U meni je, kako god okreneš, cijeli spremnik rečenica. Ne znam zatvaram li sama slavinu koja taj sadržaj ispušta van, ili se životne okolnosti katkad pobrinu da riječi ne iscure u vanjski svijet. Uglavnom, već neko vrijeme šutim.
Možda je to samo rečenični zimski san. Ako je tako, kad-tad ću se probuditi.
Post je objavljen 28.01.2006. u 17:07 sati.