Marketing
Obilježeni: Lica S Naslovnica; Vojko Rafaneli, Priča šesta
np Converge – No Heroes LP
Ovaj obilježeni, građevinski tehničar Vojko Rafaneli, mi je dao najviše muke za obradu, ustvari, morao sam uložiti toliko htijenja i strpljenja za doći do materijala kojeg je on strpljivo godinama sakupljao, a ja ga gotovo sanjao. Nakon šest mjeseci upornosti, kolekcija 'Tekućih problema' je završila u mojim rukama. Time je rođen, konačno, i moj post koji će vjerojatno biti jedan od najvećih na blog.hr portalu. Na mom blogu on sada definitivno tuče Argentinu i Brazil te Urugvaj i Paragvaj, dosadašnje prvake po dužini i veličini. Sto trideset dokumenata sam digao na server, prije toga skenirao i obradio. Da ponovim, utrošio sam, dakle, iznimno puno vremena za dobiti ovo što trenutno pišem i obrađujem. Sinoć sam, na drugom službenom sastanku sa Obilježenim prikupio završne detalje za priču, naravno, uz 0.7 bočicu crnog – moravske frankovke koju su mi darovali neki gosti ovo ljeto.
Republika Plavac mali
- Na ideju o pokretanju Zbirke tekućih problema sam došao 1980. godine, uvidjevši da nema nikakve koristi od sakupljanja punih boca vina, pa sam počeo u jedan registar lijepiti etikete koje sam uspio skinuti sa kvalitetnih vina koja sam pio – priča Rafaneli o genezi nastanka 26 godina stare Zbirke koju smo listali za stolom u dnevnom boravku. Ona sadrži, naime, gotovo u potpunosti etikete kvalitetnih 0.7 i 0.75 domaćih i stranih vina, a tek u manjem broju etikete 'rakijetina' – kako ih je on popularno u svojoj rubrici nazvao, te 'domaćih' piva koja su se pila za vrijeme bivše države. Dakle, kolekcija sve samih alkoholnih pića. Očito je, listajući ovu nevjerojatnu zbirku, to da je Rafaneli najviše pažnje dao vinima Dalmacije, koja najviše i štuje – Republika 'Plavac mali' je moj izbor! Vinska sorta Plavac mali je sigurno jedno od najboljih vrsta iz kojih se radi vino i nju najviše cijenim. Probao sam puno dobrih vina, ali nema do našeg Malog plavca. Vidiš, prve stranice 'Tekućih problema' pripadaju južim padinama Pelješca, Hvara, Brača i Visa. To je zakon. – govori enolog iz Vojke, koji je svoju zbirku vinskih etiketa s obzirom na kronološko slaganje podijelio na dvije particije tako da se može uvidjeti i dizajnerski razvoj pojedinih brandova. One u oba slučaja započinju srednjom, te se šire južnom i sjevernom Dalmacijom.
Vratite stara lijepila na etikete!
Slijede - Istra, Slavonija, pa Bosna i Hercegovina, Slovenija, Makedonija, Češka, Slovačka, Italija, Francuska, Španjolska, Portugal, Amerika Južna i Sjeverna, Afrika – sve je to uključeno u zbirku za koju je, ponavlja Rafaneli, uspio skinuti etikete, iako osim ove uredno izlijepljene na A4 papirima ima još jednu kutiju punu istih. – Fali vremena za sve to srediti – kaže dok ispijamo frankovku 'Passio Christi'. Također, apeliram sada na sve vinare širom svijeta da vrate u proizvodnju lijepljenja etiketa stara lijepila koju su koristili za markiranje vina, jer ova današnja su grozna. Ništa se ne da odlijepiti! Sve se pokida!
Mirenje s Karlom
Svakakvih naljepnica za boce se našlo u kolekciji. Neke su izazvale moje posebno zanimanje a o njima je Rafaneli kazo - Moj sin Karlo, koji od prije nekoliko godina pije samo vodu, dok je bio mali pio je bevandicu 1 u 10. Naime, 12.03.1992. za njegov rođendan – držeći u ruci stranicu na kojoj je zalijepljena etiketa Pelješca i popratni tekst Rafaneli kaže – Pomirili smo se za ručkom uz ovo vino.
Konceptualno ispijanje vina na Braču
Dok sam skenirao materijal, uz jednu drugu etiketu slovenskog bijelog vina Šipon, bio je zalijepljen jedan papirić na kojem je taksativno navedeno kako vina koja je prijatelj Tiho Tušup donio iz Slovenije treba konzumirati. – Šest bočica u kojima je bilo pet različitih vina istog proizvođača je donio Tiho na ljeto 2000. godine, a gazda pansiona gdje je spavao i gdje je vino nabavio, napisao mu je na ovaj listić kojeg imam ovdje, kako se trebaju konzumirati. Odlučili smo vina popiti na gostovanju kod drugog prijatelja Galaksije u Selcima na otoku Braču. Tako je i bilo – prisjeća se Vojko događaja. – Prvo, vina je trebalo ohladiti na 7 Celzijevih stupnjeva. Za početak se pije aperitiv suhi Renski rizling. Slijedi Šipon, polu suho vino koje se gušta uz ribu – čita Rafaneli s listića riječi gazde Hlebca, te nastavlja – nakon čega ide polu slatko vino Traminac, koji se pije uz glavno jelo. Četvrto vino u nizu je polu slatki Renski rizling koji se konzumira uz slatki desert, a nakon kolača se pije slatko vino Šipon izborne berbe. Moram priznati da smo ispoštovali proceduru! – sa smiješkom priča Vojko, a Ante Pancho koji je s nama sjedio za stolom se također prisjetio tih vremena.
Claymore - Fiste's favorite
Ante je pomogao i u rekonstrukciji događaja s kraja 80-tih godina, točnije u 'Markovićevo' doba – '88/'89 u Makarskoj je otvoreno nekoliko duty free shopova, a redovni kupac u njima je bio i naš prijatelj Fiste. – Sedam Deutsch makara je koštao ovaj Claymore viski od 7 dcl kojeg je Fiste u ormaru svog mezzanina imao poprilične količine praznih i punih bočica – priča Pancho, a Vojko se ubacuje – Tada je imao štand s nakitom ovdje nedaleko, ispred Grme, a ja sam u zamrzivaču tih ljetnih dana u čašama jogurta pravio led i nosio na štand gdje bi na njega nalijevali Claymore i uz čakulu ispijali. Ovo je Fistin kultni low budget viski – govori on, dok pokazuje stranicu sa četiri zalijepljena Claymoraea.
In vino veritas
Vojko Rafaneli najviše voli piti crno vino - kako ga mi Dalmatinci nazivamo, iako ga ostatak svijeta zove crveno. Nevažno, jer sadržaj je isti. Stoga posljedično, 'Zbirka tekućih problema' najviše ima etiketa crnog vina, za koje Vojko kaže – Boca vina 0.7 je upravo dovoljna za jednu bogatiju večeru. A ja mogu za kraj samo kazati da se s tim potpuno slažem. Živili!
Dosadašnja Lica S Naslovnica
- Obilježeni Prvi: Veseljko Šimić
- Obilježeni Drugi: Zoran Spajić
- Obilježeni Treći: Zvonko Alač
- Obilježeni Četvrti: Krešimir Žanetić
- Obilježeni Peti: Andjelko Erceg
Post je objavljen 27.10.2006. u 17:43 sati.