Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/popy

Marketing

iskorištavanje životinja

Image Hosted by ImageShack.us

Mnoge terapije koje danas koristimo razvijene su prvo na životinjama - na primjer cjepljenje protiv paralize.


Činjenica je zapravo da su provedena dva odvojena istraživanja o paralizi - in vitro istraživanje kojem je dodijeljena Nobelova nagrada i koje nije provedeno na životinjama, a nakon toga se eksperimentiralo na životinjama. U tim je eksperimentima ubijeno oko milijun životinja, a odbor za dodjelu Nobelove nagrade odbio je priznati ih i osudio kao uzaludne. Paraliza se i sama po sebi smanjila u dijelovima svijeta u kojima nije bilo cjepiva.

Međutim, naravno da su mnoga medicinska otrkića nastala kao rezultat okrutnih testiranja na životinjama. No to što su životinje korištene za testiranje ne znači da se i dalje takvim primitivnim tehnikama koje su nastale 1800. treba koristiti i danas. Nemoguće je reći gdje bismo bili danas da smo tada odbili eksperimentirati na životinjama, jer se tijekom medicinske povijesti malo resursa posvećivalo istraživačkim metodama koje nisu uključivale žviotinje. Zapravo, budući da su rezultati eksperimentiranja na životinjama često davali pogrešne rezultate u odnosu na ljudsko zdravlje, možda bi nam bilo bolje da se na njih nismo oslanjali.

Znanstvenici moraju koristiti životinje u istraživanjima lijekova za bolesti od kojih ljudi boluju.

Više bi ljudskih života bilo spašeno i patnji spriječeno da se ljude obrazuje o važnosti izbjegavanja masnoća i kolesterola, nepušenja, smanjenja unošenja alkohola i droga, redovitog vježbanja i zaštite okoliša u kojem žive nego svim testiranjima na životinjama zajedno. Testiranje na životinjama je primitivno, a danas postoje brojne alternative.

Čak i kad bi se moglo dokazati da ne postoje alternative korištenju životinja u medicinskim istraživanjima, što se ne može, sjetimo se riječi George Bernard Shawa: "Ne možemo se pomiriti s opravdanjem eksperimentiranja na osnovu njegove korisnosti. Razlika nije iznmeđu korisnog i nekorisnog eksperimenta, već između barbarskog i civiliziranog ponašanja."

Da ne koristimo životinje, morali bismo testirati nove lijekova na ljudima, zar ne?

Ne moramo birati između životinja i ljudi. Ne postoji garancija da su lijekovi sigurni samo zato što su testirani na životinjama. Zbog fizioloških razlika između ljudi i životinja, rezultati testiranja na životinjama se ne mogu s točnošću primijeniti na ljude, što znači da smo izloženi ozbiljnim nus-pojavama koje nam mogu nanijeti štetu.

Ironija je što nepovoljni rezultati testiranja na životinjama ne znače da lijekovi neće biti pušteni u prodaju. U posljednja dva desetljeća, mnogi lijekovi su povućeni s tržišta nakon što su uzrokovali stotine smrti i oštećenja. Činjenica je da je više od polovine lijekova koju je FDA odobrila između 1976. i 1985. povućena s tržišta ili preimenovana zbog ozbiljnih nus-pojava. Kada bi se farmaceutska industrija prebacila sa eksperimentiranja na životinjama na kvantnu farmakologiju i in vitro testove, bili bismo bolje zaštićeni, a ne lošije.

Da ne testiramo na životinjama, kako bismo vršili medicinska istraživanja?

Klinička ispitivanja na ljudima, epidemiološka istraživanja, post-mortem istraživanja, i kompjuterske simulacije daleko su brže, pouzdanije, jeftinije i humanije metode od testiranja na životinjama. Nadareni znanstvenici razvili su od stanica ljudskog mozga model "mikro-mozga" kojim ispituju tumore, a postoji i umjetna koža i koštana srž. Alergije možemo danas testirati na membrani jajeta, proizvoditi cjepiva iz kulture dobijene od stanica i raditi testove na trudnoću koristeći se krvnim preparatima umjesto ubijanjem zečeva. Kao što kaže Gordon Baxter, suosnivač Farmagenog laboratorija koji koristi isključivo ljudsko tkivo i kompjutere u razvijanju i testiranju lijekova: "Ako imamo informaciju o ljudskim genima, čemu se vraćati na životinje?"

Eksperimenti na životinjama pomažu i životinjama unapređivanjem veterinarskih znanosti.

Ova je tvrdnja jednaka tvrdnji da je prihvatljivo eksperimentirati na siromašnoj djeci na korist bogate. Stvar nije u tome da li testiranje na životinjama može koristiti drugim životinjama ili ljudima, stvar je u tome da nemamo moralno pravo uzrokovati nepotrebnu patnju onima koji su nam prepušteni na milost i nemilost.

Zar studenti/ce medicine ne moraju vježbati anatomiju na životinjama?

Ne moraju. Sve više i više studenata/studentica se poziva na prigovor savjesti i mnogi diplomiraju a da nisu koristili životinje već su asistirali iskusnim kirurzima. U Velikoj Britaniji, nezakonito je prakticiranje kirurgije na životinjama, a britanski liječnici nisu zato ništa manje sposobni. Mnogi vodeći američki fakulteti medicine, uključujući Harvard, Yale i Standford koriste inovativne, kliničke metode učenja umjesto zastarjelih životinjskih laboratorija.

Trebamo li baciti sve lijekove koji su nastali kao posljedica testiranja na životinjama? Biste li ih vi odbili uzeti?

Nažalost, mnoge stvari u našem društvu posljedica su eksploatacije drugih. Na primjer, mnoge ceste su izgrađene robovskim radom. Ne možemo mijenjati prošlost, oni koji su patili i usmrćeni zauvijek su izgubljeni. Ali ono što možemo je promijeniti budućnost korištenjem sada dostupnih istraživanja koja ne uključuju testiranja na životinjama.

Većina znanstvenika/znanstvenica brine za životinje, jer njihova istraživanja ovise o njihovoj dobrobiti.

Ispitivanja u najprestižnijim institucijama pokazuju da to nije točno. U vodećem istraživačkom centru "City of Hope" u Kaliforniji, životinje su umrle od gladi i ugušile se u vlastitom izmetu "slučajno". Mnogi istraživači godinama postanu neosjetljivi na životinjsku patnju i tretiraju životinje kao istraživački otpad. Unapređenje brige o životinjama u istraživanjima smatra se "preskupim".

Biste li se složili s ekseprimentom koji bi žrtvovao 10 životinja da se spasi 10.000 ljudi?


Uzmimo za primjer da bi se 10 000 ljudi moglo spasiti eksperimentom na jednom mentalno retardiranom siročetu? Ako bi spas tih ljudi bio cilj, ne bi li takav eksperiment bio opravdan ?Mnogi će se ljudi složiti da je pogrešno žrtvovati i jednog čovjeka radi "većeg dobra" drugih jer se time krši pravo pojedinca. Ali kada se radi o žrtvovanju životinja, pretpostavlja se da ljudi imaju prava, a životinje ne. Međutim nema nikakvog logičkog razloga zbog kojeg bi se životinjama uskratilo isto pravo koje štiti pojedinca protiv žrtvovanja za "veće dobro".

Da izbije požar i možete spasiti dijete ili psa, koga biste spasili?

Spasila bih svoje dijete, no to je instiktivna reakcija. Pas bi spasio svoje štene. Bez obzira na to koga bih ja spasila moj izbor ne poriče moralnu stranu eksperimentiranja na životinjama. Ako spasim vlastito dijete umjesto susjedinog, to teško može biti dokaz da je eksperimentiranje na susjedinom djetetu prihvatljivo.




Post je objavljen 04.01.2006. u 22:29 sati.