Marketing
Ličko zlato ...
Što je lički krumpir?
1. Koja je najveća prehrambena vrijednost krumpira?
Krumpir je po svojoj zastupljenosti u prehrani drugi po važnosti izvor energije, iza žitarica.
Prehrambena vrijednost krumpira je gotovo nezamjenjiva. Sa 100-tinjak kalorija po krumpiru i praktički bez imalo masnoće, on može biti temelj svakog zdravog obroka. Krumpir je jedan od najboljih izvora C vitamina (26 mg u jednom prosječnom krumpiru) i vitamina B kompleksa (posebno vitamina B6).
Odličan je izvor vlakana (4,1 g po krumpiru), koji uravnotežuju probavu. Sadrži kalcij, željezo, jod, kalij i sumpor, koji neutraliziraju kiselost, sprečavaju bolesti štitne žlijezde, čir želuca i slabokrvnost.
Ima nekih zabluda o krumpiru: na primjer da deblja. Mogu reći samo da krumpir ima upola manje kalorija nego kruh i manje od 60% nego tjestenina. No, tu je izuzetak pommes fritess, kojega svi najviše vole!
2. Ima li krumpir ljekovita svojstva?
Protiv žgaravice i žestokog bola u želucu potrebno je naribati krumpir i ocjedititi. Sok treba razrijediti vodom: na jednu malu žlicu soka idu četiri velike žlice vode, od toga dvije tople. Piti prije i poslije jela.
3. Odakle je krumpir kao biljka?
Ja volim reći, a dobrim dijelom i jest tako: krumpir je, kao biljka, porijeklom iz Anda, iz područja Perua, područja kraj jezera Titicaca. To je jedna visoravan na velikoj nadmorskoj visini. To je pradomovina krumpira. Tamo su ga uzgajale Inke i odatle se on osvajanjem od strane Španjolaca 1570-tih prenio u Europu na dvor španjolskoga kralja Filipa II.
4. Što je lički krumpir: posebna sorta krumpira, bilo koja sorta krumpira, ali koja je uzgojena u Lici ili nešto treće?
Lički krumpir nije bilo koja sorta uzgojena u Lici. Za njega se koriste sorte koje su same po sebi kvalitetnije: imaju veći postotak suhe tvari – minerala, vitamina, a uzgojem u Lici taj je udio još za 20-tak posto viši nego da se te iste, kvalitetnije sorte uzgajaju negdje drugdje. Upravo je to činjenica na kojoj mi zasnivamo zaštitu ličkog krumpira kao proizvoda s geografskim porijeklom.
Da biste u takvoj kategoriji zaštitili neki proizvod, vi morate dokazati da je on poseban u odnosu na isti proizvod iz nekog drugog područja. U njoj su, na primjer, zaštićeni šampanjac, parma sir, parma pršut – za kojega ste vjerojatno čuli, onda konjak... Znate li da se šampanjac ne možete proizvesti nigdje drugdje, nego u Francuskoj, u pokrajini Champagne, svi ostali proizvode pjenušac. I tako ima mnogo proizvoda.
Nažalost, u Hrvatskoj ima svega nekoliko proizvoda koji imaju zaštitu te kategorije. To je slavonski domaći kulen, ili kulin, kako Slavonci kažu, paški sir, istarski pršut te jedno maslinovo ulje iz Istre. Lički krumpir bi trebao biti peti zaštićeni proizvod u toj kategoriji. Ja mislim da ćemo to postići ove godine.
Ta zaštita ima reciprocitet u preko osamdeset zemalja svijeta: sve zemlje Europske unije su potpisale taj sporazum i još brojne druge. Znači, ako lički krumpir zaštitite u Hrvatskoj, on će biti zaštićen u svim zemljama Europske unije te određenim brojem ostalih zemalja svijeta, koje su potpisale Madridsku povelju.
5. Zašto je to lički krumpir? Po čemu se on razlikuje od ostalih?
Prije svega se razlikuje, što sam već spomenuo, po svojoj kvaliteti – po većem postotku suhe tvari, znači minerala i vitamina. Tu je ključna razlika ličkog krumpira u odnosu na krumpir uzgojen na nekim drugim područjima.
6. Koji to posebni uvjeti za uzgoj krumpira postoje u Lici?
To je prije svega klima koja je uvjetovana nadmorskom visinom, a ključni element su temperaturne razlike između noći i dana gdje se temperatura tijekom noći poprilično spušta u odnosu na dnevnu temperaturu tako da se usporava vegetacija i na taj način krumpir skuplja više suhe tvari.
Sve to uvjetuje višu kvalitetu s jedne strane, a s druge strane usporava njegov rast te mu je i prinos znatno niži.
7. Ima li posebnosti pri uzgoju: načinu sadnje, obrade, vađenja, skladištenja?
Ima. Treba reći da uzgoj krumpira u Lici ima tradicionalnu dimenziju. Znači, da se u plodoredu i obradi tla i u gnojidbi koristi organsko gnojivo, stajski gnoj. Dakle, ta proizvodnja nije intenzivirana ni izbliza kao u nekim dijelovima Europe, gdje su površine veće, gdje se proizvodi samo s ciljem što većeg prinosa, odnosnio što većeg profita.
Proizvodnja je kod nas u Lici zadržala tu jednu tradicionalnu dimenziju koju ćemo mi u zaštiti definirati i staviti je kao uvjet za proizvodnju ličkog krumpira.
8. Koja je povijest krumpira u Lici?
Pretpostavlja se da su krumpir u Liku donijeli graničari. Kako je u vrijeme Austro-ugarske taj prostor bio organiziran kao Vojna krajina, svi radnosposobni muškarci su ujedno bili i vojnici, po potrebi – nekad su bili vojnici, a kad se nije trebalo boriti, onda su bili seljaci. Tako je jedna satnija 1769. dobila sjeme krumpira i prvi put u Lici zasadila krumpir.
U Hrvatsku je on donesen nekoliko godina prije, u Gorski kotar, u Staru Sušicu.
Proizvodnja
9. Proizvodnja takvog ličkoga krumpira u Lici: da li već postoji i ako postoji, gdje?
Marija Terezija je dekratom odredila da se na svim područjima gdje žitarice slabije uspijevaju, uzgaja krumpir. To je bilo na brdsko-planinskim područjima kao što je Lika.
Tako da se krumpir u Lici uzgaja, može se reći, već 250 godina i on je prehranio mnoge generacije Ličana. Relativno lako se uzgaja i ima veliku hranjivu vrijednost.
U cijeloj Lici postoji proizvodnja krumpira. Većim dijelom je to proizvodnja za osobne potrebe. U Lici je krumpir kao u Indiji sveta krava! Sve se može desiti, ali ne smije se desiti da se ne posadi krumpir! Kao da ljudi smatraju da neće preživjeti zimu ako ne zasade krumpir. To je tako ostalo u podsvjesti, kad je bila takva situacija, odnosno krumpir je značio egzistenciju.
Ratom i nekim promjenama koje su se desila na tržištu, organizirani plasman krumpira nije postojao četrnaest godina. Prošle godine PZ Lovinac je ponovno pokrenula organiziranu proizvodnju krumpira. Dakle, uz spomenutu zaštitu ličkog krumpira, radimo i organiziranu proizvodnju za tržište. Tako da lički krumpir možete već sada kupiti u Konzumu...
Većina proizvodnje se vrši u okolici Gospića, gdje su tradicionalno najveći proizvođači ličkog krumpira. Tamo je i prije rata postojala tržišno orijentirana proizvodnja, dok se u drugim djelovima Like više proizvodilo za vlastite potrebe.
10. Koliko bi se ličkoga krumpira u najpovoljnijim uvjetima moglo proizvesti u Lici?
To je malo teško pitanje, ali sigurno velike količine. Proizvodnja, koju smo organizirali prošle godine iznosila je 200-tinjak tona. Ove godine planiramo proizvodnju od 500 tona... Naša strategija je polagan povratak ličkog krumpira na tržište, uz pomno organiziran marketing i vraćanje povjerenja kupaca u lički krumpir, jer uvelike su ljudi u ovih proteklih petnaestak godina izvarani te više ne znaju što je lički krumpir niti vejruju da stvarno postoji.
Tako da je jedan od načih glavnih zadataka vraanje povjerenja kupaca.
Naš je plan kroz nekoliko godina razviti započeti projekt, a to bi značilo da proizvedemo 4 000 – 5 000 tona ličkog krumpira godišnje. Što je u principu malo, ako se gleda ukupna potrošnja krumpira u Hrvatskoj, nekih 1-2% potreba hrvatskog tržišta.U prosjeku se pojede 63 kg krumpira po stanovniku, a to bi bilo 270 000 000 kg.
11. Kako se uzgaja lički krumpir?
Lički krumpir se uzgaja korištenjem moderne mehanizacije jednim dijelom, a jednim dijelom i oslanjanjem na tradiciju. Jedna od bitnih stvari u proizvodnji krumpira u Lici je da u plodoredu, odnosno u gnojidbi tla primjenjujemo barem svake treće godine organsku gnojidbu, znači stajski gnoj, kako bismo poboljšali strukturu tla jer je poznato da se samo mineralnim gnojem ne može nadomjestiti ono što biljke koje uzgajamo, iznesu iz tla, odnosno osiromaše ga. Tako da je potrebno vršiti organsku gnojidbu, koja povećava sadržaj humusa u tlu koji pozitivno utječe na kvalitetu krumpira.
12. Postoje li mjesta najpogodnija za njegovo uzgajanje (krška polja, ponikve...)?
Pa eto, to su neka idealna mjesta za njegovo uzgajanje. Postoji još nekoliko lokaliteta u Lici, koji su malo bolja za uzgoj ličkog krumpira, osobito oa uzgoj sjemenskog krumpira. Na primjer Mazinsko polje kod Gračaca....Ali sva lička polja su idealna za krumpir..
13. Zahtijeva li uzgoj ličkog krumpira mnogo radne snage?
Da. Upravo zbog tog tradicionalnog uzgoja potrebno je nešto više radne snage nego za konvencionlni uzgoj krumpira.
Na tržištu
14. Koja su tradicionalna lička jela od krumpira?
Pole. To je najpoznatije ličko jelo od krumpira. One se u Lici rade od velikih krumpira. Prerežu se veliki krumpiri na pola, posole, protrljaju polovice međusobno te zatim stave u pećnicu. Peku se 40 minuta na 200 şc. Prava lička večera su pole i slanina s crvenim ili bijelim lukom. To je dobro protiv prehlade!
Međutim, nezamisliv je svaki lički ručak bez krumpira, on je glavni prilog, zato sam vam govorio o krumpiru kao o ličkoj ,,svetoj kravi''.
Najčešće se ipak koristi krumpir kuhan pod ljuskom, koji je glavni prilog uz lički lonac.
Post je objavljen 13.06.2006. u 08:16 sati.