Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/crnalegijabj

Marketing

PROPISNIK USTAŠKOG POKRETA

Na temelju točke 13. ustava «USTAŠE» - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta – po odredbi Poglavnika – izdajem sliedeći



PROPISNIK



O ZADAĆI, USTROJSTVU, RADU I SMJERNICAMA «USTAŠE» - HRVATSKOG OSLOBODILAČKOG POKRETA



I. ZADAĆA, BITNE OZNAKE, USTROJSTVO I STVARNA SREDSTVA RADA «USTAŠE»



§ 1. Zadaća «Ustaše»



(1) Točkom 1. i 2. ustava «Ustaše» - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta označena je zadaća Pokreta.

(2) Prva zadaća Pokreta, naznačena u t. 1. ustava, koja predvidja borbu za oslobodjenje Hrvatske izpod tudjinskog jarma i za uzpostavu Nezavisne Države Hrvatske, izpunjena je.

(3) Druga, sadanja i buduća, zadaća «Ustaše» u smislu t. 2. ustava, u smislu ustaškog načela i suvremenih potreba hrvatskog naroda jest:

a) braniti svim sredstvima državnu samostalnost Hrvatske;

b) braniti svim sredstvima narodnu osebujnost hrvatskog naroda i ne dozvoliti nikada, da se hrvatski narod smatra dielom kojeg drugog naroda;

c) boriti se, da u hrvatskoj državi uviek vlada samo hrvatski narod;

d) boriti se da hrvatski narod bude podpunim i trajnim gospodarom svih tvarnih i duhovnih dobara u svojoj zemlji;

e) raditi, da Nezavisna Država Hrvatska bude napredna i pravedno uredjena, u duhu ustaških načela;

f) postaviti i održati rad kao temelj svake vriednosti i svakog prava, vršenje dužnosti kao izvor prava na zaštićen život, a odgovornost prema cjelini kao temelj svakoj djelatnosti;

g) obnoviti i preporoditi hrvatskog čovjeka u duhu i na temelju ustaškog načela, časti, poštenja, pravednosti i ljubavi;

h) u duše svih Hrvata i Hrvatica usadjivati vrline drevnog junačtva i vitežtva, po uzoru otaca i djedova – junaka i vitezova;

i) probuditi, razvijati i jačati životnu radost u radu i borbi;

j) uzgajati kod članova i pristaša i u narodu uobće odanost, poslušnost i vjernost prema Poglavniku, te pouzdanje u njega.



§ 2. Bitne oznake «Ustaše»



«Ustaša» je pokret: 1. narodni, 2. nacionalistički, 3. politički, 4. vojnički, 5. radni, 6. družtvovni, 7. ćudoredni, 8. odgojni i 9. prosvjetni.



§ 3. «Ustaša» je narodni Pokret



«Ustaša» je pokret, a nije i ne može biti stranka, jer:

a) u svojim redovima okuplja cio narod, bez obzira na stališ i zvanje,

b) u svojem radu i borbi uviek ima pred očima cio narod i njegove potrebe, a ne samo potrebe pojedinaca ili pojedinih narodnih skupina i stališa.

Kako je najveći dio hrvatskog naroda seljački, to će Pokret prvenstveno misliti i raditi za dobro seljaka, ne zanemarujući ni dobro ostalih stališa.



§ 4. «Ustaša» je nacionalistički pokret



Načelo «Ustaše» jest, da je hrvatski narod samosvojna narodna jedinica, te kod svojih članova, pristaša i svih Hrvata učvršćuje sviest i uvjerenje, da je:

a) hrvatski narod – narod sam po sebi, te da nije istovjetan s nijednim drugim narodom, niti dio ili pleme bilo kojeg drugog naroda;

b) Hrvat – jedino izvorno i poviestno naše ime, koje se ne smije i ne može zamieniti ni s jednim drugim imenom;

c) Hrvatska – jedino izvorno i naravno ime, koje je naš narod dao u pradavna vremena svojoj domovini, koje nitko ne smije i ne može zamieniti ni s jednim drugim imenom;

d) Država Hrvatska – jedinstvena, te da se ne može dieliti na pokrajine;

e) «Ustaša» - izvorni i samonikli hrvatski oslobodilački pokret, utemeljen na hrvatskoj sviesti, poviesti i državnom pravu – čedo vjekovnih borbi hrvatskog naroda za slobodu, samostalnost i državnu nezavisnost.



§ 5. «Ustaša» je politički pokret



«Ustaša» u svojim članovima, pristašama i cielom hrvatskom narodu jača državnu i narodnu sviest, duh samostalnosti i narodne osebujnosti. Zato:

a) upoznaje cio narod s hrvatskom narodnom i državnom poviešću od prvih početaka do danas;

b) upućuje na važnost, vriednost, potrebu i značenje vlastite države;

c) stalno goji i uviek visoko podiže sviest na rodne slobode i samostalnosti;

d) održava, jača i produbljuje u dušama i srdcima cielog naroda živo uvjerenje u poviestnu činjenicu, da se hrvatski narod nije nikada bilo kojim činom ili bilo kojom zakonitom odlukom odrekao prava na svoju vlastitu državu i da to svoje pravo nije nikada na bilo koga drugoga prenio, tek mu je koncem svjetskog rata tudjinska sila spriečila, da dalje vrši svoja vrhovnička (suverena) prava u vlastitoj državi, u Hrvatskoj.



§ 6. «Ustaša» je vojnički pokret



«Ustaša» svrstava narod u uredjene borbene redove, vojnički ga odgaja, te njeguje vojničke i vitežke vrline hrvatske – vjekovima posvjedočene. Zato:

a) iznosi pred svoje članove, pristaše i cio narod naše tisućljetne borbe za domovinu i zapadnu uljudbu na svim bojištima i ratištima svieta;

b) predočuje svojim članovima, pristašama i narodu kao uzor svietle likove naših proslavljenih junaka, njihove živote, pregaranja i žrtve, a posebno vjekovnu, krvavu i neprestanu borbu cielog naroda, da sačuva svoje ime, domovinu, državu, slobodu i pravo na obstanak;

c) uzvisuje junačke, plemenite, požrtvovne i paćeničke likove žena i majki našeg naroda, koje su čuvale domaće ognjište, radjale i odgajale nove naraštaje, te u potrebi i same oružjem u ruci branile dom i ognjište;

d) odgaja tjelesno zdrav narod radom, umjerenošću i tjelovježbama razne vrste.



§ 7. «Ustaša» je radni pokret



«Ustaša» naučava, da je rad temelj vriednosti narodnog života i blagostanja. Zato:

a) naučava, da rad označuje stupanj vriednosti svakog pojedinca;

b) iztiče načelo dužnosti savjestnog rada, te to i provodi putem radne službe;

c) visoko poštuje svakog radnika – bilo duhovnog, bilo tjelesnog;

d) čini sve, kako bi svojim savjetom i radom unapriedio blagostanje naroda i države.



§ 8. «Ustaša» je družtvovni pokret



«Ustaša» uskladjuje i unapredjuje probitke svih stališa hrvatske narodne zajednice, te upućuje stalno na to, da je probitak zajednice uviek pred probitkom zajednica. Zato:

a) priučava svoje članove, pristaše i narod na novi družtvovni poredak, u kojem će svi stališi i sva zvanja naći smisao svojeg obstanka u skladnoj suradnji i službi obćim probitcima hrvatske narodne zajednice;

b) odgaja pripadnike svih stališa u uzajamnom štovanju i ljubavi, te u njima budi i razvija sviest, da svi zajedno, kao djeca jedne majke domovine, predstavljaju nedjeljivu narodnu cjelinu, jaku samo onda, ako je podjednako pravedno izgradjena i pravilno uredjena u svim svojim dielovima;

c) proučava i širi znanje o svim družtvovnim pitanjima razmatrajući ih s gledišta suradnje stališta na nacionalističkoj podlozi, za razliku od glavničarskog i marksističkog promicanja borbe stališta na internacionalnoj podlozi;

d) iztiče i svakom prilikom provodi načelo, da svatko ima pravo i dužnost raditi, a onaj, koji radi, da ima pravo na dostojan život i pravednu nagradu za svoj rad, bio on duhovni ili tjelesni radnik;

e) provodi na svim područjima svoga rada načelo družtvovne odgovornosti i dužnosti prema zajednici.



§ 9. «Ustaša» je ćudoredni pokret



«Ustaša» hoće i nastoji, da svaki njegov član, svaki pristaša i svaki pripadnik hrvatske narodne zajednice bude sviestan, da su temelj urednog, zdravog, zadovoljnog i sretnog života – vjera i obitelj, Zato;

a) u svoje članstvo prima samo poštene, ćudoredno nepokvarene ljude, te dobre i čiste Hrvate;

b) suzbija u narodu bezbožtvo, psovku, klevetu, pijanstvo, nećudoredje, neslogu, laž i klevetu;

c) promiče u narodu spremnost na žrtve za obće dobro, bez očekivanja nagrade;

d) bori se protiv mekoputnosti i lakoumnog shvaćanja života, te čuva svetost braka i obitelji;

e) visoko podiže poštovanje žene i majke, te štiti i brani djevojačku čast i ugled.



§ 10. «Ustaša» je odgojni pokret



«Ustaša» naučava, da uspjeh svakog valjanog rada ovisi o čovjeku i njegovom značaju. Zato;

a) odgaja u hrvatskom narodu čelik-značajeve, ljude časti i poštenja, ljude ponosa, te jake narodne i državne sviesti;

b) oplemenjuje dušu i srdce čistom i požrtvovnom ljubavlju prema svakom članu hrvatske narodne zajednice, a posebno prema onima, kojima je ljubav i pomoć najpotrebnija;

c) usadjuje u srdca svojih članova, pristaša i cielog naroda živ i jak osjećaj dužnosti i pravednosti;

d) budi i uzgaja u članovima, u pristašama Pokreta i narodu životnu radost – da digne polet, da pojača snage, odpornost u naporima i uztrajnost u radu i borbi;

e) upoznaje svoje članove, pristaše i hrvatski narod s njegovom poviešću, starinama, zemljopisom, te narodnim blagom u pjesmi, običajima i nošnji.



§ 11. «Ustaša» je prosvjetni pokret



«Ustaša» cieni prosvjetu kao veliko dobro pojedinca i naroda. Zato;

a) nastoji, da obćom naobrazbom i stručnom spremom osposobi svoje članstvo i cio narod za napredak i životnu borbu;

b) drži redovita predavanja i tečajeve, prosvjetne i stručne, uredjuje knjižnice i čitaonice, izdaje novine, knjige, časopise i tiskopise, te pobija nepismenost;

c) njeguje glasbu i pjesmu, osobito narodnu, po svojim pjevačkim i glasbenim zborovima;

d) daje kazalištne i slikokazne predstave.



§ 12. Ustrojstvo «Ustaše»



(1) Poglavnik je u smislu ustaškog ustava vrhovni vodja i zapovjednik «Ustaše» - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta.

(2) Ustaški pokret u širem smislu obuhvaća:

a) Članstvo i pristaše;

b) Ustašku mladež mužku i žensku;

c) Ustašku vojnicu, koju sačinjavaju: 1. Stajaći djelatni zdrugovi; 2. Poglavnikovi tjelesni zdrugovi; 3. Prometni zdrugovi; 4. Hrvatsko oružničtvo; 5. Redarstvena straža; 6. Nadzorna služba; 7. Ustaška učilišta; 8. Ustaška priprema; 9. Stegovni i kazneni sud, te prema potrebi daljnje vojne postrojbe (t. 13. Ustava);

d) Glavni savez staliških i drugih postrojbi u smislu zakonske odredbe od 6. V. 1942.

(3) Članstvo i pristaše postrojavaju se, rade i vrše djelatnost prema propisima ovog propisnika, dočim za Ustašku vojnicu i za postrojbe staliških i drugih saveza postoje posebne zakonske odredbe i propisi.

(4) Ustaška vojnica čini sastavni dio oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske.

(5) Ustaški pokret u užem smislu, bez vojnice i bez postrojbi staliških i drugih saveza, sastoji se od:

a) mužkih članova – ustaša;

b) ženskih članova – ustaškinja (Ženske loze hrvatskog ustaškog pokreta);

c) mužkih i ženskih pristaša Pokreta;

d) ustaške mladeži mužke i ženske.

(6) Ustrojstvo, rad i djelovanje ustaške mladeži odredjuje se posebnim propisnikom, koji odobrava Postrojnik.



§ 13. Znak i pozdrav



(1) Mužki članovi Pokreta (ustaše) nose propisanu odoru i znak, koji predstavlja slovo «U», u kojem se nalazi goruća bomba, a na bombi hrvatski grb.

(2) Ženski članovi Pokreta (članice Ženske loze hrvatskog ustaškog pokreta – ustaškinje) nose propisanu odoru i znak, koji predstavlja slovo «U», u kojem se nalazi hrvatski grb, obavijen tropletom. Nošenje odore kod ustaškinja nije obvezatno.

(3) Pristaše i pristaškinje Pokreta nose isti znak kao ustaše, odnosno ustaškinje, nu ne nose odore.

(4) Pozdrav je pojedinačni i skupan.

(5) Pojedinci pozdravljaju tako, da dižu izpruženu desnu ruku do visine čela i glasno izgovaraju: «Spremni!».

(6) Kada pred skupinu članova ili pristaša dolazi nadredjeni dužnostnik Pokreta, tada ovaj uz izpruženu desnicu pozdravlja s riečima; «Za Poglavnika i dom!», a skupina odgovara izpruženih desnica; «Spremni!».

(7) Pojedinosti o pozdravljanju, znakovima i odorama u različitim prilikama odredit će se posebnim naputcima.



§ 14. Stvarna sredstva rada



(1) Stvarna sredstva Pokreta jesu:

1. članarina;

2. dobrovoljni prinosi;

3. prihodi od imovine;

4. ini prihodi.

(2) Članarinu je dužan plaćati svaki član i članica Pokreta. Visinu članarine odredjuje za cieli Pokret Postrojnik. Svu članarinu ubire tabor i šalje Zapovjedničtvu blagajne GUS-a i to nakon izteka svakog mjeseca, a najkasnije do 10. u mjesecu.

(3) Pristaše Pokreta plaćaju mjesečno dobrovoljne prinose u stalnoj visini, koju sami odrede. Dobrovoljne prinose mogu plaćati i imućniji članovi Pokreta. Dobrovoljne prinose odašilje tabor istodobno s članarinom Zapovjedničtvu blagajne GUS-a.

(4) Najmanju visinu dobrovoljnog prinosa odredjuje Postrojnik.

(5) Prihode od priredaba šalje ustanova, koja ih je priredila, Zapovjedničtvu blagajne GUS-a u visini od 25% čistog dobitka, prvom prilikom, kada šalje članarinu i dobrovoljne prinose, Ostalih 75% zadržava dotična ustanova za pokriće vlastitih potreba.

(6) Imovinu Pokreta sačinjavaju sve nekretnine, pokretnine, gotov novac, vriednostni papiri i tražbine, te prihodi od tih vrsta imovine. Glavni Ustaški Stan jedini je i izključivi vlastnik sveukupne imovine Pokreta, bez obzira na to gdje se ona nalazi.

(7) Imovina Pokreta može se odtudjiti ili obteretiti samo pismenom dozvolom Postrojnika.

(8) Postrojnik može prihode imovine prepustiti na uživanje pojedinim ustanovama Pokreta.



II. ČLANSTVO POKRETA



§ 15. Vrste članstva



Vrste članstva Pokreta, u užem smislu, označene su u § 12. ovog propisnika.



§ 16. Ustaše



Ustaše su svi mužki članovi Pokreta od navršene dvadeset i prve godine života dalje. Ustašom prije navršene dvadeset i prve godine života postaje osoba, koja je oženjena ili koja je upisana na sveučilište.



§ 17. Ustaškinje



(1) Ustaškinje (članice Ženske loze hrvatskog ustaškog pokreta) jesu sve članice Pokreta od navršene dvadeset i prve godine života dalje. Ustaškinjom prije navršene dvadeset i prve godine života postaje osoba, koja je udana ili koja je upisana na sveučilište.

(2) Posebne odredbe za ustaškinje sadržane su u §§ 76.-78. ovog propisnika.



§ 18. Pristaše



(1) Pristašom «Ustaše» - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta može biti svaki Hrvat i Hrvatica s navršenom dvadeset i prvom godinom života, odnosno, ako su oženjeni ili udani ili upisani na sveučilište, i prije te dobi.

(2) Pristašom Pokreta može biti i svaka hrvatska ustanova, te pravna osoba.



§ 19. Ustaška mladež



(1) Ustaška mladež obuhvaća svu hrvatsku mladost, mužku i žensku, od navršene sedme do navršene dvadeset i prve godine života, ukoliko prije ne iztupi iz mladeži prema § 22. ovog propisnika.

(2) I mužka i ženska mladež dieli se na:

a) Ustašku uzdanicu, od navršene sedme do navršene jedanaeste godine života;

b) Ustaški junak, od navršene jedanaeste do navršene petnaeste godine života;

c) Ustašku Starčevićevu mladež, od navršene petnaeste do navršene dvadeset i prve godine života.

(3) Prielaz iz jedne dobne skupine u drugu, te prielaz iz Ustaške mladeži u ustaše, odnosno ustaškinje, obavlja se na svečan način u dan, kojega za cielu državu odredjuje Postrojnik.

(4) Od Izabranih pripadnika Starčevićeve mužke i ženske ustaške mladeži, u dobi od navršene osamnaeste do navršene dvadeset i prve godine života, postrojavaju se «Ustaški jurišnici» i «Ustaške djevojke».

(5) Na čelu ovih postrojbi stoje zapovjednici, za koje vriede iste dužnosti i ista prava, kao za zapovjednike dobnih skupina.

(6) Od pripadnika postrojbi svih dobnih skupina postrojava se radna služba ustaške mladeži.

(7) Na čelu sveukupne ustaške mladeži stoji upravni zapovjednik. On provodi sve odredbe Postrojnika, izvješćuje ga u radu mladeži, prima od njega naloge, upute i smjernice za daljnji rad, te mu podnosi priedloge.



III. POSTANAK I PRESTANAK ČLANSTVA I PRISTAŠTVA



§ 20. Tko može biti članom ili članicom?



Članom ili članicom «Ustaše» - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta – (ustašom ili ustaškinjom) mogu postati duševno zdravi Hrvati i Hrvatice u životnoj dobi, odredjenoj u §§ 16. i 17. ovog propisnika, ako se nisu nečim ogriešili o probitke časti hrvatskog naroda i domovine, te ako su ćudoredni i pošteni. Osim toga moraju biti:

a) podpuno pripravni izvršiti zadatke iz § 1. ovog propisnika;

b) spremni poslušati i izvršiti sve naloge, koje im budu izdali predpostavljeni;

c) spremni podpuno usvojiti ustaška načela, te po njima živjeti i raditi;

d) za vrieme pripravnog članstva točno upućeni u smisao ustaške prisege, u poviest, svrhu, bitne oznake i ustrojstvo Pokreta, te u odredbe ovog propisnika;

e) po odredjenom dužnostniku Pokreta proglašeni dostojnim, da budu primljeni u Pokret.



§ 21. Tko može postati pristašom?



Pristašama «Ustaše» - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta – mogu postati Hrvati i Hrvatice u životnoj dobi, odredjenoj u § 18. ovog propisnika, koji žele svojoj domovini dobro, koji su ne samo podpuno odani sustavu vladavine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, nego su pripravni i djelotvorno podupirati ustaški pokret.



§ 22. Tko postaje članom ustaške mladeži?



Članom Ustaške mladeži postaje svaki Hrvat i Hrvatica, kada navrše sedmu godinu života, a mjestni ih tabornik Ustaške mladeži pozove u tabor.

Članstvo u Ustaškoj mladeži prestaje:

a) smrću;

b) navršenom dvadeset i prvom godinom života;

c) s upisom na sveučilište prije dvadeset i prve godine života;

d) stupanjem u Ustašku vojnicu prije navršene dvadeset i prve godine života;

e) ženitbom ili udajom prije navršene dvadeset i prve godine života;

f) odstranjenjem iz redova Ustaške mladeži.



§ 23. Prijava u članstvo



(1) Tko želi postati članom (članicom) Pokreta treba:

1. prijaviti taborniku u svojem mjestu želju za pristup u Pokret;

2. savjestno i istinito izpuniti u četiri primjerka upisni list.

(2) Ako tabornik ne primi izjavu ili uzkrati upisane listove, može molitelj zatražiti pristup i izpuniti upisne listove kod logornika.

(3) Logornik će u tom slučaju zatražiti od tabornika pismeno obrazloženje njegova postupka.

(4) Protiv odluke logornika može se molitelj pritužiti stožerniku, koji odlučuje konačno, na temelju pismeno obrazloženog mišljenja logornika i tabornika.

(5) Tabornik može ovlastiti zbirnika, da prima izjave i da izdaje upisne listove. Izpunjene upisne listove predat će zbirnik najkasnije u roku od osam dana taborniku.

(6) I član Ustaške mladeži, kada navrši dvadeset i prvu godinu života, odnosno kada se prije toga upiše na sveučilište, odnosno kada se prije toga oženi ili uda, a želi pristupiti u članstvo Pokreta, mora preko svog dotadašnjeg tabornika u Ustaškoj mladeži zatražiti pristup u Pokret i izpuniti upisne listove.

(7) Jedan primjerak upisnog lista zadržat će tabor, a ostala će tri primjerka odaslati logoru, stožeru i Zapovjedničtvu ustaša GUS-a.



§ 24. Pripravno članstvo



(1) Ako podatci molitelja, sadržani u pismenim listovima, zadovoljavaju, izpitat će tabornik na shodan način njegov predživot, pa ako utvrdi, da je molitelj dostojan, doniet će odluku, da molitelja prima za pripravnog člana. Tabornik će ovu odluku donieti redovito u roku od 15 dana, a iznimno – ako to nije moguće – u roku od 30 dana, nakon dana, kada je primio propisno izpunjene listove.

(2) Pripravno članstvo traje najmanje tri, a najviše šest mjeseci.

(3) Za vrieme trajanja pripravnog članstva, dužan je pripravnik proučiti ustav i načela Pokreta, poviest i svrhu Pokreta, prava i dužnosti članova, te svojim životom i radom pokazati, da je sviestan svoje dužnosti i dostojan častne službe hrvatskom narodu u ustaškom pokretu.

(4) Tko nije primljen za redovitog člana niti unutar roka od šest mjeseci pripravnog članstva, prestaje biti pripravnim članom.

(5) Bivši pripravnik može ponovno zamoliti primitak u članstvo, tek nakon pola godine, računajući od dana, kada je prestao biti pripravnim članom. Molba se može ponoviti samo jedanput.

(6) Pripravni član ima sve dužnosti redovitoga člana, a nema prava redovitog člana i ne polaže prisegu.

(7) Ako tabornik najkasnije osam dana prije izminuća pripravničkog roka od 6 mjeseci ne proglasi pripravnika članom, može pripravnik preko tabornika i logornika zatražiti od stožernika, da on o tome donese odluku. Stožernik mora donieti tu odluku najkasnije za trideset dana, računajući od dana, kada je primio pritužbu pripravnika.

(8) Protiv odluke stožernika, kojom se pripravniku uzkraćuje primitak u članstvo, pristoji potonjem pravo, da preko stožernika podnese pismene prigovore, o kojima će konačno rješenje donieti Zapovjedničtvo ustaša GUS-a.

(9) Bivši pripadnik Ustaške mladeži ne mora proći pripravnički rok, ako izvješće njegova dotadašnjeg tabornika u Ustaškoj mladeži to preporuči.



§ 25. Redovito članstvo



(1) Ako pripravnik za vrieme od najmanje tri, a najviše šest mjeseci, udovolji svim zahtjevima, koje Pokret stavlja na svoje članove, tada postaje sposobnim za redovitog člana.

(2) Dužnostnik tabora, redovito dužnostnik za promičbu, utvrdjuje sposobnost pripravnog člana, te pod svojom odgovornošću izjavljuje taborniku, da je isti stekao potrebno znanje o Pokretu (§ 24. o.p.), da je redovito i savjestno izpunjavao sve dužnosti, koje ovaj propisnik odredjuje članovima, te da je dostojnog, častnog i ćudorednog života.

(3) Dužnostnici ustaških postrojbi, koji imaju primati nove članove u ustaški pokret, moraju držati u vidu, da članovima Pokreta na području ciele Nezavisne Države Hrvatske mogu postati samo oni Hrvati i Hrvatice, koji su sposobni, da u najvećoj mjeri mogu udovoljiti svim dužnostima i da to moraju biti upravo odabrani, jer je mnogo bolje imati manji broj članova, koji podpuno izvršuju dužnosti, nego li mnogo članova bez prave stege i bez pravog ustaškog života i rada.

(4) Ni u jednom slučaju ne smiju dužnostnici u svojem području začlanjivati skupine i svakoga, tko to traži, te tako preuzeti u članstvo množtvo osoba bez stege i bez ustaškog duha, jer bi time prestala svrha postrojbe.

(5) Nakon što je tabornik pripravnog člana proglasio dostojnim za primitak u članstvo, zatražit će tabornik od nadležnog stožera, da osposobljenom članu izpostavi izkaznicu.

(6) Izkaznica mora sadržavati: snimku člana, upisni broj imenika kod stožernika, ime i prezime člana, njegovo zanimanje, dan, mjesec, i godina rodjenja, dan upisa u Pokret, ime tabora, logora i stožera.

(7) Izkaznicu podpisuje član i stožernik, a na njoj mora biti žig stožera.

(8) Postronik može poništiti primitak u članstvo bez navoda razloga, o čem će obaviestiti stožernika, a ovaj logor i tabor dotičnog člana.

(9) Nakon što je član primljen, polaže pismeno i ustmeno prisegu,



§ 26. Dužnosti člana



(1) Obće dužnosti člana Pokreta jesu:

1. poznavati posve točno ustaška načela;

2. poznavati točno ustaški ustav;

3. poznavati točno ovaj propisnik;

4. upoznati poviest hrvatskog naroda;

5. poznavati državopravno, političko i upravno ustrojstvo Nezavisne Države Hrvatske, te njezin zemljopis;

6. poznavati prirodno bogatstvo hrvatske zemlje.

(2) Posebne dužnosti člana Pokreta jesu:

1. položiti ustašku prisegu pismeno i ustmeno;

2. neizbježivo izvršiti svaki rad, nalog i odredbu nadredjenih ustanova i dužnostnika Pokreta u skladu s ustavom i sa zakonima Nezavisne Države Hrvatske;

3. postupati i raditi sa sviešću odgovornosti prema Poglavniku, Pokretu, hrvatskom narodu i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj;

4. živjeti ozbiljni i triezno, te biti u najvećoj mjeri požrtvovan i nesebičan u radu za Nezavisnu Državu Hrvatsku, Poglavnika i narod;

5. najstrože čuvati svaku službenu tajnu, te najsavjestnije paziti na povjerenu mu ustaško dobro;

6. pomno čuvati čistoću ustaške borbe i nikada se u borbi i radu ne ogriešiti o tudji nevini život ili o tudje dobro;

7. nikada ne zlorabiti oružje, odoru i položaj za udovoljenje vlastitim hirovima, užitcima ili probitcima bilo koje vrste, niti zlorabeći položaj klevetati, nanositi nepravdu i uvredu bilo na koji način, a napose ne lažnim ili lakoumnim prijavama;

8. štititi svagdje i u svakoj prilici slabe, nemoćne, starce i starice, nezaštićene i nevino progonjene, a posebno udovice, žene i djecu;

9. poštovati i bezuvjetno čuvati čast, poštenje, ćudoredne osjećaje i vjersko uvjerenje svoje i tudje;

10. nikad ne upotrebljavati nepristojne izraze, psovku ili klevetu, te i na taj način čuvati i podizati tisućgodišnju uljudbu hrvatskog naroda;

11. ne družiti se s osobama sumnjivih ćudorednih svojstava i ne posjećivati mjesta i ustanove na lošem glasu, ne kartati se za novce ili piće, i ne igrati igre na sreću;

12. medjusobno njegovati pravo i čisto drugarstvo i družtvenost, medjusobno se u dobru pomagati, a u nevolji ne ostavljati;

13. biti prema svakome učtiv i susretljiv i ne uzkraćivati nikome pomoć u pravednoj stvari;

14. pratiti život i rad državnih i samoupravnih činovnika i namještenika i naroda uobće, te možebitne protuzakonitosti i protupropisnosti prijaviti pismeno prvom nadredjenom dužnostniku Pokreta i Glavnom ustaškom stanu – Zapovjedničtvu Postrojnika. U prijavi se mora navesti savjestno i okolnostno sve, što osvjetljuje dotični slučaj;

15. savjestno polaziti sve radne sastanke tabora, odnosno zbira i sudjelovati na svim priredbama tabora i Pokreta;

16. plaćati redovito odredjenu članarinu.

(3) sve dužnosti člana ustaškog pokreta jesu obvezatne.



§ 27. Prava člana



Član ima pravo:

1. nositi znak i odoru Pokreta na propisani način;

2. sudjelovati u sveukupnom radu Pokreta, te kod svečanosti i priredaba;

3. vršiti i izvršiti posebne dužnosti u Pokretu točno prema nalozima viših ustanova ili dužnostnika Pokreta;

4. prvenstveno dobiti namještenje u državnoj ili samoupravnoj službi, ako za njih ima zakonom propisane uvjete, te prvenstvo kod dodjeljivanja državnih zemljišta i inih pogodnosti;

5. odslužiti vojničku dužnost u Ustaškoj vojnici.



§ 28. Prestanak članstva



(1) Članstvo u Pokretu prestaje:

a) smrću;

b) odpustom;

c) izključenjem odnosno odstranjenjem.

(2) Odpust ili izključenje odnosno odstranjenje izriču Ustaški stožerni stegovni sudovi, odnosno Stegovni sud GUS-a prema odredbama o stegovnim sudovima Pokreta.



§ 29. Prisega



(1) Ustaška prisega je važan i svečan odred u životu svakog ustaše, jer se ustaše prisegom obvezuje na život i smrt svojem Poglavniku, hrvatskom narodu i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, da će izvršiti dužnost, na koje prisega glasi.

(2) Polaganje prisege obavlja se u taboru na svečan način, u zatvorenim prostorijama ili na otvorenom, pred tabornikom ili možebitnim prisutnim višim dužnostnikom Pokreta.

(3) Mjesto na kojem će se prisega baviti, ima biti ukrašeno stiegom Pokreta, državnom zastavom i slikom Poglavnika.

(4) Svečanost počinje pjevanjem ili sviranjem državne i ustaške himne, nakon čega će pobočnik za promičbu podnieti najvišem prisutnom dužnostniku prijavak.

Pobočnik «Taborniče, imamo pripravnika, koji žele položiti ustašku prisegu, da bi time potvrdili svoju spremnost na borbu, vjernost i sve žrtve – pa i žrtvu života – za Poglavnika i za dom,»

Tabornik: «A jesu li dostojni častne ustaške službe Poglavniku, hrvatskom narodu i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj?»

Pobočnik: «Dostojni su!»

Tabornik: «Da li su vjerni narodu svojem hrvatskom?»

Pobočnik: «Jesu, i to žele ostati!»

Tabornik: «Jesu li to častiti ljudi, pravi značajevi, ljudi časti, pošteni i ćudorednog života?»

Pobočnik: «Takvi jesu!»

Tabornik: «Znadu li, da ih u Pokretu čeka neprestani rad, borba i žrtva?»

Pobočnik: «Znadu i pripravni su na to!»

Tabornik: «Jesu li spremni, poput drevnih junaka i vitezova hrvatskih, dati svoj život – najveće dobro svoje – za Poglavnika i Nezavisnu Državu Hrvatsku?»

Pobočnik: «Spremni su!»

Tabornik: «U ime Božje, neka pristupe!»

(5) Pobočnik tada čita imena pripravnika, koji će položiti prisegu, a ovi na poziv pojedinačno odgovaraju: «Spremni!» i pristupaju bliže. Nadredjeni dužnostnik, odnosno tabornik, drži im kraći govor o značenju prisege i razlaže im, da pristupom u Pokret prestaju živjeti za sebe, da od ovog časa njihov život treba biti posvećen radu, borbi, žrtvi i poslušnosti, te ih na koncu pita: «Jeste li spremni?», a pripravnici jednoglasno odgovaraju: «Spremni!»

(6) Tada nadredjeni dužnostnik, odnosno tabornik, čita obrazac prisege, a pripravnici ponavljaju za njim.

(7) Obrazac prisege glasi:

«Zaklinjem se Bogom Svemogućim – i svime što mi je sveto – da ću se držati ustaških načela – i pokoravati propisima – te bezuvjetno izvršavati sve naloge Poglavnika – da ću svaku povjerenu mi tajnu najstrože čuvati – i nikada nikome ništa odati.

Zaklinjem se – da ću u ustaškim redovima – na kopnu, moru i u zraku – izvojevanu hrvatsku državnu samostalnost – hrvatsku narodnu slobodu – čuvati i braniti.

Ako se ogriešim o ovu prisegu – sviestan si svoje odgovornosti – za svaki svoj čin i propust – i prožet osvjedočenjem dužnosti – ima me po ustaškim propisima – stići kazna smrti.

Tako mi Bog pomogao – Amen!»

(8) Prisega se polaže pred razpelom, odnosno Kur'anom, i dvjema sviećama, izpred kojih leže bodež i samokres.

(9) Prisega se polaže i pismeno. Pismenu prisegu podpisuju član, koji je položio prisegu, a svojim je podpisom potvrdjuju dužnostnik, pred kojim se prisega polaže, i dvojca svjedoka. Pismena prisega pohranjuje se u logoru.



§ 30. Pristaše



(1) «Ustaša» stavlja na svoje članove težke zahtjeve i nameće im velike dužnosti. Oni, kojima su dužnosti redovitog člana «Ustaše» pretežke, a ipak žele na vidljiv način pokazati, da pristaju uz Pokret, da odobravaju načela Pokreta, njihov rad i ciljeve, mogu postati pristašama Pokreta.

(2) Tko želi postati pristašom Pokreta, prijavit će se zbirniku ili taborniku svojega mjesta i zamoliti će, da bude primljen medju pristaše.

(3) Odluku o primitku pristaše donosi tabornik, te o tom izvješćuje stožernika, koji izpostavlja izkaznicu i preko logora je dostavlja taborniku, a tabornik je uručuje pristaši.

(4) Pristaša «Ustaše» mora stvarno i duhovno pomagati ustašku postrojbu, na području koje boravi, te ustaški pokret uobće.

(5) Pristaša ima pravo nositi znak Pokreta (§ 13.), posjećivati prostorije, priredbe, proslave i svečanosti tabora i Pokreta, te se služiti čitaonicom i knjižnicom svog tabora.

(6) Pristaštvo prestaje:

a) smrću (prestankom ustanove, odnosno pravne osobe);

b) prielazom u članstvo;

c) brisanjem;

d) izstupom.

(7) Pristašu može, kod primanja u članstvo (ustaše), stožernik osloboditi pripravničkog roka, na temelju pismeno obrazloženog priedloga tabornika.

(8) Izstupiti može pristaša tako, da taborniku prijavi svoj izstup, a tabornik će preko logora obaviestiti o tom stožer. Pristaša istodobno vraća taborniku izkaznicu i znak. Izkaznicu i znak dostavlja tabornik preko logora stožeru.

(9) Pristašu briše iz popisa stožernik na priedlog tabornika ili izravnom odlukom, ako se pristaša ogrieši o ustaška načela, o ustav ili ako svojim ponašanjem povriedi ugled ustaškog imena, znaka ili rada.

(10)Pristaša prigodom pristupa podpisuje izjavu, koja glasi:

«Obavezujem se častnom riečju, da ću u životu provoditi ustaška načela, pomagati i promicati zadaću ustaškog pokreta.

Dajem častnu rieč, da ću čuvati čast ustaškog imena i znaka.

Obećajem vjernost Poglavniku, hrvatskom narodu i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u svakoj prilici i pod svim okolnostima.»

(11)Izjavu podpisuje i tabornik kao svjedok. Izjava se pohranjuje u logoru.


Post je objavljen 05.07.2005. u 13:17 sati.