Opće poznata stvar je da velika većina filmova koje toliko volimo (pljuvati) dolazi iz Amerike. Jedan grad u toj imperijalistički nastrojenoj federaciji država sjevernoameričkog kontinenta strši kao klaun na nacističkom mitingu. U njega se slijeva gomila ljudi svih spolova i rasa, visina i težina, šepavi i ćosavi, nabildani i sisati, guzati i lomni u struku itd. Tamo ne dolaze samo ljudi već i životinje, baš svi u potrazi za jednom stvari - showbusinessom. Tj. uspjehom u showbusinessu. Pogodili ste, riječ je o Los Angelesu. U ovom postu ću napisati nešto o Gradu Anđela, njegovoj ulozi u svom tom ludilu i zašto se filmska industrija toliko razgranala baš tamo.
Daklem, Los Angeles je najveći grad u Kaliforniji i drugi najveći grad u US of A. Sam grad ima oko 3.8 milijuna stanovnika, no Los Angeles, Long Beach i Santa Ana čine ogromnu urbanu kongregaciju koja broji oko 12.9 milijuna stanovnika. Ovaj ogroman broj govori da je tamošnji puk vrlo raznolik. I uistinu, LA je jedan od najkozmopolitskijih gradova na svijetu i ljudi svih nacija ga zovu domom i prebivaju u njemu. A zašto i ne bi, kad ga krasi vrlo privlačna subtropska klima, a i najveći je proizvodni centar u SADu, posebno se ističe u aeronautici, turizmu, poljoprivredi i međunarodnoj trgovini, a dom je i najvažnije luke u SADu. Zanimljiva činjenica je da je Gradsko vijeće Los Angelesa prva vlada na svijetu, a samim time i u svemiru, koja je priznala nezavisnost Slovenije i Hrvatske.
Naravno, ono po čemu je LA najpoznatiji je zabavna industrija čije su glavne i najveće grane televizijska i filmska produkcija. Ali zašto je tolika količina zabavne industrije raspoređena baš u tom gradu, a ne negdje drugdje, recimo u Battlecreeku iz Michigana. Prvotni stanovnici Los Angelesa nisu bili glumci nego, gle čuda, indijanci iz plemena Tongva, Cahuilla i Kumeyaay, Prvi europljani koji su naselili područje koje danas čini LA su bili Španjolci koji su ubrzo potisnuli gore navedene indijance i počeli se baviti uzgojem stoke. Pitomi spick rančeri su ubrzo postali dio novonastalog Meksika, a nedugo zatim i dio SADa. Kad su Jenkiji prugom povezali istok i zapad države, grad je, što je prilično logično, narastao. Kad su 1892. Jenkiji skužili da tamo ima nafte, grad je još narastao, a potpomogla je i poznata Kalifornijska zlatna groznica.
E sad, u ranom 20. stoljeću filmske produkcijske tvrtke iz New Yorka i New Jerseya su se počele polako seliti u Kaliforniju zbog lijepa vremena i dužih dana jer u to doba, usprkos električnoj rasvjeti, nije postojalo dovoljno jako svjetlo kojem bi se film mogao izložiti pri produkciji. Najbolji izvor prijeko potrebne rasvjete je bila sunčeva svjetlost. Naravno, osim tako lijepe i sunčane klime, privukli su ih otvoreni prostori i raznolik prirodni okoliš što će reći, lijepa scenografija. Udaljenost južne Kalifornije od New Jerseya je bio još jedan razlog. Naime, u New Jerseyu je živio čiko pod imenom Thomas Edison koji je tada imao patent na gotovo sve što je bilo potrebno za produkciju prosječnog filma. Ako su filmaši pokušali snimati bez njegovog utjecaja i/ili dopuštenja, njegova Motion Pictures Patents Company bi ih tužila i tako ih konstantno prcala u mozak. Dakle, filmaši koji su radili na zapadnoj obali su mogli raditi bez Edisonove tiranije. A, ako bi on i poslao svoje agente u Kaliforniju, vijest o tome bi uglavnom stigla u Los Angeles prije od njegovih lešinara, tako da su filmaši imali vremena pobjeći u obližnji Meksiko i općenito 'ladit jaja dok se stvari ne smire. Ako bi Edisonovi agenti stigli prije vijesti onda bi najebali naravno, ali to je bilo iznimno rijetko.
Prvi filmski studio na prostoru nazvanom Hollywood je osnovan 1911. Iste te godine otvorilo se još 15 nezavisnih filmskih kompanija u Hollywoodu. Tako je Hollywood postao sinonim koji se odnosi na cijelu industriju. Poznati natpis na brdašcu Mount Lee povrh Hollywooda je prvotno glasio Hollywoodland, iznikao je 1923. i bio je reklama za obližnji stambeni projekt. 1949., nakon što je znak potpuno oronuo, uskočila je Hollywoodska privredna komora, uklonila zadnja 4 slova i popravila ostatak. Taj znak je danas registrirani zaštitni znak dotične komore i ne smije se koristiti bez njihova dopuštenja. Negdje od otprilike 1930. pet največih filmskih kompanija iz Hollywooda je došlo u posjed ogromnih kina i teatara širom zemlje koje su koristili za prikazivanje isključivo vlastitih filmova. Dakle kino koje je posjedovao Paramount je prikazivalo samo Paramountove filmove, Warner Bros kino samo Warner Bros filmove, itd. Taj period (1927. - 1948. točnije) je poznat i kao "zlatno doba Hollywooda". No, 1948. je Vrhovni Sud odlučio da kompanije ne smiju posjedovati kina i puštati samo vlastite filmove i tako okončali to monopolističko razdoblje. 1950. se televizija pokazala kao unosan medij pa su se filmski studiji počeli koristiti za produkciju tv programa, a sve ostalo je povijest.
Hollywood je i danas središte američke filmske industrije. Međutim, od tkzv, "velike desetorice" (10 najvećih filmskih studija), 2 posjeduje Sony, japanska korporacija, a 5 kompanije sa istočne obale. Samo se The Walt Disney Company može uistinu podičiti sjedištem u južnoj Kaliforniji. Doduše The Walt Disney Co. posjeduje Walt Disney Pictures, Touchstone Pictures, Hollywood Pictures, Miramax Films i Pixar Animation Studios tako da omjer opet ispada 5 naprama 5.
Evo toliko od mene o ovoj temi. Ubuduće ću vjerojatno napraviti nešto slične tematike budući da me ovo poprilično zabavilo, a nadam se da će podjednako zabaviti i onoga tko nabasa na moj blog.
Na slici: jedna od noćnih panorama Los Angelesa koja neodoljivo podsjeća na noćnu panoramu Springfielda iz The Simpsons, samo fali nuklearna elektrana. Uvećanu verziju možete vidjeti ovdje
Post je objavljen 05.08.2006. u 01:27 sati.