Ej ljudi........bok........
Sorryte kaj tak dugo nisam pisala post nadam se da niste bili jako tužni i ljuti
Al evo vam sad jedan post......
Jučer nisam cijeli dan bila doma...
Išla sam s mamom kod njene tete i tetka na vikendicu u jedno selo blizu Velike Gorice. Tam sam išla često dok sam bila klinkaal otkad sam krenula u školu nisam išlai moram vam reć da nisam bila 8 godina
Eh kakva su me sam sjećanja i uspomene preplavile.....bilo mi je malo čudno jer se sve promijenilo...naraslo je puno cvijeća, drveća, oni su nekaj promijenili oko kuće..... kak bi htjela da je sve bilo ko prije....nemrem vjerovat da sam tolko tog propustila....
E da a sigurno se pitate kaj je bilo super.....
e pa to što imaju peseka(Brzi) i macu(Slavko) joj full su mi slatki....puno sam se igrala s njima i tak...slikala ih s mobitelom(OBAVEZNO)i bili smo kod neke žene koja mene pozna, al ja se nje fakat ne sjećam.....a i žena si je malo popila
I jela sam pitu od sira, jabuke, rižu, i višnje(baš su fine)i obilazili smo kokice.....ma sve je bilo full dobro....osim jednog......
tolko me oko bolilo....i stalno mi se sklapalo....tak da sam ga nonstop trljala...a valjda me propuh udario.....
Nadam se da ću opet uskoro ić......a ne nakon 10 godina....e koja sam ja kokoš....kaj sam sve propustila...
U četvrtak sam išla po svjedodžbu....prošla sam s 5 i dobila sam pohvalnicu.....imam ih već više od nekoliko.....al uvijek mi je super kad dobijem novu za nekaj kaj sam se full trudila.....
Nikak da si kupim tenisice....moraću ić do Črnomerca....oni imaju Pumice....moram si ih kupit.....
Možda ću ić u Selce na more....al neznam na kolko dana...možda čak i na 2 al svake subote....mora mi mama još vidjet u agenciji i dogovorit se sa svojom frendicom.....yeah........
Nadam se da će uskoro opet grijat sunce....dosadna mi je ova kiša makar pada evo već pola dana....ne volim kišu, nemrem ić van sam moram sjedit doma.....
Izgleda da ću ovaj tjedan dobit bicikl....yeeeeees napokon nakon tolko godina........
E da odlučih se sinoć za veliku promjenu...ošišat ću se.....još ne znam kak nek to bude iznenađenje za cure koje me poznaju.....al vjerojatno neću prekratko....hehehe.....e pa curke čeka vas surprise na početku školske godine.....
I još nešt....full mi je žao kaj je Brazil izgubio od Francuskea ja se nadala da će oni pobijedit.....a sad ne znam za kog da navijam....za Njemačku nema šanse....
Nadam se da vam ovaj post nije bio dosadan, morala sam svoja životna iskustva podijelit s vama......
Pozdravljam TeiChYkojoj sam obećala da ću je pozdravit, AniTukoja mi ostavlja puuuuuunooooo komentara, NiNčIkojoj poručujem da mi pošalje one slikice mailom, DaMikoja mi ne želi u zadnje vrijeme ostavit komentar, PurGeRicU4eVerkoja će znat da mi je žao kaj je Brazil izgubio od Francuske....šmjc,šmjc.....i sve čitatelje svog bloga......
Evo za sve vas pjesmica o osmijehu koji je čest kad čitam vaše blogove
Osmijeh ne stoji ništa,
a djeluje čudesno.
Obogaćuje onoga kome je upućen,
a ne osiromašuje onoga tko ga daje.
Bljesne poput munje, ali sjećanje
na nj može trajati zauvijek.
Nitko nije toliko bogat,
ni toliko siromašan
da bi ga sebi mogao uskratiti
i svatko njime samo dobiva.
Osmijeh donosi sreću u kuću,
pozdrav je prijatelju,
pomoć pri sklapanju posla.
On je odmor umornome,
putokaz izgubljenome,
sunčeva zraka žalosnome,
i najbolji prirodni lijek protiv ljutnje.
Ali, ne može ga se kupiti,
izmoliti, pozajmiti ili ukrasti,
jer vrijedi zapravo jedino
onda kada ga se poklanja.
A nitko i ne treba osmijeh toliko
kao oni kojima se
i ne može pokloniti.
Post je objavljen 02.07.2006. u 11:53 sati.