Marketing
Noć vještica...
Noć vještica, poznatija kao Halloween, obilježava se 31. listopada.
Noć 31. listopada zapravo predstavlja keltski blagdan "Samhain" kojim vještice slave svoja božanstva, božicu u vidu starice i boga u vidu rogatog gospodara smrti. One vjeruju da je te noći veo koji razdvaja svijet mrtvih od svijeta živih najtanji. Tako je noć uoči blagdana "Sviju svetih" postala "Noć vještica", dakako, komercijalizirana.
Halloween ili Noć vještica blagdan je koji se slavi u Americi, a koji se zbog simpatične ikonografije sve više prihvaća i kod nas. Glavni simbol Noći vještica su bundeve, te sve što može uplašiti (kape vještica, metle, pauci, duhovi…).
Proslava Halloween-a ima dvojaki izvor nastanka. Prvi je predkršćanski keltski blagdan povezan s proslavom keltske Nove godine. Drugi je izvor kršćanski blagdan Svih Svetih i Dušnog dana. Na britanskim otocima je blagdan Svih Svetih nazivan All Hallows, a predvečerje blagdana All Hallows Eve, odakle i (spajanjem i kraćenjem) i naziv Halloween.
Sama riječ, "Halloween," svoj izvor je našla u katoličkoj crkvi. Ona dolazi iz sažetka All Hallows Eve. 1. studeni "All Hollows Day" (ili "All Saints Day"), je katolički blagdan u čast Svih Svetih. Ipak, u 5. stoljeću prije nove ere, u Keltskoj Irskoj, ljeto službeno završava 31. listopada praznikom Samhain (sow-en) - Keltskom Novom godinom.
Riječ Halloween ima svoje korijene u Katoličkoj crkvi iz naziva blagdana–Svi Sveti-All Hallows Eve-01.Studenoga, ali običaj potječe iz poganskih vjerovanja.
Jedna stara irska priča govori, da na taj dan duhovi onih koji su umrli protekle godine, traže duhove onih koje će prokleti i opsjedati sljedeće godine.
Živući koji nisu željeli biti opsjednuti, su u noći 31. Listopada, gasili vatre u svojim domovima, kako bi ih učinili hladnim i nepoželjnim. Tada bi se oblačili u svakojake kostime i bučno paradirali po susjedstvu, kako bi bili što destruktivniji, ne bi li tako uplašili duhove koji su tražili tijela za opsjedanje.
Rimljani su prihvatili ovaj keltski običaj kao svoj vlastiti i s vremenom ga ritualizirali, tako da je presvlačenje u kostim vještice, goblina, duhova, i sl. dobilo svoju svjetsku ulogu.
U prvom stoljeću ove ere, Samhain je pretvoren u veličanje za neke od ostalih rimskih običaja koja su se održavala u listopadu, kao njihov dan u čast Pomone, rimske božice voća i drva.
Običaj "trick-or-treat" također potječe od Kelta iz 9. stoljeća.
Na Dan Svih svetih, siromasi su išli od kuće do kuće moleći za "duhovne kolače", izrađene od četvrtastih kruščića. Što je više kruščića dobio, prosjak bi molitvom zagovarao put u raj mrtvoj rodbini darodavca.
Jedna legenda iz keltskog folklora govori i o običaju "Jack-o-lantern" a koja ukazuje na nastanak bundeve kao simbola ove noći.
Čovjek zvan Jack, bio je notorni pijanac i varalica, pobjegao je pred Vragom popevši se na drvo. U krošnji je napravio križ i zarobio njime Vraga koji se popeo za njim. Tada je Jack načinio dogovor sa Vragom obećavajući mu oslobođenje ako ga više ne bude iskušavao.
Kada je umro, Jack nije otišao u raj zbog svog pakta sa Vragom, ali nije dobio ulaznicu ni za pakao, jer je prevario Vraga.
Zbog toga mu je Vrag dao malu žar da mu osvijetli put u vječnom mraku. Žeravicu je stavio u izdubljenu bijelu repu kako bi je sačuvao što duže.
Tako je nastala Jackova lanterna .
Kad su imigranti došli Američanima, otkrili su da obična bundeva puno bolje uspijeva nego bijela repa.
Tako je "Jack-O-Lantern" u Americi postala "hollowed-out pumpkin".
Rimljani su prihvatili ovaj keltski običaj kao svoj vlastiti. U prvom stoljeću ove ere, Samhain je pretvoren u veličanje za neke od ostalih rimskih običaja koja su se održavala u listopadu, kao njihov dan u čast Pomone, rimske božice voća i drva.
Običaj Noći vještica je doveden u Ameriku 1840-ih sa irskim useljenicima koji su iz svoje zemlje bježali radi nestašice krumpira.
Ljepota osvijetljene noći običajima pomalo nalikuje našim Pokladama, odnosno Fašniku (zbog maskiranja, obilaska kuća, darivanja novčićima i slatkišima) te prosinačkom Nikolinju, kada umjesto vještica i duhova djecu plaši strašni Krampus s lancima i šibama. Zanimljivo je da se u našim kontinentalnim krajevima Krampusa darivalo narezanom repom, a da su se o Svim svetima u Dalmaciji pripremali fini bademovi kolačići-bombončići - bobići ili fave dei santi, odnosno fave dei morti (glas mrtvih ili bajke mrtvih).
Današnji Halloween šaljiv je i radostan običaj bez onostranih značenja, a sve naglašenije potrošački. Kupuju se maske i osobito mnoštvo predmeta u obliku bundeva. Kako je baš jesen uistinu njihovo doba, omiljen je i stol s raznovrsnim jelima od tikava.
Iako su mnogi prihvatili kultnu zabavu Halloween kao svoj omiljeni praznik, sama Noć vještica nije izrasla iz vještičarenja, a prokletstvo nije čar te noći.
Kako bi sve bilo u stilu Noći vještica, najbolje će biti da prostor prigodno ukrasite u stilu vještičjeg bala.
Post je objavljen 01.11.2006. u 14:04 sati.