Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru 2

četvrtak, 11.09.2008.

DRUGA GODINA-GRAĐANSKO PRAVO(Ugovorno-obvezni odnos

III. UGOVORNI OBVEZNI ODNOSI





























1. UGOVOR I PRAVNI POSAO
Pitanja:
1. Objasnite odnos između pravnog posla i ugovora.

Odnos pravni posao - ugovor
Viši rodni pojam od ugovora, svaki ugovor jest pravni posao ali svaki pravni posao nije ugovor.
Ugovor je samo dvostrani pravni posao koji nastaje suglasnim očitovanjem volje najmanje dviju strana.

2. SASTOJCI UGOVORA
Pitanja:
1. Koja je razlika između bitnih i prirodnih sastojaka ugovora? Kako dijelimo uvjete i rokove i u čemu je razlika između uvjeta i rokova?

1. Bitni Bez kojih ugovor ne može biti sklopljen (npr. predmet i cijena za ugovor o prodaji).
2. Prirodni Koji se podrazumijevaju, te ih ne treba izričito unijeti u ugovor (npr. odgovornost prodavatelja za materijalne nedostatke prodane stvari).
Ako ih žele isključiti, stranke to moraju izričito ugovoriti.
3. Uzgredni Vrijede samo ako ih stranke izričito ugovore.

3. VRSTE UGOVORA

Pitanja:
1. Navedite razliku između jednostrano i dvostrano obveznih, te naplatnih i besplatnih ugovora. U čemu se realni ugovori razlikuju od konsenzualnih? Što su glavni i sporedni ugovori?
2. Kakvi su to kauzalni, a kakvi apstraktni ugovori? Što znači načelo neformalnosti obveznog prava? Šovani i neimenovani ugovori?

1. Jednostrano obvezni i Jedna strana je samo dužnik, a druga samo vjerovnik (stvara se obveza samo za jednu stranu). Npr. ugovor o darovanju, ugovor o bankovnoj garanciji i dr.
dvostrano obvezni Svaka strana je istodobno i vjerovnik i dužnik. Npr. ugovor o kupoprodaji, zajmu, zakupu itd.
2. Naplatni i Za činidbu se traži protučinidba (redovito dvostrano obvezni).
besplatni Za činidbu se ne traži protučinidba (redovito jednostrano obvezni).
3. Konsenzualni i Nastaju u trenutku sporazuma stranaka o bitnim sastojcima ugovora.
realni Osim stranačke suglasnosti potrebna je i predaja stvari (npr. kapara).
4. Glavni i Predstavljaju glavnu obvezu (npr. kupoprodaja).
sporedni Nadovezuju se na glavnu obvezu (npr. jamstvo, zalog i dr.).
5. Imenovani i Često se pojavljuju u prometu, pa su se tipizirali i dobili posebni naziv.
neimenovani Rjeđe se sklapaju, nisu se tipizirali, a često nemaju posebnog naziva.
6. Kauzalni i Kauza (gospodarska svrha ugovora) vidljiva je i naznačena kao bitan sastojak ugovora. Npr. ugovor o kupoprodaji,zakupu, najmu, itd..
apstraktni Kod kojega pravni temelj nije vidljiv niti se navodi u ugovoru. Npr. kod mjenice se ne vidi temelj obvezivanja odnosno mjenični dužnik može dugovati mjeničnu svotu po različitim temeljima (zajam, kupnja, darovanje i sl.).
7. Formalni i Za valjanost kojeg je utvrđen oblik (zakonski ili ugovorni). Npr.ugovor o darovanju nekretnine, ugovor o najmu nekretnine, ugovor o građenju, ugovor o alotmanu, ugovor o licenciji mora biti sklopljen u pisano obliku.
neformalni U obveznom pravu po pravilu za sklapanje ugovora nije propisan pisani oblik.
8.
Trenutačni i Činidba se ispunjava odjednom.
trajni Činidba se ispunjava sukcesivno (npr. prodaja na obroke, vraćanje zajma u obrocima i dr.).
4. SKLAPANJE UGOVORA

4.1. Izjava volje

Pitanja:
1. Na koje se načine može izjaviti volja za sklapanje ugovora?

Oblik izjave volje za sklapanje ugovora
1. Riječima
2. Uobičajenim znakovima Npr. kimanjem glave, rukovanjem i sl.
3. Drugim ponašanjem iz kojeg se može zaključiti o postojanju volje Npr. u određenim slučajevima šutnja, jedna strana u svoje ime i za svoj račun raspolaže robom koju je primila
4. Pomoću različitih komunikacijskih sredstava

4.2. Pregovori

Pitanja:
1. Obvezuju li pregovori i kada postoji predugovorna odgovornost za štetu?

Opće pravilo
Pregovori koje prethode sklapanju ugovora ne obvezuju. Ali strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno načelu savjesnosti i poštenja (bez prave namjere da sklopi ugovor) odgovorna je za štetu koja je time prouzročena drugoj strani.

Dužnost čuvanja povjerljivih obavijesti bez obzira je li naknadno ugovor sklopljen
Posljedica povrede: naknada štete + predaja oštećeniku koristi koju je štetnik tom prilikom ostvario

4.3. Ponuda i prihvat

Pitanja:
1. Što je ponuda, a što opća ponuda? Smatra li se slanje kataloga i oglasa ponudom? Do kada se ponuda može opozvati? U kojem se obliku upućuje ponuda?Do kada ponuda obvezuje ponuditelja?
2. Kada je ponuda prihvaćena? Smatra li se prihvatom ponude prihvat s prijedlogom izmjene i zakašnjenjeli prihvat? Smatra li se šutnja ponuđenika prihvatom?

Ponuda
Pojam Prijedlog za sklapanje ugovora učinjen određenoj osobi koji sadrži sve bitne sastojke ugovora.
Opća ponuda Prijedlog za sklapanje ugovora upućen neodređenom broju osoba koji sadrži bitne sastojke ugovora, vrijedi kao ponuda (npr. izlaganje robe s naznakom cijene).
Slanje kataloga i oglasa Ne smatraju se ponudom, nego samo pozivom da se učini ponuda pod objavljenim uvjetima
(ali će pošiljatelj takvih poziva odgovarati za štetu koju bi pretrpio ponuditelj ako bez osnovanog razloga nije prihvatio njegovu ponudu)
Povlačenje ponude Samo ako je ponuđenik primio izjavu o povlačenju prije primitka ponude ili istodobno s njom.
Oblik ponude Ponuda ugovora za čije sklapanje zakon zahtijeva poseban oblik obvezuje ponuditelja samo ako je učinjena u tom obliku (isto i prihvat).
Potvrda ponude učinjene telefonom ili brzojavom Ponuditelj mora ponudu danu telefonom ili brzojavom potvrditi ponuđeniku preporučenim pismom najkasnije sljedećeg radnog dana (strana koja nije dala potvrdu odgovara drugoj strani za time nanesenu štetu).
Prihvat ponude
Kad je ponuda prihvaćena Ponuda je prihvaćena kad ponuditelj primi izjavu ponu¬đe¬nika da prihvaća ponudu, te kad pošalje stvar ili plati cijenu te kad učini neku drugu radnju koja se može smatrati izjavom o prihvatu.
Prihvat ponude s prijedlogom da se izmijeni Smatra se da je ponuđenik ponudu odbio i da je sa svoje strane stavio novu ponudu svome prijašnjem ponuditelju.
Šutnja ponuđenika Ne znači prihvat ponude
2 iznimke 1. kad ponuđenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede određene robe
2. osoba koja se ponudila drugom da izvršava njegove naloge za obavljanje određenih poslova, a i osoba u čiju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga
Zakašnjeli prihvat Smatra se novom ponudom.

4.4. Predugovor

Pitanja:
1. Što je predugovor i u kojem se roku može zahtijevati sklapanje glavnog ugovora? Kada predugovor ne obvezuje?

Pojam Ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor.
Rok za sklapanje glavnog ugovora Sklapanje glavnog ugovora može se zahtijevati u roku od šest mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predviđen, onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen.
Kada predugovor ne obvezuje Ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi bio ni sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme.


4.5. Vrijeme i mjesto sklapanja ugovora

Pitanja:
1. Koji je trenutak perfekcije ugovora? Koje se mjesto smatra mjestom sklapanja ugovora?

Trenutak sklapanja ugovora (perfekcija ugovora)
Kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu.

Mjesto sklapanja ugovora
Smatra se mjesto u kojem je ponuditelj imao svoje sjedište (prebivalište) u trenutku davanja ponude.













5. ČINIDBA – OBJEKT UGOVORNE OBVEZE

Pitanja:
1. Što je činidba? Kakva činidba mora biti? U čemu se činidba može sastojati?

Pojam činidbe Svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik u obveznom odnosu dužan ispuniti vjerovniku.
Činidba mora biti
(inače je ugovor ništetan) 1. Ljudska radnja
2. Imati imovinski karakter – imovina je jedinstvena i ima svoj identitet
3. Objektivno moguća
4. Pravno dopuštena Da nije protivna Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu društva.
5. Određena ili odrediva
Činidba se može sastojati u 1. Davanju stvari
2. Činjenju
3. Propuštanju
4. Trpljenju

6. POBUDE ZA SKLAPANJE UGOVORA

Pitanja:
1. Utječe li pobuda iz koje je ugovor sklopljen na njegovu valjanost?


Temeljno pravilo Pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utječu na njegovu valjanost.
Ništavost ugovora Ako je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor će biti bez učinka.



























7. SPOSOBNOST ZA SKLAPANJE UGOVORA

Pitanja:
1. Koje je pravo druge osobe kada zastupnik pravne osobe može sklopiti ugovor samo uz suglasnost?
2. Koje ugovore može sklapati ograničeno poslovno sposobna osoba? Kakvi su ugovori koje sklopi ograničeno poslovno sposobna osoba bez odobrenja zakonskog zastupnika?
3. Koja su prava suugovaratelja poslovno nesposobne osobe?


Suglasnost za sklapanje ugovora pravne osobe
Kad je statutom, društvenim ugovorom ili pravilima prav¬ne osobe određeno i u registru u kojemu se pravna osoba vodi upisano da njezin zastupnik može sklopiti određeni ugovor samo uz suglasnost nekog njezina tijela, suglasnost se može dati prethodno, istodobno ili naknadno, ako što drugo nije upisano u registar.
Druga strana ima pravo pozvati pravnu osobu da se njezino ovlašteno tijelo u primjerenom roku očituje daje li suglasnost, pa ako to ono ne učini, smatrat će se da suglasnost nije dana.
Ako suglasnost nije dana, smatrat će se da ugovor nije sklopljen.


Ugovor ograničeno poslovno nesposobne osobe
Može bez odobrenja svoga zakonskog zastupnika sklapati samo one ugovore čije joj je sklapanje zakonom dopušteno, odnosno sve ugovore čije sklapanje odlukom suda o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti nije zabranjeno.
Ostali ugovori tih osoba ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika pobojni su, ali mogu biti osnaženi njegovim naknadnim odobrenjem.


Pravo suugovaratelja poslovno nesposobne osobe
Ako nije znao za njezinu poslovnu nesposobnost (ili ga je prevarila da ima odobrenje zakonskog zastupnika) može raskinuti ugovor što ga je sklopio s njom bez odobrenja njezina zakonskog zastupnika
Ovo se pravo gasi nakon isteka trideset dana od saznanja za poslovnu nesposobnost druge strane, odnosno za odsutnost odobrenja zakonskog zastupnika.
Može pozvati zakonskog zastupnika da se očituje odobrava li taj ugovor.
Ako se zakonski zastupnik ne očituje u roku od trideset dana od toga poziva da ugovor odobrava, smatrat će se da je odbio dati odobrenje.













8. OBLIK UGOVORA

Pitanja:
1. U kojim se slučajevima ugovor mora sklopiti u određenom obliku? Na koji se način može zahtijevati pisana potvrda usmeno sklopljenog ugovora? Koja je posljedica nepoštivanja obvezatnosti oblika i može li se osnažiti ugovor kojem nedostaje potreban oblik?

Neobvezatnost oblika Ugovor se može sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako je zakonom drukčije određeno.
Zahtjev zakona da ugovor bude sklopljen u određenom obliku važi i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora (osim sporednih točaka).
Ugovori propisanog oblika mogu se raskinuti sporazumom u bilo kojem obliku, osim ako je za određeni slučaj zakonom predviđeno što drugo.
Pisana potvrda usmeno sklopljenog ugovora Može se zahtijevati sve dok druga strana ne ispuni obvezu iz ugovora (dostavit će drugoj najmanje dva primjerka potpisanog ugovora s pozivom da joj vrati primjerak pošto ga potpiše).
Ako druga strana to ne učini u roku od 8 dana, može zahtijevati da sud utvrdi postojanje ugovora i naknadu štete pretrpljene zbog toga što nije izdana pisana potvrda.
Ugovoreni oblik
Ugovorne strane mogu se sporazumjeti da poseban oblik bude pretpostavka nastanka i valjanosti njihova ugovora (ili da osiguraju dokaz svoga ugovora).
Može se raskinuti, dopuniti ili na drugi način izmijeniti sporazumom u bilo kojem obliku.
Posljedice nepoštivanja obvezatnosti oblika Ugovor koji nije sklopljen u propisanom ili ugovorenom obliku nema pravni učinak.
Osnaženje ugovora kojem nedostaje potreban oblik Ako su ugovorne strane ispunile, u cijelosti ili u pretežitom dijelu, obveze koje iz njega nastaju.

9. UVJET, ROK I NAMET

Pitanja:
1. Što je uvjet i koje su vrste uvjeta? Kada je ugovor sklopljen pod uvjetom ništetan?
2. Što je rok i koje su vrste rokova?
3. Što je namet i koja su prava druge strane ako primatelj koristi ne ispuni namet?

Uvjet
Pojam Ako nastanak ili prestanak učinaka ugovora zavisi od buduće i neizvjesne činjenice.
Vrste
1. Odgodni
2. Raskidni
Uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje spriječi strana, protivno načelu savjesnosti i poštenja.
Ništetnost ugovora Ako je sklopljen pod nedopuštenim (protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva) ili nemogućim uvjetom.

Rok
Pojam Odredba ugovora kojim se učinak ugovora vremenski ograničuje.
Vrste
1. Početni Čijim nastupanjem započinje učinak ugovora (npr. od 1. listopada)
2. Završni Čijim nastupanjem prestaje učinak ugovora (npr. do 1. listopada)

Namet
Pojam Odredba u besplatnom ugovoru, kojom se primatelju koristi nameće neka dužnost.
Učinak Ako primatelj koristi ne ispuni namet, druga strana može zahtijevati ispunjenje nameta ili raskid ugovora.
10. ZASTUPANJE

Pitanja:
1. Tko je zastupnik? Na temelju čega se sve može temeljiti ovlast za zastupanje? Kakav je pravni učinak ugovora što ga sklopi zastupnik?
2. Može li zastupnik prenijeti svoja ovlaštenja na drugog? Koje su posljedice prekoračenja granica ovlaštenja zastupnika? Koje su posljedice neovlaštenog zastupanja?
3. 3. Što je punomoć za zastupanje? U kojem se obliku daje? Kakva može biti punomoć prema opsegu ovlaštenja? Kakav učinak prema trećoj osobi ima opoziv i sužavanje punomoći?


Pojam Ugovor kao i drugi pravni posao može se sklopiti, odnosno poduzeti i preko zastupnika.
Zastupnik je osoba koja vlastitim očitovanjem volje sklapa ugovor (poduzima pravni posao) za zastupanog.
Ovlaštenje za zastupanje temelji se na 1. Zakonu
2. Statutu, društvenom ugovoru ili pravilima pravne osobe
3. Aktu nadležnog državnog tijela
4. Punomoći, tj. očitovanju volje zastupanog
Učinci Ugovor što ga sklopi zastupnik u ime zastupane osobe i u granicama svojih ovlaštenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu.
Prenošenje ovlaštenja Zastupnik ne može prenijeti svoja ovlaštenja na drugog, osim kad mu je to dopušteno zakonom ili ugovorom (osim iznimno u interesu zastupanog, kada je spriječen osobno a posao je neodgodiv).
Prekoračenje granica ovlaštenja Kad zastupnik prekorači granice ovlaštenja, zastupani je u obvezi samo ako odobri prekoračenje.
Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za štetu koju je druga strana pretrpjela (ako ona nije znala niti je morala znati za prekoračenje ovlaštenja).
Neovlašteno zastupanje Ugovor što ga neka osoba sklopi kao opunomoćenik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri.
Strana s kojom je ugovor sklopljen može od osobe koja je kao opunomoćenik bez ovlaštenja sklopila ugovor tražiti naknadu štete (ako u trenutku sklapanja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlaštenje za sklapanje ugovora).

Punomoć
Pojam Ovlaštenje za zastupanje što ga opunomoći¬telj pravnim poslom daje opunomoćeniku.
Oblik punomoći Oblik propisan zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao odnosi se i na punomoć za sklapanje toga ugovora, odnosno za poduzimanje toga posla.
Opseg ovlaštenja 1. Opća punomoć Opunomoćenik može poduzimati samo pravne poslove koji ulaze u redovito poslovanje.
2. Posebna punomoć Za poslove koji ne ulaze u redovito poslovanje (opunomoćenik ne može bez posebnog ovlaštenja za sva¬ki pojedini slučaj preuzeti mjeničnu obvezu, sklopiti ugovor o jamstvu, o nagodbi, a ni odreći se nekog prava bez naknade).
Opoziv i sužavanje punomoći Opunomoćitelj može po svojoj volji suziti ili opozvati punomoć, iako se ugovorom odrekao toga prava (opuno¬mo¬ćenik ima pravo na naknadu time nastale štete).
Nema učinak prema trećoj osobi koja je sklopila ugovor s opunomoćenikom ili obavila drugi pravni posao, a nije znala niti je morala znati da je punomoć opozvana, odnosno sužena (opunomoćitelj ima pravo zahtijevati od opunomoćenika naknadu nastale štete).

11. SREDSTVA ZA POJAČANJE UGOVORA


11. 1. Ugovorna kazna (penal)


Pitanja:
1. Što je ugovorna kazna? U kojoj se visini može ugovoriti? Može li se ugovoriti za novčane obveze?
2. Koja su prava vjerovnika u slučaju neispunjenja i zakašnjenja u ispunjenju glavne obveze? Koje je pravo vjerovnika u slučaju veće pretrpljene štete od iznosa ugovorne kazne?

Pojam
ugovorom određena novčana svota ili druga imovinska korist koju plaća
ako ne ispuni svoju obvezu iz glavnog ugovora ili zakasni s njezinim ispunjenjem
Dužnik Vjerovnik


Obilježja
Oblik Mora biti ugovorena u onom obliku koji je propisan za glavni ugovor.
Akcesornost Pretpostavlja postojanje glavne obveze i dijeli njezinu sudbinu.
Perfekcija Obveza nastaje u trenutku sporazuma stranaka.
Visina Stranke slobodno odlučuju (npr. u ukupnom iznosu 10.00 kn, ili 5% od iznosa, ili 5%od vrijednosti glavne obveze za svaki dan zakašnjenja).
Nenovčane činidbe Ne može biti ugovorena za novčane obveze (jer je za njih predviđena kamata).

Prava vjerovnika
U slučaju neispunjenja Može tražiti ili ispunjenje glavne obveze ili ugovornu kaznu.
U slučaju zakašnjenja Može tražiti i ispunjenje glavne obveze i ugovornu kaznu.

Veća šteta od ugovorne kazne
Vjerovnik može tražiti ili naknadu štete ili ugovornu kaznu razliku do potpune naknade štete.






















11.2. Kapara i odustanina


Pitanja:
1. Što je kapara? Kada je ugovor u režimu kapare sklopljen?
2. Koja su prava druge strane pri neispunjenju ugovora sklopljenog u režimu kapare?
3. Što je odustanina i kada se daje? Kada se kapara smatra odustaninom i koja su prava druge strane u slučaju odustanka?


Kapara
Pojam Novčana svota ili neka druga zamjenjiva stvar koju jedna strana daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da će se ugovorne obveze ispuniti (ne ovlašćuje na odustanak od ugovora).
Realni ugovor Ugovor je sklopljen kad je kapara dana, ako nije ugovoreno nešto drugo.
Sudbina kapare pri ispunjenju ugovora Mora se vratiti ili uračunati u ispunjenje obveze.

Prava druge strane pri neispunjenju ugovora
Ako je odgovorna strana koja je dala kaparu Ako je odgovorna strana koja je primila kaparu
1. Zahtijevati ispunjenje ugovora (ako je to moguće) i naknadu štete zbog zakašnjenja ili 1. Zahtijevati ispunjenje ugovora (ako je to moguće) i naknadu štete zbog zakašnjenja ili
2. Tražiti naknadu štete (a kaparu uračunati ili vratiti) ili 2. Tražiti naknadu štete i vraćanje kapare ili
3. Zadovoljiti se primljenom kaparom 3. Tražiti vraćanje dvostruke kapare.

Odustanina
Pojam Sporazumom ugovornih strana može se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustanu od ugovora davanjem odustatnine.
Kada se daje Odustanina se daje istodobno s izjavom o odustajanju.

Kapara kao odustanina
Pojam Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra odustatninom i svaka strana može odustati od ugovora.
Pravo druge strane u slučaju odustanka Ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je kaparu primila, vraća je u dvostrukom iznosu.
















11.3. Založno pravo

Pitanja:
1. Što može biti predmet zaloga i koja je njegova svrha? Na koji se način može steći založno pravo?

Pojam
obvezuje se da će predati vjerovniku određenu pokretnu stvar u zalog,
ili će mu dopustiti da svoje založno pravo upiše u knjigu,
ili će mu prenijeti neko pravo
(kako bi se prije ostalih vjerovnika mogao naplatiti iz njezine vrijednosti
ako mu potraživanje ne bude isplaćeno o dospjelosti)
Zalogodavatelj Zalogoprimatelj

obvezuje se da će čuvati pokretni zalog i vratiti ga nakon prestanka potraživanja,
učiniti sve što je potrebno za brisanje zaloga iz javne knjige,
ili natrag prenijeti pravo

Založiti se može
1. Nekretnine, brodovi i zrakoplovi (hipoteka) – mora biti u pisanom obliku
2. Pokretna stvar (pingus)
3. Pravo

Založno pravo se može steći
1. Dobrovoljno ugovorom ili oporukom
2. Prisilno sudskom odlukom
3. Zakonski npr. založno pravo prijevoznika na stvarima danim na prijevoz radi naplate naknade za prijevoz

Prednost pri namirenju
Tražbina osigurana zalogom ima prednost nad svim ostalim tražbinama.


11.4. Pravo zadržanja

Pitanja:
1. Što je pravo zadržanja i koje su razlike odnosu na založno pravo?

Pojam
Ovlaštenje vjerovnika u čijim se rukama nalazi neka dužnikova stvar zadrži je, dok mu ne bude ispunjena dospjela tražbina (ako je dužnik postao nesposoban za plaćanje vjerovnik ima pravo zadržanja iako njegova tražbina nije dospjela).

Razlike u odnosu na založno pravo
1. Prestaje gubitkom faktične vlasti na stvari
2. Neprenosivo je
3. Nastaje ex lege
4. Vjerovnik se ima pravo naplatiti tek nakon što je pravodobno obavijestio dužnika





11.5. Pobijanje dužnikovih pravnih radnji

Pitanja:
1. Koji su razlozi zbog kojih vjerovnik može pobijati dužnikove pravne radnje? U kojem roku vjerovnik može pobijati dužnikove pravne radnje? Koji je učinak pobijanja?

Razlog zbog
kojeg vjerovnik može pobijati dužnikove pravne radnje Da bi vjerovnik namirio dospjelu tražbinu, kako dužnik ne bi poduzeo pravnu radnju na njegovu štetu:
1) ako zbog takve radnje dužnik ne bi imao dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine ili
2) ako bi dužnik propustio radnju zbog čega bi izgubio kakvo materijalno pravo ili bi za njega nastala kakva materijalna obveza.

Pretpostavke pobijanja Naplatno raspolaganje
(rok 1 god.) Ako je u dužnik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim vjerovnicima i ako je trećoj osobi s kojom je ili u čiju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili je moralo biti poznato.
Besplatno raspolaganje
(rok 3 god.) Smatra se da je dužnik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, ne zahtijeva se da je trećoj osobi to bilo poznato ili je moralo biti poznato.

Učinak pobijanja Ako sud usvoji tužbeni zahtjev, pravna radnja gubi učinak samo prema tužitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovih tražbina.

11.6. Zatezne kamate

Pitanja:
1. Što je zatezna kamata i u čemu se razlikuje od ugovorne kazne? Koje pravo ima vjerovnik ako je nastala šteta veća od ugovorne kazne?
2. Kako se određuje stopa zatezne kamate? Mogu li se zahtijevati kamate na kamate?

Pojam
Novčana svota koju (osim glavnice) duguje
ako zakasni s ispunjenjem novčane obveze.
Dužnik Vjerovnik


Veća šteta od zatezne kamate
Vjerovnik može tražiti i razliku do potpune naknade štete.

Određivanje stope zatezne kamate
Određuje se za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB (koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu) za 8 postotnih poena (za odnose trgovaca i osobe javnog prava) odnosno 5 postotnih poena (u ostalim odnosima).
Ako je stopa ugovornih kamata viša od stope zateznih kamata, one teku i poslije dužnikovog zakašnjenja.
Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.
HNB dužna je svakog 1. siječnja i 1. srpnja objaviti eskontnu stopu u NN.

Kamate na kamate
Na dospjele a neisplaćene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom određeno.
Na iznos neisplaćenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

12. NEVALJANOST UGOVORA (NIŠTETNI I POBOJNI UGOVORI)

Pitanja:
1. Nabrojite razlike između ništetnih i pobojnih ugovora. Nabrojite neke od razloga ništetnosti i pobojnosti ugovora. Što je djelomična ništetnost?

Ništetni ugovori Pobojni ugovori
Ne proizvodi pravne učinke. Ne postaju valjani kad uzrok ništetnosti naknadno otpadne. Proizvode pravne učinke, ako ih se u određenom roku ne poništi.
Nastupa ex lege, a na njih sud pazi po službenoj dužnosti (ex offo), odluka suda ima deklaratorno značenje. Mora se podignuti tužba za pobijanje, odluka suda ima konstitutivno značenje.
Može se pozvati svaka zainteresirana osoba (i državni odvjetnik) Mogu se pozivati ugovorne strane, a iznimno i neke treće osobe.
Pravo na isticanje ništetnosti se ne gasi. Subjektivni rok – poništenje se može zahtijevati u roku 1 g. od saznanju za razlog pobojnosti odnosno od prestanka prisile.
Objektivni rok – krajnji rok 3 g. od dana sklapanja ugovora.
Imaju za posljedicu obvezu restitucije ako je ona moguća, a ako nije moguća, a ako nije moguća nastaje obveza naknade štete. Imaju za posljedicu obvezu restitucije ako je ona moguća, a ako nije moguća, a ako nije moguća nastaje obveza naknade štete.
Posljedice nastupaju ex tunc (od samog trenutka sklapanja ugovora). Posljedice nastupaju ex tunc (od samog trenutka sklapanja ugovora).

Razlozi ništetnosti Razlozi pobojnosti
Poslovna nesposobnost stranaka Ograničena poslovna sposobnost
Školski primjer i šala Prijetnja
Simulacija Zabluda (bitna i neskrivljena)
Fikcija Prijevara
Nesporazum Povreda načela jednake vrijednosti činidaba
Nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe, itd. Pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika

Djelomična ništetnost
Ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači za sobom ništetnost cijelog ugovora, ali samo u slučaju kad ugovor može opstati bez te ništetne odredbe, a ta odredba nije bila uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda.
















12.1. Konverzija i konvalidacija ugovora

Pitanja:
1. Što je konverzija? Što je konvalidacija? Mogu li ništavi i pobojni ugovori konvalidirati?

Konverzija (pretvaranje ništavog u valjani pravni posao)
Kad ništav ugovor udovoljava uvjetima za valjanost nekog drugog ugovora, onda će među ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor (ako je to u skladu s ciljem koji su imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se može uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za ništavost svoga ugovora) (najčešće zbog nepoznavanja pretpostavaka valjanosti).
Npr. stranke su htjele sklopiti mjenični zajam, ali nisu u mjenicu unijele sve bitne sastojke. Moguća je konverzija mjeničnog u obični zajam, a mjenica će služiti kao priznanica.

Konvalidacija (održavanje valjanosti ugovora)
Ništavi ugovori Pobojni ugovori
U pravilu ne mogu konvalidirati. Iznimke su: U pravilu mogu konvalidirati.
1) zabranjeni pravni posao ako je zabrana manjeg značaja i ako je posao izvršen, Npr. šepavi pravni posao, prekomjerno oštećenje
2) zelenaški ugovor ako u roku od 5 g. od sklapanja ugovora oštećenik podnese zahtjev za da se njegova obveza smanji na pravičan iznos, a sud tome udovolji. Npr. u zakonskom se roku ne podnese zahtjev za poništenje ugovora.
































13. OPĆI UČINCI UGOVORA

Pitanja:
1. Prema kome sve ugovori mogu stvoriti pravni učinak? Koje su posljedice neispunjenja ili zakašnjenja s ispunjenjem obveze i kada se dužnik oslobađa od odgovornosti?
2. Može li se ugovorom unaprijed ograničiti i isključiti odgovornost dužnika? Koji je obujam naknade štete? Što znači odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja ugovora?


Stvaranje obveza za ugovaratelje
1. Ugovor stvara prava i obveze za ugovorne strane.
2. Ugovor ima učinak i za univerzalne pravne sljednike ugovornih strana, osim ako je što drugo ugovoreno ili što drugo proizlazi iz naravi samog ugovora.
3. Ugovorom se može ustanoviti pravo u korist treće osobe.

Neispunjenje i zakašnjenje s ispunjenjem obveze
Posljedice neispunjenja obveze ili zakašnjenja s ispunjenjem Vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje štete koju je zbog toga pretrpio (dužnik se oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da bi stvar koja je objekt činidbe slučajno propala i da je on svoju obvezu na vrijeme ispunio).
Oslobođenje dužnika od odgovornosti Ako dokaže da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunje¬njem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći.
Ograničenje i isključenje odgovornosti Odgovornost dužnika za namjeru ili krajnju nepažnju ne može se unaprijed ugovorom isključiti ni ograničiti
Obujam naknade Obična šteta i izmakla korist te pravična naknada neimovinske štete.
Odgovornost zbog propuštanja obavijesti Odgovara za štetu koju pretrpi druga strana zbog toga što nije bila na vrijeme obaviještena.
Primjena odredaba o izvanugovornoj šteti Na naknadu ove štete na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZOO o naknadi izvanugovorne štete.

Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja
Kod naplatnog ugovora svaki ugovaratelj odgovara za materijalne (kakvoća i količina) i pravne nedostatke svog ispunjenja (dužan je štititi drugu stranu od prava i zahtjeva trećih osoba kojima bi njezino pravo bilo isključeno ili suženo). Primjenjuju se odredbe ZOO o odgovornosti prodavatelja za materijalne i pravne nedostatke.

Prigovor neispunjenja ugovora
U dvostranoobveznim ugovorima nijedna strana nije dužna ispuniti svoju obvezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna istodobno ispuniti svoju obvezu, osim ako je što drugo ugovoreno ili zakonom određeno, ili ako što drugo proistječe iz naravi posla.
Kad ispunjenje obveze jedne strane postane neizvjesno strana koja se obvezala prva ispuniti svoju obvezu može zahtijevati da joj se osiguranje dade u primjerenom roku, a poslije proteka toga roka bez rezultata, može raskinuti ugovor (osim kad su materijalne prilike druge strane bile u istoj mjeri teške još prije sklapanja ugovora, a njezin suugovaratelj je to znao ili je morao znati.

14. RASKID UGOVORA

14. 1. Raskid ugovora zbog neispunjenja

Pitanja:
1. Na koji se način raskida ugovor kada je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora i kada to nije? Kada se ugovor može raskinuti prije isteka roka?

Prava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obvezu
Zahtijavati ispunjenje ugovora ili raskinuti ugovor jednostranom izjavom (ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu) / + pravo na naknadu štete

Ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora Ugovor se raskida po samom zakonu
Ispunjenje u roku nije bitan sastojak ugovora Vjerovnik koji želi raskinuti ugovor mora ostaviti dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje (osim ako iz dužnikova ponašanja proizlazi da on svoju obvezu neće ispuniti ni u naknadnom roku).
Raskid ugovora prije isteka roka Kad je prije isteka roka očito da jedna strana neće ispuniti svoju obvezu iz ugovora.

14. 2. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti

Pitanja:
1. Što znači izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti? Kada se strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti? Može li druga strana održati ugovor kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti?

Pretpostavke
Ako se promijenjene okolnosti nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora,a ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmijeni ili čak i raskine.
Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka određenog za ispunjenje njezine obveze.
Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora pravično izmijene.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv