Marketing
Cherokee- nekad i sad
Cherokee su jedno od najznačajnijih indijanskih plemena iz grupe Iroquoian-govornika čija se izvorna lokacija nalazila u Tennesseeju i Sjevernoj Karolini. Cherokee sami sebe nazivaju Ani'-Yűn'-wiya', ‘pravi ljudi’.
U vrijeme kontakta Cherokee su bili sjedilačko stanovništvo, agrikulturan narod koji je živio u kojih 200 velikih sela. Tipično Cherokee-selo sastojalo se od 30 – 60 kuća i velike kuće-vijeća. Cherokee-sela bila su nezavisna u svojim dnevnim poslovima. Nekad bi se cijelo pleme znalo sastati zbog ceremonija ili u ratna vremena. Vodstvo su preuzimale poglavice ratnih ili civilnih sela, zavisno jeli bilo doba mira ili rata.
Cherokee koji su sadili pamuk držali su crnce za robove da bi radili umjesto njih. Godine 1863. Washingtonski zakon je odredio da Cherokee moraju osloboditi crnačke robove.
Potkraj 30-ih godina 19. stoljeća, savezna vlada prisilila je cijeli narod na seobu, na područje tada zvano Indijanski teritorij, današnja Oklahoma. Više od 4.000 Cherokee Indijanaca izgubilo je živote tijekom tog brutalnog puta, dobro poznatog pod imenom “Staza suza.”
Pedesetih godina, savezna je politika bila relocirati plemena u gradska područja, udaljiti ih s plemenske zemlje s idejom asimilacije u šire društvo. Uvjeravali su ljude da će imati bolji posao, obitelj bolji život, djeca bolju budućnost. Za sve je njih to bilo kao da su na Mjesec sletili, ušli u svijet o kojem pojmovno nisu mogli ni razmišljati. Stotine obitelji su se našle licem u lice sa rasizmom i siromaštvom, živjeli su u grubim i surovim stambenim projektima, dobili su obećani posao, ali težak i naporan... bila je to kriva i neuspjela, promašena vladina politika.
Od 1985. do 1995. upravo su Cherokeei imali čast imati prvu ženu poglavicu, Wilmu Mankiller. Kao poglavica, svoje je pleme revitalizirala. Izborivši za njega neovisnost, ostavila je trajnog utjecaja na njegovu kulturu i nacin života, a zauzvrat – pridobila ljubav i štovanje cijelog Cherokee naroda.
Mnogi zamišljaju Indijance kao iz nekog filma s Johnom Wayneom. Negatvci koji su skalpirali nevine ljude i onda bi hrabri kauboji spašavali Divlji Zapad. Ali, podsjetimo se da su oni bili na američkom području oduvijek, a onda je došao bijeli čovjek i pokušavao ih ukrotiti. Danas su gotovo istrijebljeni, a oni koji su preostali ne gledaju svijet kroz ružičaste naočale.
Post je objavljen 03.03.2006. u 17:18 sati.