Problem sličan ekranizaciji knjiga. Dok čitaš imaš neku svoju viziju likova i prostora, a kada se netko drzne napraviti od toga film, osim što osakati radnju, pruži i neku svoju ideju vizualnog izgleda. Iritantna budala..... nije shvatio knjigu.
A net?
Četer namjernik sjeda za komp sa kodnim imenom skrivenog značenja… iskričari, bloga, smokviča, četa i od silnog tipkanja..... pluuuup.... iskoči jedan nick s kojim je "kliknuo"
Od poruke prve…E kaj radiš.:)….. pa druge… hahahahha…. kak je ova smiješna…. pa treće ….. ma daaaa i ja istoooooo…. pa ente…. ma nemoj? nisam znao, a ja....... dvoje zaključuje da imaju toliko toga zajedničkog da je jedino logično tumačenje tog fenomena to da su ili blizanci razdvojeni greškom pijane porodilje ili se upleo prst sudbine!!!!!
Zajedničko? Slušaju istu muziku, rolaju i Duga mračna noć im je najbolji film. Ma ajde..... Dva zatipkana goluba sad znaju sve jedno o drugome, osim......
"Daaaaaaj... kak izgledaš?"
I bi slika…. buuuuuuuum, ko da je bomba pala... svi si zgodni za popizdit
Razmjena fotki dvoje četera je način guranja glave kroz monitor. No, četer namjernik, pomno bira fotografiju koju šalje preko kodnoime@yahoo.com. Pažnja je usmjerena na to da najreprezentativnije predstavi svoj lik i djelo.
Ooolrajt! Za sada imate četera koji razmišlja kao da nosi vašu glavu, a izgleda ko bonbončić. Reklo bi se prfikt-meč!!! Crv sumnje ipak radi. Koji ti je kurac? Jel mucaš? - Ma ne mucam! - Jel ne znaš reći "r"? - Ma znam! Eeee ideja!!! Ajmo se čut!
I bi glas….. i stvarno nema govornih mana, kreštanja, frfljanja... sve OK
Digitalni taubeki izvlače jednu jedinu normalnu konkluziju iz svih zadanih premisa – moraju se vidjet jer će inače p-o-p-i-z-d-i-t!!!
I tu je otprilike kraj priče.....
Jer nisu isti ko na netu.... balončić se probušio, pjev anđela je zamukao.... A di je pošlo krivo? - pitaju se nesuđeni Romeo i Julija internetskog prostora? - Di? Pa sve je pasalo......
On previše maše rukama dok priča, a i malo je šutljiviji nego inače (kad inače?). Ona malo čudno hoda, ko patka, a i mogla se elegantnije obući, ko na onoj fotki. On je malo niži nego kaj si je zamišljala, a ona ga ne gleda u oči dok pričaju. On baš i nema neki lijepi osmjeh (trigoredesno ga jebe), nije ni čudo da se na fotki ne smije. Ona mu djeluje ko jebena pankerica. On je ustvari dosta odbojan tip. Ona je ustvari totalno bez veze.
Jebi ga! Naš četer je u procesu uljepšavanja sebe to isto radio i sa drugom stranom. Zamislio je svoju idealnu osobu kako veselo trče poljima i livadama i brčkaju se u moru. Jer, samo je i mogao zamišljati. Tjelesnu privlačnost su ostavili za kraj. Jer takav je redoslijed. A privlačnost se ne rađa iz fotografije ili omiljene hrane, nego iz pogleda koji smo uhvatili u gomili drugih i koji je uhvatio nas. Iz osmjeha koji smo dobili i koji se zato stvorio na našem licu. Iz dodira koji smo osjetili kad nas primi za ruku i kaže da idemo tamo... di smo sami.... a onda može slušati i jebenog Halida Bešlića i biti vegetarijanka, mrziti kuhanje i društvene igre, voliti kampiranje i pušiti ko smuk........
Jebi ga.... dok srce nije upleteno u metež internetkonekšnsa stvari još kako-tako funkcioniraju, ali ovako....... mi jesmo isti na netu i u stvarnosti, samo što nas drugi zamišljaju drugačije……
Post je objavljen 01.06.2006. u 00:49 sati.