Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/stitch

Marketing

O refleksu jata


Refleks ije nalazi se u dugim slogovima, refleksi e, i u kratkim slogovima, a refleks je i u kratkim i u dugim slogovima.

Refleksom e zamjenjuje se refleks je u slogovima gdje se sreće skup suglasnički fonem + r + je:

bregovi (prema brjegovi od brijeg)
crepić (prema crjepić od crijep)
sprečavati (prema sprječavati od spriječiti)
vredniji (prema vrjedniji od vrijedan).

Refleks i zamjenjuje reflekse ije i je kad se nađu ispred o koje je nastalo zamjenjivanjem l:

cio (prema cijeo od cijel)
htio (prema htjeo od htjel)
vidio (prema vidjeo od vidjel).

Refleks i zamjenjuje refleks je kad se refleks je nađe ispred j:

razumijem (prema razumjejem od razumjeti)
smijem (prema smjejem od smjeti)
umijem (prema umjejem od umjeti).

Promjena suglasnički fonem + r + jesuglasnički fonem + r + e ne provodi se kada suglasnički fonem pripada prefiksu, a ostali dio (r + je) osnovi:

razrjeđivati (prema raz + rijediti)
razrješavati (prema raz + riješiti).

Navedeno načelo u praksi se može i napustiti u korist (babićevskih) oblika: brjegovi, crjepić, grješka, sprječavati, vrjedniji i sl.

U jeziku, naime, uvijek iznova događa se dvoje:
a. dugi slogovi mogu postati kratki; u tom se slučaju refleks ije (koji dolazi u dugim slogovima) zamjenjuje refleksom je, odnosno refleksom e (koji dolaze u kratkim slogovima)

b. kratki slogovi mogu postati dugi.

Do kraćenja dugoga sloga i do odgovarajuće zamjene refleksa ije refleksima je odnosno e dolazi:

a. kada riječ dobiva slog više - to se događa u sklonidbi nekih imenica u kojih se refleks jata nalazi u dugom slogu:
brijeg - bregovi, cvijet - cvjetovi, dijete - djeteta, vrijeme - vremena

b. kada se uzastopce (jedan za drugim) pojave tri duga sloga, prvi se obično krati; pa ako se u njemu pojavi ije, može postati je, odnosno e:
koljevaka (uz kolijevaka)
crevaca (uz crijevaca)

c. kada se primarno dugi slog nađe ispred sloga koji je pod naglaskom:
bregovit (prema brijeg)
ljepota (prema lijep)
primjenjivati (prema primijeniti)
sprečavati (prema spriječiti)
stjenovit (prema stijena)
vrednota (prema vrijedan)

d. kada se imenice i pridjevi izvode od glagola:
primjena (prema primijeniti)
okrepa (prema okrijepiti)
odljev (prema odlijevati)
ljepljiv (prema lijepiti)
pogrešiv (prema pogriješiti)

e. u komparativu i superlativu, gdje je korijenski slog uvijek kratak:
bjelji, najbjelji (prema bijel)
bješnji, najbješnji (prema bijesan)
preči, najpreči (prema prijek)
vredniji, najvredniji (prema vrijedan)

f. u složenicama (i u prvom i u drugom dijelu) poput dugovjek:
1) kad znače pridjev:
skupocjen, ljeporjek, sjedoglav
2) kada znače imenicu, mogu imati i drukčiji oblik (jer im je u tom slučaju posljednji slog dug), npr. ljeporijek (s naglaskom na prvom slogu); no vidi se, i tada je prvi dio kratak, pa se u njemu uvijek nalazi je odnosno e

g. u riječima izvedenima sufiksima:
- (ljevač prema lijevati)
-ača (brestača prema brijest)
-ačnica (ljevačnica prema lijevati)
-ahan (ljepahan prema lijep)
-ak (ljevak prema lijevi)
-ance (bjelance prema bijel)
-anica (cjevanica prema cijev)
-anjak (bjelanjak prema bijel)
-ar (crevar prema crijevo)
-ara (crevara prema crijevo)
-arna (ljekarna prema lijek)
-arnica (cvjećarnica prema cvijeće)
- (bjelaš prema bijel)
-ašce (dljetašce prema dlijeto)
-av (tjestav prema tijesto)
-ba (primjedba prema primijetiti)
-čica (cjevčica prema cijev)
-čić (mješčić prema mijeh)
-ence (djetence prema dijete)
-enica (tjestenica prema tijesto)
-ešan (vremešan prema vrijeme)
-ešce (djetešce prema dijete)
-etina (mješetina prema mijeh)
-ica (lješica prema lijeha)
-ičak (djeličak prema dijel)
-ičast (bjeličast prema bijel)
- (djelić prema dijel)
-idba (bjelidba prema bijeliti)
-ik (sjenik prema sijeno)
-iljka (cjediljka prema cijediti)
-ina (bjelina prema bijel)
-ište/-lište (cjedište prema cijediti i lječilište prema liječiti)
-it (rječit prema riječ)
-iv/-jiv/-ljiv (rješiv, primjenjiv, primjenljiv)
-(j)avati (rješavati prema riješiti)
-(j)ivati (primjenjivati prema primijeniti i zaprećivati prema zaprijetiti)
-kast (bjelkast prema bijel)
-lac (bjelilac prema bijeliti)
-lo (bjelilo prema bijeliti i krepilo prema krijepiti)
-nica (naljepnica prema nalijepiti)
-nik (rječnik prema riječ)
-oća (sljepoća prema slijep i vrednoća prema vrijedan)
-onica (ljevaonica prema lijevati)
-ota (ljepota prema lijep i grehota prema grijeh)
-ov (bjelov prema bijel)
-ovača (ljeskovača prema lijeska)
-ovina/-evina (žljezdovina prema žlijezda, brestovina prema brijest i mlječevina prema mliječ)
-ovit/-evit (cjelovit prema cijel i bregovit prema brijeg)
-telj (djelitelj prema dijeliti i povreditelj prema povrijediti)
-ulja (mljekulja prema mlijeko)
-uljak (cjevuljak prema cijev i brežuljak prema brijeg)
-unjav (bljedunjav prema blijed)
-urda (cjevurda prema cijev)
-urina (cjevurina prema cijev)
-uša (cvjetuša prema cvijet)
-ušan (ljepušan prema lijep)
-ušast (bjelušast prema bijel)
-uškast (ljepuškast prema lijep)
-utak (bjelutak prema bijel).

Neke imenice muškoga roda ne krate korijenski slog u množini. U tom slučaju zadržavaju ije: lijekovi (prema lijek) i brijestovi (prema brijest). No kako prve (cvijet, cvjetovi) djeluju na druge (lijek, lijekovi), i one poput lijek katkad krate korijenski slog (tako uz lijekovi imamo i ljekovi).

Do kraćenja dugoga sloga, pa onda ni do odgovarajuće zamjene refleksa ije refleksima je i e, NE dolazi:

a. kad se izvode glagoli od imenica i pridjeva:
liječiti (prema lijek)
griješiti (prema grijeh)
bijeliti ili bijeljeti (prema bijel)

b. kad se izvode imenice od pridjeva sufiksom -ost:
vrijednost (prema vrijedan)
lijenost (prema lijen)
smiješnost (prema smiješan)

c. kad se izvode imenice od imenica sufiksom -je:
cvijeće (prema cvijet)
briješće (prema brijest)
liješće (prema lijeska)

d. kad se izvode imenice od imenica sufiksima -ce, -ak, -ka:
odijelce (prema odijelo)
dlijece (prema dlijeto)
cvijetak (prema cvijet)
smiješak (prema smijeh)
cijevka (prema cijev)

e. kad se izvode pridjevi od imenica sufiksima -ov/-ev, -in:
pijetlov (prema pijetao)
slijepčev (prema slijepac)
zvijezdin (prema zvijezda).

Pri duljenju kratkoga sloga moguće su ove pojave:

a. refleks je zamjenjuje se refleksom ije:
1) dosljedno samo pri stvaranju nesvršenoga glagola od svršenoga sufiksom -va(ti):
razumje(ti) + vati… razumijevati
uspje(ti) + vati… uspijevati
2) pri stvaranju glagolske imenice na -će od glagola kojima osnova završava na je (osim glagola izvedenih od sjesti, mjeriti i mjestiti, npr. zasjesti, zasjedati, zamjeriti, zamjerati, namjestiti, namještati):
umje(ti) + je… umijeće
prispje(ti) + je… prispijeće
dospje(ti) + je… dospijeće.

b. Kao glagoli na -je(ti) ponašaju se i glagoli s korijenskim slogovima -leg-, -let-, -li- i -zre-/-zrje-:
leg-(ti) + ati… lijegati
na-let-je(ti) + ati… nalijetati
na-li-(ti) + vati… nalijevati
na-zre-/-zrje-(ti) + vati… nazrijevati.

Na svim drugim mjestima osim spomenutih refleks je pri duljenju korijenskoga sloga ostaje nepromijenjen:
medvjeda
vidjevši
djedo.

Tako je i tada kada se refleks je nađe ispred glasovnog skupa samoglasnik + l, lj, m, n, nj, r, v, j + suglasnik:
ponedjeljka (prema ponedjeljak)
vjernost (prema vjera).

Glagol sjeći i njegovi oblici i izvedenice imaju:

a. refleks je:
1) u infinitivu:
sjeći
2) u prvom licu jednine i prvom, drugom i trećem licu množine aorista:
sjekoh, sjekosmo, sjekoste, sjekoše
3) u glagolskom pridjevu radnom:
sjekao
4) u glagolskom pridjevu trpnom:
sječen
5) u glagolskom prilogu prošlom:
posjekavši
6) u glagolskoj imenici:
sječenje

b. refleks ije:
1) u prezentu:
siječem, siječeš, siječe, siječemo, siječete, sijeku
2) u imperfektu:
sijecijah, sijecijaše, sijecijaše, sijecijasmo, sijecijaste, sijecijahu
3) u drugom i trećem licu jednine aorista:
siječe
4) u imperativu:
sijeci, sijecimo, sijecite
5) u glagolskom prilogu sadašnjem:
sijekući.

Prefiks pre- u imenica piše se dvojako:

a. kao prije-:
prijegor, prijelaz, prijenos, prijepis, prijestup, prijevoj, prijevoz
b. kao pre-:
prekid, preskok, prezir.

Oblici izvedeni od spomenutih zadržavaju reflekse oblika iz kojih su izvedeni:
rječitost (prema rječit)
bregovitost (prema bregovit)
odljevni (prema odljev)
lječilišni (prema lječilište)
dugovječan (prema dugovjek)
prijelazni (prema prijelaz)
sljepariti (prema sljepar)

a. prema refleksu ije u infinitivu imamo refleks ije i u ostalim oblicima:
prema primijeniti - primijenim, primijeni, primijenio, primijenih, primijenivši, primijenjen

b. prema refleksu je u infinitivu imamo refleks je i u ostalim oblicima:
prema primjenjivati - primjenjujem, primjenjuj, primjenjivao, primjenjujući, primjenjivan, primjenjivah.

Post je objavljen 10.06.2006. u 13:27 sati.