Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/lektire

Marketing

HOMER: ILIJADA

1. BILJEŠKA O PISCU

Tko je Homer? Na ovo pitanje ne može se pouzdano odgovoriti jer o Homeru nemamo vjerodostojnih podataka. Učeni ljudi ga smatraju ne samo najvećim starogrčkim pjesnikom, već i začetnikom europske književnosti, jer su djela koja su se sačuvala pod njegovim imenom starija od svih ostalih djela europske književnosti. On je svoju ličnost podredio svom umjetničkom cilju. Nije ovo usamljen slučaj u svjetskoj književnosti da je pjesnik nekog velikog književnog djela ostao nepoznat. Upravo je zbog toga mašta čitatelja stvarala o Homeru različite kombinacije. To je uzrok toga da se ne može sa sigurnošću utvrditi gdje i kad se Homer rodio, a ni to je li uopće postojao pjesnik s tim imenom.
Mnogi su gradovi polagali pravo na to da budu Homerova domovina. Kao što kažu poznati stihovi:

"Sedam se gradova takmi da rodno su mjesto Homera:
Smirna, Rod, Kolofon, Salamina, Hij, Arg i Atena."


Po nekim podacima iz Odiseje kojima se dodiruju događaji i političke i trgovačke povijesti, a koji sežu u 7. st. pr. n. e., moglo bi se zaključiti da je Homer "vršnjak" tih događaja ili nešto mlađi od njih. Predaja o Homeru govori da je bio slijep i da je pjevao do kraja života. Po onome što legenda kaže, mogli bismo Homera usporediti s našim narodnim pjevačima koji su išli od mjesta do mjesta, pjevali pjesme o junacima i tako zarađivali za svoj kruh. Iz Odiseje bi se moglo zaključiti da je njen pjesnik pripadao aristrokraciji, jer je prožet njezinim duhom i pogledima.

2. SADRŽAJ

1. pjevanje

Radnja zapocinje zazivanjem (invokacijom) muze da pjeva o Ahileju, njegovoj ljutnji i ahejskim porazima. U ahejski tabor dolazi Hriso, koji želi otkupiti kcer koju su Ahejci zarobili prilikom osvajanja Tebe. Agamemnon odbija ponudu, a Hriso, svecenik Apolonov, moli Apolona za pomoc. Apolon na Ahejce pošalje kugu. Desetog dana epidemije Ahejci vjecaju i vrac Kalhas kaže Agamemnonu da mora vratiti kcer Hrisovu. Agamemnon nevoljku pristaje, ali traži dar za taj postupak. Nitko mu ga ne želi dati, a on, ljut na Ahileja, uzima njegovu robinju Briseidu. Ahilej se jako rasrdi i napušta rat, a njegova majka, božica Titeda, moli Zeusa da ne dozvoli Ahejcima pobjedu protiv Trojanaca dok se ne pomire s Ahilejem.

“Ako, Zeuse o oce, med besmrtnicima tebi
Djelom il’ besjedom kojom ugodih, izvrši mi želju:
Mojega sina pocasti, od ostalih koji je ljudi
Najkraceg v’jeka, a sada junacima kralj Agamemnon
Pogrdi njega, jer uze mu dar i ima ga sada.
Nego otidi i gledaj, da Hera ne opazi tebe,
Dotle Trojancima snagu udjeljuj, dokle Ahejci
Moga ne pocaste sina i dikom ne uzvise njega.”


Zeus joj ispuni želju, ali se Hera zbog toga pocne s njim prepirati. Dolazi Hefest i razveseljava ih.

16. pjevanje

U 16. pjevanju Trojanci potisnu Ahejce do samih brodova i postoji opasnost da ih spale. Da bi to sprijecio, Patroklo moli Ahileja da mu da oružje i vojnike, kako bi potukao Trojance.

“A ti pusti bar mene i vojsku mirmidonsku drugu
Meni deder pridruži, da svane Danajskom rodu.
Svoje mi oružje na pleci daj, da se njime oružam,
Ne bi l’ me držali Trojanci za tebe i od boja ne bi l’
Prestali, ahejski ne bi l’ odahnuli ubojni sini”


Ahilej mu da oružje, ali ga upozori da na krece u napad, nego samo obrani brodove i tabor. Kada su Trojanci vidjeli Patrokla u Ahilejevom oklopu, pomislili su da se Ahilej vratio u rat i silno su se uplašili, te razbježali. Patroklo udari po njima i ubije Sarpedona, a onda zanemari Ahilejevu preporuku i krene na Troju. Uto dode Hektor i ubije Patrokla.



18. pjevanje
Ahilej saznaje za Patroklovu smrt i stane tugovati za prijateljem. To cuje njegova majka Tetida i dode utješiti sina, te mu kaže da ne krece u boj bez oružja (Ahilej je oružje posudio Patroklu u 16. pjevanju, a uzeo ga je Hektor u 17. pjevanju), jer ce ona zamoliti Hefesta da mu napravi novo oružje. Tetida odlazi na Olimp i moli Hefesta da Ahileju iskuje novo oružje.

“Stog ti pred koljena padam,
kratkovjecnom mojemu sinu,
Ne bi li hotio ti udjeliti kacigu i štit,
Nazuvke prekrasne ktom, što ih kopce
spucaju kruto,
I još oklop, jer onaj, što imaše, izgubi vjerni
Ubiti drug mu, a on na zemlji žalostan leži. ”


Hefest pristaje i pocinje kovati novo oružje. Te noci Trojanci još jednom pokušavaju oteti Patroklovo tijelo, ali Hera šalje Irida s porukom za Ahileja i kaže mu da se samo pojavi na opkopu kako bi se Trojanci uplašili. Ahilej se prošeta opkopom, a Trojanci uplašeni bježe, pa Ahejci konacno donesu tijelo Patroklovo Ahileju. Spustila se noc i Trojanci vjecaju. Pulidamas, prorok, predlaže da se preko noci svi vrate u grad, jer bi inace bili previše izloženi, s obzirom na to da se Ahilej vratio. Hektor i ostali ljudi, nisu željeli poslušati njegov pametni savjet, vec su ostali vani.

24. pjevanje
U 22. pjevanju Ahilej pobijedi Hektora i uzme njegovo tijelo u ahejski tabor. Svako jutro Ahilej žali Patrokla i vuce Hektorovo tijelo oko njegova groba. Bogovima to napokon dosadi i Zeus pošalje Tetidu Ahileju, da mu kaže da mora predati Hektorovo tijelo njegovom ocu Prijamu, a Iridu pošalje Prijamu da mu kaže da otkupi Hektorovo tijelo. Prijam s kolima dolazi u ahejski tabor, gdje moli Ahileja da mu preda sinovo tijelo za bogate darove. Ahilej pristaje, te Prijam ostaje preko noci i ujutro se vraca u Troju sa sinovim tijelom. Trojanci oplakuju Hektora i dvanaestog dana ga spale na lomaci.

3. OSNOVNI MOTIV

Dva osnovna motiva su Ahilejeva srdžba na Agnamemnona zbog otmice robinje Briseide i na Hektora zbog ubojstva prijatelja Patrokla. Postoji još par motiva ljubavi (npr. Ahilejeva ljubav prema Briseidi, Patroklu) , ali oni nisu toliko bitni, jer samo stvaraju dva glavna motiva, koji su pravi pokretaci radnje.
Pocetni motiv srdžbe prema Agamemnonu je vrlo jak do 16. pjevanja, ali onda kao da nestaje, a pojavljuje se novi motiv - srdžba na Herakla, koji potpuno prekida prvi motiv. Na kraju i taj motiv nestaje.

4. KARAKTERIZACIJA LIKOVA

Ahilej je bio najveci grcki junak i kao takav je trebao biti savršen. Ipak, kao i obicno u grckoj mitologiji, gdje ni bogovi nisu bili savršeni, Ahilej je imao svoje mane. Bio je pošten i vrijedan, no njegove srdžbe nisu bile potpuno opravdane. Kada se ljutio na Agamemnona, nije trebao samo sjediti i gledati kako se stvari dešavaju (tako je ustvari i došlo do druge srdžbe), vec se trebao suprostaviti Agamemnonu kao junak. U drugoj srdžbi je bio u neku ruku i sam kriv, jer da se on nije durio na Agamemnona i tvrdoglavo cekao da mu ovaj padne pod noge, nikada Trojanci ne bi stigli do ahejskog tabora i brodovlja. Drugim rijecima, da nije bilo njegovog muškog ponosa puno manje bi ljudi umrlo, a njegov prijatelj Patroklo bi bio živ (iako je i sam pridonio svojoj smrti).
Zeus je u Grka vrhovni Bog svih bogova i ljudi. U Ilijadi stoji na strani Trojanaca, ali samo zato što ga je za to zamolila Ahilejeva majka Božica Tetida. Zeus je mudar i pravedan, ali sputan svojim položajem ne može doci do punog izražaja.
Apolon je mladi Bog sunca, svjetlosti i proroštva. Veliki je prijatelj i pomagac Trojanaca, a posebno Hektora, kojeg je osobno više puta spasio od Ahileja.
Atena je Božica mudrosti i rata, a bori se na strani Ahejaca. Povremeno u postizanju svojih ciljeva ne postupa najpoštenije, no u vecini situacija ipak postupa pošteno.
Hefest je bio Bog vatre i kovackog zanata. Bio je jedan od rijetkih bogova koji se nisu izravno umješali u Trojanski rat. U 1. pjevanju se dokazao kao mirotvorac bar nakratko izmirivši Zeusa i Heru.
Hera je Zeusova žena, zaštitnica obitelji. Podržava Ahejce i udružuje se s Atenom.
Tetida je Boginja mora i majka Ahileja. Vrlo snažno se zauzima za svaku sinovu želju i dokazuje svoje poštenje pri svakoj pojavi u radnji, mada nekada daje prednost majcinskoj ljubavi.
Agamemnon je bio kralj Mikene i vrhovni zapovjednik ahejskih snaga pred Trojom. Svojom škrtošcu je izazvao bijes boga Apolona i ustvari zapoceo Ilijadu. Poslije u 18. pjevanju mijenja svoj stav prema Ahileju, jer je napokon uvidio što je ucinio.
Hektor je bio trojanski junak. Bio je prilicno svojeglav (to ga je na kraju koštalo glave), ali se barem borio za ono u što je najcvršce vjerovao - domovinu.
Patroklo je bio Ahilejev najbliži prijatelj. Odrasli su zajedno i bili su nešto kao pobratimi. Njegova odanost domovini i Ahileju prikazana je u 16. pjevanju, gdje željan borbe za domovinu ipak traži Ahilejevo dopuštenje za odlazak u boj.
Prijam je bio kralj Troje. Njegova ljubav i dobrota se najviše isticu u 24. pjevanju pri molitvi Ahileju da mu vrati sinovo tijelo.

5. STILSKA SREDSTVA

Poredbe, stalni pridjevi, epiteti

6. JEZIK I STIL

Jezik je potpuno arhaican s puno vrlo cudnih i krajnje nepoznatih rijeci, a razlog je vrijeme nastajanja i izvornik koji je pisan staro-grckim jezikom. Ilijada se sastoji od 15693 heksametara.

7. MJESTO I VRIJEME RADNJE

Okolica grada Troje oko 12. st. pr. K.


8. DOŽIVLJAJ ILIJADE

Kao prakticnog covjeka, s malo interesa za ovakva stara književna djela, ne mogu reci da me Ilijada iskreno oduševila. Cak mislim da bi se mnogi složili sa mnom da je pomalo dosadna. Kao ratni ep vecinom se temelji na mržnji i ubijanju (povremeno se u knjizi spominje cak i klanje), a, iako je to, nažalost, stvarnost, nisam siguran da me to uzbuduje. Dugi opisi borbi pogotovo u 16. pjevanju i dalje prilicno su dosadni i vrlo razvuceni.
S druge strane, nije sve baš tako crno jer ipak se pojavljuje i tracak ljubavi, a to se najjasnije ocituje u 24. pjevanju gdje Prijam s poštovanjem prilazi ubojici svoga sina Ahileju, a on potpuno zaboravlja na srdžbu prema Hektoru i Trojancima i ugošcuje Prijama. Isto tako postoji i majcinska ljubav za sina koju Tetida iskazuje u molitvama Zeusu i Hefestu.
Sve u svemu Ilijada me višestruko nadilazi svojim stilom, koji još uvijek nisam u potpunosti usvojio i protumacio, pa zbog toga ni ne mogu biti potpuno objektivan u vrednovanju djela.



Post je objavljen 28.12.2004. u 23:49 sati.