Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/londoncalling

Marketing

suffering

rovinj-zell am see-london:moje postaje proteklih 20 dana.nisam nista pisao jer sam stalno bio u nekom movingu pa nisam nasao bas puno vremena.
da krenemo otpocetka:rovinj je uvijek isti.tamo se stvarno nista ne mijenja a meni je to bas super jer kad se vratim uvijek imam osjecaj kao da i nisam otisao sto je izvanredno buduci da mi se u londonu stalno cini kao da vrijeme leti.docek nove godine u rovinju nikad nije nezaboravan ali ovaj put je bio izrazito ugodan.u drustvu dobrih starih prijatelja u mirnoj i opustenoj atmosferi,bas kako treba biti.sve ostalo u mom malom mistu je takodjer bilo opusteno i lagano.malo nogometa,izlazaka,druzenja...
kad imas izvanredne prijatelje onda je sve dobro,a ja ih hvala bogu imam.
zell am see je malo mjestasce u austriji gdje vec tradicionalno odlazim s obitelji na skijanje.ove godine sam otisao samo nakratko(5-6 dana) ali je zato bilo intenzivno.svakome bih preporucio to mjestasce za zimovanje jer nema ljepsih staza u europi.stvarno je gust skijati.u mom drustvu ove godine se naslo cak 17 ljudi koji su mi ucinili ovo zimovanje stvarno zanimljivim i nezaboravnim.nije tu samo skijanje u pitanju,vec i svakodnevne vecere,turniri u stolnom nogometu i kasnonocni ledeni izlasci.stvarno ludo za vecinu ljudi.zell am see je zakon.
a treca etapa je upravo london.ponovni povratak u centar svijeta.vracam se svakodnevnim obvezama i problemima:faks,placanje racuna,losa hrana,uvijek isto vrijeme...
ma dobar je london,barem imam svoju slobodu i potrebnu samocu.ovdje sam tek par sati tako da ne znam je li se sta promjenilo ili ne ali meni djeluje isto kao i prije 20 dana kad sam otisao,barem ovaj moj kvart uz jezero.
kao sto sam napisao ovdje imam svoju slobodu i samocu a u ovom trenutku kad je moje raspolozenje dotaklo dno i kad ne znam sta cu sa sobom,dobro ce mi doci knjiga,ucenje i tisina da se probam sabrati.evo,dosad sam pisao o objektivnim stvarima a sad evo malo mojeg stanja.
imam najbolje moguce prijatelje(1.),imam izvanredne roditelje(2.),idem na faks koji sam sam izabrao(3.)u gradu koji sam izabrao(4.),zivim u stanu koji je za jednu osobu ko stvoren(5.),upoznajem svakodnevno nove ljude i stvaram nova prijateljstva(6.),studiram ono sto volim(7.)idem na tekme(8.)imam vise nego solidno financijsko stanje(9.),zdrav sam(10.),imam ovdje jednu curu kojoj se svidjam unatoc svim mojim manama,greskama i losim raspolozenjima(11.)
dakle ovo je 11 razloga(redoslijed nije bitan) zbog kojih bih trebao biti najsretniji covjek na svijetu,a opet nisam.tuzan sam,depresivan i trenutacno nikakav.a zasto?zato sto sebi stalno dopustam da me jedna osoba unistava i to se ponavlja i ponavlja.ja padam i padam.sve ove stvari bez nje vrijede jako malo a nju nemam niti cu je ikada imati.i znam da se trebam sabrati i prenuti ali ne mogu...ovaj put je ljubav moja prejaka i za mene.kazu da vrijeme lijeci sve rane ali ovaj put to predugo traje a ja ne zacjeljujem.kako je tesko ne imati ono sto najvise volis i zelis.kad bih imao "my heart's biggest desire"onda mi nista ovo drugo ne bi trebalo,a ovako one male stvari koje sam prije nabrojao mi pomazu kako bih zivio i nadomjestio ono sto mi najvise treba,ono sto mi jedino treba.
a sad osmijeh na lice i idem se i dalje praviti da je sve u redu i da mi je zivot savrsen,a svu tugu i bijes potisnuti cu duboko u srce u nadi da jednog dana u nekom boljem svijetu,boljem zivotu cu imati ono sto najvise zelim i volim,samo nju.a do tada ce druge djevojke i drugi dozivljaji morati nadomjestati moju jedinu,pravu ljubav-samo kako ne bih bio totalno sam i ne osjecao se kao promasaj (u tom segmentu zivota.)
sve prolazi i odlazi ali nazalost u mom srcu ona zauvijek ostaje.
odsad cu pisati cesce o svemu i svacemu jer sam otkrio da mi to pomaze.pozdrav svima.LL&P.

You're beautiful. You're beautiful.
You're beautiful, it's true.
I saw you face in a crowded place,
And I don't know what to do,
'Cause I'll never be with you.
You're beautiful. You're beautiful.
You're beautiful, it's true.
There must be an angel with a smile on her face,
When she thought up that I should be with you.
But it's time to face the truth,
I will never be with you.

Post je objavljen 07.01.2006. u 23:36 sati.