Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/nepusacica

Marketing

O tome kako ispuniti dan

Bože mili, kako sam ja jedna neorganizirana osoba! Vjerojatno to onima koji me znaju nije novost, ali ja se svaki put ponovno iznenadim. Dakle. Prvo sam odlučila spremati ormare i prebacivati ljetnu odjeću na pristupačna mjesta. Spremanje ormara započela sam izbacivanjem SVEGA iz istih. Kada sam sve izbacala shvatila sam da se neke stvari moraju oprati te sam kupaonicu napunila dekama, rukavicama, kapama, šalovima, zimskim jaknama i sličnim. Neću to raščistiti do sljedeće zime! Tada sam shvatila da bi trebalo prebrisati ormare iznutra da se malo osvježe... No onda sam se sjetila da mi je mužić ostavio auto da se njegova mila ženica ne mora voziti autobusom (ili, nedajbože, da prošeta) do biroa, pa sam odnekle izvukla nešto pristojno za obući i otišla im reći da još nisam našla posao. I... sad se vratih... prošla me želja za bilo kakvim spremanjem, a oko mene nered kao da je bomba pala. Molim vas, dočarajte si prostor od 60 kvadrata ispunjen odjećom, putnim i ručnim torbama, još neraspakiranom posteljinom koju smo dobili u svatovima, različitim ukrasnim vrećicama nebačenim iz nekog razloga (kojeg?) gdjekojom nesparenom papučom za goste, odavno otpisanom kao nestala, a sada pronađenom na dnu ormara, možda u zelenoj torbi za plažu (???? )... I usred svega ja, za kompjuterom, pišem ove pametne retke. Shvaćam da ne smijem ni kuhati jer će se sva odjeća usmrditi... Muž će mi biti presretan kada se vrati, a ja mu kažem:
- Za danas, dragi, planirala sam jedno lagano spremanje popraćeno nekakvom dostavom hrane. Naravno, drago ti je što će nam ormari zablistati iznutra, a od tebe se traži samo blaga smirenost i strpljivost kada je u pitanju preskakanje hrpica po podu, traženje mjesta za sjesti (ili, nedajbože, leći) i eventualno mala pomoć kod slaganja... Hmmmm... Jedino što me može spasiti od crne kronike je očajnički povik:

- Ali dragi! Zaboravljaš! Menga je gotova! Fantastičan seks večeras! Sve JA radim!!!

Inače, jedva sam zaspala sinoć. Bolio me vrat pa sam htjela malo porazgovarati i požaliti se, no muž mi je rekao: Ajd miruj 15 minuta! Zaspat ćeš, sigurno. Kao da sam mala beba! Uvrijeđeno sam mu okrenula leđa . Kako on od nekog kome takvo što kaže da bi ga se riješio, može očekivati odgovornost i odraslost? Bezobraznik! Molim lijepo. Ne sjećam se koje sam mu gadne riječi zadnje uputila u mislima jer sam uskoro spavala kao top...

P.S. Današnji dan treba zabilježiti! Prvi put se dogodilo da sam se zablenula u nekog frajera koji je prolazio pored auta i gotovo lupila auto ispred sebe! Postajem opuštena kulerica za volanom. Dragi, NIKAD, NIKAD više!

P.P.S. Nikako da spomenem da sam dobila svoj prvi komentar od muža. Jaaako sretna bila (bez obzira što mi je kontrirao i što mi nije napisao da me bezgranično i bezuvjetno voli sada i zauvijek i što mi nije ostavio ni pusu... još ću se početi ljutiti dok ovo nabrajam...)

UPDATE:
Od danas više ne pišem o spremanju. I sebi sam dosadna (jebem ti domaćićinski život!). Odsad samo filozofiram . Ili ću početi izmišljati ... to je dobra ideja...


Post je objavljen 26.04.2006. u 14:10 sati.