CIMET
Zbog profinjene arome najcjenjeniji je cejlonski cimet.
To je osušena unutarnja kora mladih izdanaka s drveta Cinnamomum Zeylanicium Blume.
Cejlonski cimet čine tanki (0,3 do 1 mm debeli) i glatki listići unutarnje cimetove kore, koji savijeni jedan u drugi čine cimetove štapiće. Najcjenjeniji su štapići sačinjeni od najtanjih i najglatkijih listića, označeni sa "00000", a najdeblji i najgrublji se označavaju s "0".
Samljeveni cimet gubi vremenom lakohlapljiva eterična ulja, dok cimet u štapićima možemo čuvati u suhim zatvorenim posudicama i 3 do 4 godine, a da mu se kvaliteta ne mijenja.
Cijelim cimetom začinjavamo kompote, kuhano vino i ostala topla pića.
Mljeveni cimet koristi se u pripremi peciva i pri pripremanju raznih jela od mlijeka i brašna.
Pomiješan sa šećerom koristi se za posipanje.
Ekstrakti cimeta koriste se pri izradi kozmetičkih pomagala i u parfimeriji.
U industriji likera pored klinčića, cimet je najčešće korišteni začin.Cimet se koristi za izradu raznih tinktura koje služe kao sredstvo protiv bolova u želucu, te za poboljšavanje mirisa i okusa nekih "neugodnih lijekova".
Na pogrebnom ritualu prilikom smrti Neronove žene imperator je dao samljeti jednogodišnju rimsku zalihu cimeta, kao dokaz i mjerilo svoje žalosti. Kad su Portugalci 1505. g. osvojili Ceylon, nemilosrdno su prisilili otočke vladare plaćati doprinose u obliku cimetove kore, skinute sa divljeg cimetovog drveća.
Post je objavljen 10.05.2006. u 14:52 sati.