Marketing
SVETA BARBARA
Kao i kod tolikih drugih svetaca i mučenika iz prvih kršćanskih vremena,tako i kod svete
Barbare moramo priznati da znamo jako malo pouzdanoga o njezinu životu i smrti, već
smo upućeni na kasnije nastale legende koje su se plele oko njezina lika.
Pri tome je, također,dobro imati na pameti ono što kaže Hans Hummeler,koji je napisao veliku
knjigu o svecima,da vjera ima drugo vrednovanje nego razum.Vjera u moći zagovor
svetaca uvrstila je svetu Barbaru među 14 velikih pomoćnika u nevoljama.Kršćanski puk
zaziva je osobito kao zaštitnicu dobre smrti.Znamo koliko je tu svetu djevicu štovao
mlađi poljski svetac sv. Stanislav Kostka i osjetio njezin moćni zagovor u svojoj teškoj
bolesti. Svetica mu se ukazala u pratnji dvaju anđela,od kojih ga je jedan i pričestio, jer
njegov stanodavac, fanatični protestant, nije dopustio pristup katoličkom svećeniku u svoju
kuću.
Seljaci zazivaju sv.Barbaru za nevremena protiv groma.Njoj se utječu i rudari koji su,radeći
pod zemljom, uvijek u opasnosti.Zanimljivo je da su sv.Barbaru za vrijeme ratova
zvali u pomoć artiljerci i to ne samo katolici već i protestanti koji donekle zaziru od štovanja
svetaca.Njezine uspomene nije nestalo ni u protestantskim zemljama kad je reformacija
zbrisala spomen mnogih svetaca.
Sblagdanom Svete Barbare povezani su i neki adventski običaji. Unekim našim krajevima
stavlja se žito u tanjuriće, koje proklija, zazeleni se te postaje božićni ures u kućama i crkvama.Drugdje opet siju pšenicu tek na blagdan Sv.Lucije, devet dana kasnije.
U zemljama njemačkog jezičnog područja odrežu na blagdan Sv.Barbare grančicu s trešnje,
stave je u vodu i na toplo pa ta grana za Božić procvjeta.Tako je sveta Barbara jedna od adventskih glasnica koja nam naviješta Božić, dan u koji je procvao najljepši cvijet na stablu
čovječanstva, Isus Krist. To je već naviješteno u Starom zavjetu od proroka Izaije:
"Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit iz njegova korijena"
I sveta Barbara divan je cvijet koji je procvao na stablu kršćanstva.
Legenda pripovijeda da je bila kćerka Dioskorusa,bogatog trgovca purpurom u gradu
Nikomediji u Maloj Aziji.
Otac ju je htio udati za bogatog prosca. Kako je bila lijepa, čuvao ju je kao dragulj i prije
nego je otišao najedno dulje putovanje, zatvorio ju je u neki toranj s dva prozora.
Možda i zato da ne bi došla pod utjecaj kršćanstva.Kad se vratio,našao je na tornju
probijen treći prozor, a na pragu njemu mrski znak križa.
Barbara mu je hrabro priznala da je ona dala učiniti oboje:tri prozora,da je podsjećaju na
tajnu Presvetog Trojstva,a križ,da je podsjeća na otkupljenje.
Otac je pobjesnio od gnjeva i predao je na muke.
Kako je Bog čudesno iscijelio njezine rane, otac ju je ponovo predao sucima i sam je
ubio vlastitom rukom.
Neki misle da je, po svoj prilici,poginula za svoju vjeru god.306. A iz mučeničke smrti
i sv. barbare i toliko drugih mučenika izrastao je život i snaga duha koja nadvladava
svako progonstvo.Vjerujemo da se pobožni kršćanski osjećaj ne vara zazivajući u pomoć
svetu Barbaru.U likovnoj umjetnosti ovjekovječio je sveticu prekrasnom slikom
H.Holbein starij
Barbare moramo priznati da znamo jako malo pouzdanoga o njezinu životu i smrti, već
smo upućeni na kasnije nastale legende koje su se plele oko njezina lika.
Pri tome je, također,dobro imati na pameti ono što kaže Hans Hummeler,koji je napisao veliku
knjigu o svecima,da vjera ima drugo vrednovanje nego razum.Vjera u moći zagovor
svetaca uvrstila je svetu Barbaru među 14 velikih pomoćnika u nevoljama.Kršćanski puk
zaziva je osobito kao zaštitnicu dobre smrti.Znamo koliko je tu svetu djevicu štovao
mlađi poljski svetac sv. Stanislav Kostka i osjetio njezin moćni zagovor u svojoj teškoj
bolesti. Svetica mu se ukazala u pratnji dvaju anđela,od kojih ga je jedan i pričestio, jer
njegov stanodavac, fanatični protestant, nije dopustio pristup katoličkom svećeniku u svoju
kuću.
Seljaci zazivaju sv.Barbaru za nevremena protiv groma.Njoj se utječu i rudari koji su,radeći
pod zemljom, uvijek u opasnosti.Zanimljivo je da su sv.Barbaru za vrijeme ratova
zvali u pomoć artiljerci i to ne samo katolici već i protestanti koji donekle zaziru od štovanja
svetaca.Njezine uspomene nije nestalo ni u protestantskim zemljama kad je reformacija
zbrisala spomen mnogih svetaca.
Sblagdanom Svete Barbare povezani su i neki adventski običaji. Unekim našim krajevima
stavlja se žito u tanjuriće, koje proklija, zazeleni se te postaje božićni ures u kućama i crkvama.Drugdje opet siju pšenicu tek na blagdan Sv.Lucije, devet dana kasnije.
U zemljama njemačkog jezičnog područja odrežu na blagdan Sv.Barbare grančicu s trešnje,
stave je u vodu i na toplo pa ta grana za Božić procvjeta.Tako je sveta Barbara jedna od adventskih glasnica koja nam naviješta Božić, dan u koji je procvao najljepši cvijet na stablu
čovječanstva, Isus Krist. To je već naviješteno u Starom zavjetu od proroka Izaije:
"Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit iz njegova korijena"
I sveta Barbara divan je cvijet koji je procvao na stablu kršćanstva.
Legenda pripovijeda da je bila kćerka Dioskorusa,bogatog trgovca purpurom u gradu
Nikomediji u Maloj Aziji.
Otac ju je htio udati za bogatog prosca. Kako je bila lijepa, čuvao ju je kao dragulj i prije
nego je otišao najedno dulje putovanje, zatvorio ju je u neki toranj s dva prozora.
Možda i zato da ne bi došla pod utjecaj kršćanstva.Kad se vratio,našao je na tornju
probijen treći prozor, a na pragu njemu mrski znak križa.
Barbara mu je hrabro priznala da je ona dala učiniti oboje:tri prozora,da je podsjećaju na
tajnu Presvetog Trojstva,a križ,da je podsjeća na otkupljenje.
Otac je pobjesnio od gnjeva i predao je na muke.
Kako je Bog čudesno iscijelio njezine rane, otac ju je ponovo predao sucima i sam je
ubio vlastitom rukom.
Neki misle da je, po svoj prilici,poginula za svoju vjeru god.306. A iz mučeničke smrti
i sv. barbare i toliko drugih mučenika izrastao je život i snaga duha koja nadvladava
svako progonstvo.Vjerujemo da se pobožni kršćanski osjećaj ne vara zazivajući u pomoć
svetu Barbaru.U likovnoj umjetnosti ovjekovječio je sveticu prekrasnom slikom
H.Holbein starij
Post je objavljen 04.12.2005. u 18:58 sati.