastanovnici europskog obalnog područja još u pretpovijesno doba, a stari Slaveni otkrili su postupak kiseljenja koji se održao sve do naših dana.Dobar kupus nema velika rebra, a tanko lišće mu je savijeno u tvrdu glavicu. Premda je poznato više vrsta i podvrsta, u nas se koristi uglavnom bijeli, a nešto manje crveni kupus. Postoje rane i kasne vrste. Najslađi je i najsočniji zeleni kupus šiljastih glavica.
Korjen je vretenast i dobro razvijen.Cvujet sastavljen od velikog broja cvjetova,imaju sest prasnika i jedan tucak.Plod cilindricna kumuska.Stabljika se razvija u drugoj godini iz glavice visine 80-120cm.
Energetska i nutritivna vrijednost
Kupus je vrlo popularno povrće visoke biološke i niske kalorijske vrijednosti (24 kcal na 100 g), a prosječno sadrži: 92,52% vode; 1,21% proteina; 0,18% masti i 2,3% dijetetskih vlakana. Najviše su zastupljeni: vitamin C (42 mg na 100 g) i beta-karoten (provitamin vitamina A), a zatim slijede minerali: kalij, željezo, magnezij, sumpor i bakar. Male količine natrija te povoljan odnos kalcija i fosfora osiguravaju maksimalno iskorištavanje kalcija u organizmu.
Ljekovitost
Dokazano je da se sokom od svježeg kupusa može uspješno liječiti čir na želucu i upala debelog crijeva. Kupusom se, također, u organizam unose najaktivniji elementi za održavanje biološke ravnoteže organizma i za obranu organizma od raznih bolesti. Bogat je celulozom koja poboljšava probavu, djeluje povoljno na zacjeljivanje rana te preventivno pomaže kod prehlade i kašlja. U našim prehrambenim navikama, nažalost, malo se koristi sirovi kupus (svježi ili kiseli), iako je upravo takav najbogatiji hranjivim i ljekovitim sastojcima. Novija epidemiološka istraživanja pokazuju da redovita konzumacija povrća iz roda kupusnjača može biti osobito učinkovita u smanjenju rizika pojave raka. Komponente koje se smatraju "odgovornima" za ovakvo djelovanje povrća su fitokemikalije.Fitokemikalije su biološki aktivne biljne molekule koje u suradnji s vitaminima i mineralima povoljno djeluju na zdravlje. Imaju zaštitno djelovanje na način da učvršćuju i poboljšavaju obrambene mehanizme u organizmu. Kupus je dragocjena namirnica zbog sadržaja tartronske kiseline koja usporava pretvorbu šećera i ostalih ugljikohidrata u mast. To ga čini poželjnom namirnicom za smanjenje tjelesne težine.Dugotrajnim kuhanjem značajno se smanjuje nutritivna vrijednost. Da bi se spriječio izraziti gubitak dragocjenih sastojaka prilikom kuhanja, preporučuje se kupus, kao i ostale vrste povrća, staviti u vruću umjesto u hladnu vodu.
Gnojidba
U gnojidbi kupusa razlikujemo nekoliko etapa, ovisno o unosu određene vrste hranjiva, vremenu i načinu primjene. Razlikujemo osnovnu gnojidbu prije sjetve odnosno sadnje te prihranu neposredno prije sadnje ili tijekom vegetacije (putem lista ili tla). Osnovnom gnojidbom unosimo fosfor i kalij na dubinu rasprostranjenosti korijena. I za tu namjenu koriste se NPK gnojiva u kojima je istaknut sadržaj fosfora, a naročito kalija jer njegovim nedostatkom razvit će se rahle i mekane glavice koje su neprijatnog mirisa i okusa.Kupus ima veliki potencijal rodnosti, stvara puno zelene mase i za njenu izgradnju troši velike količine hranjiva od kojih je najvažniji dušik. Potrebne količine hranjiva iznose:
Dušika 120-150 kg/ha
Fosfora 80-120 kg/ha
Kalija 160-350 kg/ha
Znači prije sadnje treba dubljom obradom unijeti u tlo 800 kg/ha NPK 7-20-30 + Fe + Zn ili 600 kg/ha NPK 8-26-26 + Fe + Zn ili 500 kg/ha NPK 6-18-36 uz 200 kg/ha Uree + 46 % N. Tijekom vegetacije obavlja se 1-3 prihrane s po 100 kg/ha KAN-a + 27 % N + 4,8 MgO. Kupus dobro reagira i na gnojidbu organskim gnojivima pa se preporučuje i gnojidba stajskim gnojivom od 20 40 t/ha.
Treba paziti de se ne primjeni prevelika količina dušika jer u pojedinom razdoblju rasta može uzrokovati rahle glavice, unutrašnje nekroze lišća u glavici i slabiju održivost u skladištu.
Također se tijekom vegetacije obavlja i folijarna primjena tekućih gnojiva, može se primijeniti 1-2 %-tna otopina Fertine P za povrće, ona se koristi nekoliko puta u vegetaciji, razmak tretiranja može biti 10-14 dana. Potrebna količina je 150-300 l/ha te otopine.
A radi bolje čvrstoće glavica kao i bolje održivosti u skladištu dobro je primijeniti i Fertinu Ca koja sadrži kalcij, ona se koristi kao 1 %-tna otopina nekoliko puta tijekom vegetacije (znači 3-5 puta).
I na kraju naglasimo da za uzgoj kupusa kao i za uzgoj ostalog povrća, prisutnost i dostupnost svih potrebnih hranjiva je jamstvo kvalitetnog krajnjeg proizvoda.
Obrada tla
Za rane sortekupusa tlo se ore na dubinu 25-30cm, a na proljece tlo se prije sjetve ili sadne usitni i izravna.
Plodored
Vratiti ga na istu povrsinu nakon 3-4g.
Pred usjevi pogodni za kupus su:
leguminoze,
trave, strne zitarice
krumpir,
rajcica, mahunarke
Sjetva
-iz presadnica ili direktnom sjetvom.
crveni kupus, holandski kasni Prava sorta za skladištiti u podrumu. Ima izrazito ljubičasto-crvenu glavu i daje veliki prinos.
crveni kupus, erfurtski Sorta koja raste kratko vrijeme. Po mogućnosti sijemo od ožujka pa do početka lipnja. Glave režemo od kasnog proljeća do kasne jeseni. Pogodna za svježu upotrebu.
kupus ditmar Rana sorta koja sazrije tri mjeseca nakon presađivanja. Ima srednje veliku glavu s nježno slatkim ukusom. Možemo ga posaditi također u kasno ljeto.
kupus slava Ima čvrste žuto-zelene glave. To je srednje rana nezahtjevna sorta koja daje dobar urod.
Napisali i objavili:Marjan&Alex
Post je objavljen 10.12.2006. u 12:58 sati.