Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/gourmet

Marketing

Dan nakuhavanja

Žali Bože svakojakih gastro ludorija koje se ujedno i ne zapišu. Pa ostanu skrivene među četiri zida, lonca i poklopca, tanjura i želuca...
Sve u naravi počinje nabavkom ogromnih količina paprike i rajčice kojih sad već ima u izobilju i za relativno malu lovicu. Tu je i čuveni začinski vrt. Na vrhuncu svoje moći. Daje signale da ga treba rabiti sad ili nikad.
Radnji je dakle puno.
Uff.
Stoje tako preda mnom brda paprike i rajčice, a ja razmišljam što bih iskombinirao...
First means first.
Neki ručkić.
Čisto da se prikupi snaga.
Padne mi na pamet da u frizeru (kojeg ionako treba ponekad prazniti, a ne samo u njega tovariti), stoji jedno 2-3 kile smrznutih očišćenih muzgavaca.
I eto idejice.
Punjena paprika s muzgavcima.
Koriste se dakle svi resursi. Jer papriku anyway treba očistiti, paradajz ispelatirati za pasiranje i šalšu. A odnekuda treba početi.
Pa je daklem to bila prva današnja radnja. Odledili se svi muzgavci (biti će i koja ćuftica), pripremio komad slavonske slanine, rižicu.
Muzgavce treba prvo skuhati, pa ohladiti. Kroz mašinu za meso protjeraju se dva puta. Prvi puta sami, drugi sa nasjeckanom slaninom i začinima (sol, malo papra, ruzmarin, bosiljak, mažuran, peršin).
Indmintajm sva se rajčica ubaci u vrelu vodu da opusti koža, ista se oguli, rajčice se narežu na kocke pa se stave kuhati na lagano.
Paprike se očiste.
Sad je bio red na razne odvojene radnje.
Odvojih desetak paprika. One će biti za punjenje. Ostale rasporedih na dva dijela. Prvi diosam stavio kuhati u bijelu kvasinu u koju sam ulio malo maslinovog ulja, svježe listove celera i par režnjeva češnjaka u komadu. Tako su se kuhale petnaestak minuta, potom sam ih ocjedio i složio okomito u staklenke. Ocat sam stavio hladiti....
...Drugi dio paprika idu u pripremu za sve ostale punjene paprike koje će zatrebati kada će im cijena biti 50 kuna kilogram. A u stvari ih treba samo očistiti, staviti po dvije (ja po 8 u veliku staklenku) u manju staklenku, preliti pasiranom i ohlađenom rajčicom, začepiti i sterilizirati jedno dvadeset minuta (temperatura vode u loncu za steriliziranje ne veća od 80 stupnjeva !!)
U tim radnjama prošlo je dosta vremena iako se ne čini tako.
Jer sam u međuvremenu pohodio i začinski vrt sa škaricama.
Ode hrpa bosiljka, majčine dušice, mažorana, estragona, origana i pokoji chili. Odoše i mladi listovi dalmatinske ljutike i par grančica ružmarina. A sve u svrhu znanosti naravno...
...Rajčica je polako poprimala nakon silnih sati komprimirajući oblik. U zdjeli sam je stalno pasirao, dodavao malko šećera, po šaku sjeckanih začina...
...Ocat se ohladio, njime sam prelio kuhane paprike i hermetički zatvorio staklenke pa na policu u špajzu...
...Došlo vrijeme i da se krene s ručkom.
U zdjeli sam zamješao već pomenute dva puta mljevene muzgavce, zajedno sa solju, paprom i dva jaja (razbijena prije narafski), te napola kuhanom rižom. S tim napunih desetak odvojenih paprika, zatvorih ih poklopcima od šnita krumpira, a od ostatka mesa nastalo je i pet ćufti. Svi su zajedno završili u zloncu, pa preko sebe dobili preliv od dijela ukuhane i procjeđene rajčice i poklopac na koncu.
Kuhao se tako ručak jedno 45 minuta na blagoj vatri. Uz njega se pripremio i kuhani krumpir koji se pretvorio u pire uz dodatak domaćeg putra i malo soli.
A dok se on kuhao, ostatak rajčice je također bio zgotovljen i polako je ličio na šalšu. Maknuo sam je sa vatre, umiješao hrpu sjeckanih začina i podosta pasiranog češnjaka. Stavio sam je u posude od cca pola kilograma prostora i ostavio hladiti. Jer kasnije će posude u frizer...
... Kasno je popodne. Ručak na stolu na terasi. Preko punjenih paprika sa muzgavcima i ćuftama od muzgavaca uz pridodan pire krumpir nagratalo se Gligorinog paškog sira, pa i pokoja kap istarskog mladog maslinovog ulja.
Čaša divnog, hladnog rizlinga zaključila je ovaj gastro sunčani dan.
Ah.
Život je lijep, a dan gotov.


Post je objavljen 24.09.2006. u 21:36 sati.