Gdje god se čovjek okrene, koje god novine da uzme iz njih iskoči Andrija Hebrang. Ovog puta čitam u Slobodnoj Dalmaciji kako se tuži da mediji vrše mobbing nad njime. Jadan… stvarno ga žalim.
Bit će da smo ga svi mi silom ugurali u politiku i sad se on jadan osjeća zlostavljano u medijima jer nitko ne razumije njegove sjajne ideje i zasluge. I sve to za neke mizerne novce saborskog zastupnika plus nekakvi dodaci i druge povlastice.
Neka je nama Hebrang živ i zdrav. Ne znam kako bih živio da svaki dan ne čujem neku njegovu pametnu. Ali sad ozbiljno...
Za razliku od Hebranga koji je izabrao biti političar i pripadnik vlasti, ja njega nisam izabrao da bude pripadnik vlasti koja kroji moju sudbinu. Drugim riječima, radi se o najblaže rečeno mobbingu nad mnom jer ako želim znati što jedan dio vladajući smjera, moram slušati što Hebrang priča i živcirati se kad pročitam svakakve idiotarije proizašle iz njegove tikve. Moram strahovati hoće li te njegove idiotarije prihvatit i drugi koji su na vlasti i hoće li to kako utjecati na moj život. I onda se on buni na mobbing…
Post je objavljen 15.02.2006. u 18:43 sati.