srce tvoje žensko cvili, kažeš?
ne vjerujem, suze su ti lake,
za svakim poteku, kurve.
a voljela bi otići, zar ne?
pokupiti ponos s kamenja,
isprati bol odbijanja.
al' pustiti te ne mogu i neću.
skršit ću te šutnjom,
smrznuti te mržnjom.
ukrast ću ti mirne misli već noćas.
riječi ti s sravniti točkama,
jecaje smrviti dlanovima.
a sutra ću čelično trnje utisnuti
u tu krhku kuglu staklenu,
u tvoju ljubav, tihu, smirenu.
da vrištiš, da ječiš, da plaziš
po iglama, da puziš niz liticu
s krilima slomljenim u letu.
potpalit ću ti krhotine, mila.
da vrate u život ove moje
davno izgažene snove.
Post je objavljen 28.11.2006. u 10:50 sati.