Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/peratovic

Marketing

Jutarnjem nagrada 45 lines za znakovitost u novinarstvu

U tjednu na izmaku dva su mi znakovita teksta iz Jutarnjeg lista zapela za oko. Em su im mogući nastavci. Em se na stanovit način tiču Tomislava Karamarka, ravnatelja POA-e, nekdašnjeg poslovnog partnera Nine Pavića, suvlasnika EPH. Stoga im dodjeljujem novoustanovljenu nagradu ovog bloga "Za znakovitost u novinarstvu".

Prvi, ravnopravno nagrađeni tekst objavljen je 22.02.2006 u 17:37:

Hrvatska obnavlja kuću šefu tajne službe 'Krajine'

Piše: Željko Huljev

RAZVOĐE - Željko Škovrlj (47), Hrvat iz mjesta Razvođe kod Oklaja, koji je, među ostalim, za vrijeme Domovinskog rata pet godina bio načelnik centra Službe državne sigurnosti u Kninu, ušao je kao član domaćinstva u obnovu svoje zapaljene i srušene obiteljske kuće.

Obnova kuće hrvatske obitelji Željka Škovrlja, koju stanovnici prominskog kraja smatraju simbolom petokolonaštva i kolaboracije s najvećim zlikovcima koji su tijekom okupacije granatirali mjesto te poklali i pobacali u jame blizu 50 osoba, među kojima su 11-godišnja curica i petogodišnjak, u cijelom prominskom i drniškom kraju dočekana je s gnušanjem i prijezirom.

Karijera SDS-ovca Željka Škovrlja, visokopozicioniranog dužnosnika jugoslavenske tajne policije koji je nakon Oluje zajedno s obitelji izbjegao u Australiju, počela je ‘80-ih godina u Splitu i potom se nastavila u Šibeniku.

U vremenu demokratskih promjena 1990. godine Škovrlj napušta Šibenik i bježi u Knin, gdje se zajedno sa svojim kolegom Acom Dračom stavlja na raspolaganje čelnoj nomenklaturi krajinskih pobunjenika na čelu s Jovanom Raškovićem, Milanom Babićem, Ratkom Mladićem i Milanom Martićem.
...


Kuća Škovrljevih (photo by Željko Huljev, Jutarnji list


Umjesto obrazloženja:

Same po sebi, ovo su teške optužbe. U komentarima pod tekst na stranici Jutarnjeg.hr ima i poricanja tvrdnji da je Škovrlj nastavio raditi za kninsku Udbu za vrijeme pobune, a ima i potvrda. U prilog potvrdama, svakako ide i tekst Ines Sabalić iz Globusa broj 246 od 15 kolovoza 1995.:

"Globus" je došao do važnoga dokumenta, pod naslovom "(Informacija o obavjestajnom angažmanu pripadnika UN-a u korist sustava sigurnosti RSK"), kojem na vrhu stoji naznaka "(vrlo tajno"), a ispod nje "(zabranjeno umnožavanje"). Ta se, informacija, napisana 18. kolovoza, dostavlja isključivo na ruke četvorici najviših i u tu problematiku najupućenijih hrvatskih dužnosnika: predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, ministru unutarnjih poslova Ivanu Jarnjaku, šefu UNS-a dr. Miroslava Tuđmanu i zamjeniku ministra unutarnjih poslova Zlatku Gledecu.
Dokument se sastoji od "Informacije" i od popratnoga materijala nesumnjive autentičnosti. U popratnom su materijalu strogo povjerljive službene bilješke, memorandumi i izvještaji iz sjedišta, kako piše u zaglavlju,
"(Ministarstva unutrašnjih poslova, Službe državne bezbjednosti Republike Srpske Krajine") u Kninu!
Kako se navodi u "Informaciji", ti su materijali izneseni iz sjedišta SDB-a u Kninu.
U "(Informaciji") se ukratko navode imena službenika mirovne misije Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj - UNPROFOR-a I UNCRO-a, koji su svjesno radili u korist srpske tajne policije u Kninu.
Kako stoji u "(Informaciji"), iz kninskih se materijala doznalo da je prijedlog za angažiranje "(kenijskog časnika Josepha Bugata, rođenog 1956. u Nairobiju, sa zavrsenom Vojnom akademijom i koji govori engleski i francuski"), podnio pripadnik SDB-a u Kninu Željko Škovrlj dana 1. studenoga 1993.


Već duže vrijeme obavještajni kuloari bruje kako Tomislav Karamarko, ravnatelj POA-e nikada nije sigurnosno provjeravan na okolnost da mu je Željko Škovrlj, navodno bliski rođak. Ako su ti navodi neistiniti, onda je bi se iza ovoga teksta mogao nazirati pokušaj jednog dijela obavještajnog podzemlja da bez argumenata našteti pretendentu na mjesto stvarnog šefa svih hrvatskih špijuna. Ako u njima ima istine, onda bi se budućeg šef SOA-e, što prije trebalo podrvči sigurnosnoj provjeri.

Drugi, ravnopravno nagrađeni tekst objavljen je 24.02.2006 u 18:59:

Mirko Ljubičić Šveps: Prebila me automafija

Pišu: Tomislav Krasnec, Marija Lokas

...

Pregovarao o predaji Mirka Norca

Mirko Ljubičić Šveps javnosti je poznat po tome što je 2001. pomogao Račanovoj Vladi da na miran način privede generala Norca na suđenje u Rijeci. Dok se Norac skrivao na nepoznatom skrovištu, a u Splitu se održavale masovne demonstracije, Šveps i još nekoliko ljudi posredovali su između Norca i Račanove Vlade te dogovorili mirnu predaju.

Kontakt s Račanom omogućio mu je Milan Bandić, kod kojega i danas, u Uredu za branitelje, rade još dvojica Norčevih i Švepsovih prijatelja, Miodrag Demo i Miro Laco. Demu smo danas zatekli u posjetu Švepsu u Klinici za traumatologiju.

Šveps je bio protagonist i u aferi Granić-Delonga-Bago, kada je na vrijeme upozorio Matu Granića da policija i USKOK, zbog sumnje na korupciju, prisluškuju Granićeve poslovne dogovore na Mirogoju. (T. K.)


Mirko Ljubičić Šveps (photo by Tomislav Krasnec, Jutarnji list)


Umjesto obrazloženja:

Malo je vjerojatno da naručitelj Švepsovog premlaćivanja dolazi iz krugova "auto mafije". Šveps je u jako tijesnim vezama s Tomislavom Karamarkom, ravnateljom POA-e, a bliski rođak mu je na važnom mjestu u OA-i i to je općepoznata činjenica u zainteresiranim krugovima. Teško da bi se neki dripci usudili taknuti Švepsa, koji je preko tako moćnih veza u tajnim službama, naposlijetku, povratio svoj ukradeni automobil. Prema jednoj izjavi za Radio 101 bivše predsjednice SSSH-a Vesne Dejanović, Mirko Ljubičić Šveps odigrao je mutnu ulogu u privatizaciji hotelskog kompleksa Haludovo, na strani kupca, tajkuna iz bivšeg SSSR-a.

Armenska dijaspora ulaže u hrvatski turizam

Izaslanstvo Hrvatsko-armenskog društva prijateljstva prošlog se tjedna u Moskvi dogovorilo da skupina vodećih poslovnih ljudi iz Armenije posjeti Zagreb. Vodeći članovi društva, zagrebački poduzetnik Mirko Ljubičić i Naira Asadrian sporazumjeli su se o dolasku gospodarskog izaslanstva s armenskim veleposlanikom u Rusiji Armanom Smbatjanom. Armenski poslovni ljudi već su vlasnici hotelskog kompleksa Haludovo na Krku, a u Zagrebu će s predstavnicima Fonda za privatizaciju iznijeti ponude za kupnju nekoliko jadranskih hotela i tvornica.

Gazeta, Nacional, 12.02.2003.



Hoće li se priča nastaviti odmotavati prema smjeru tog vjetra?

Post je objavljen 25.02.2006. u 01:07 sati.