Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru 2

ponedjeljak, 08.09.2008.

ČETVRTA GODINA-Trgovačko pravo( prvi dio)-za ponavljanje pred ispit

IMOVINSKO PRAVO je skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi u koje ljudi međusobno ulaze povodom stvari činidbe ili imovine.Imamo
• Subjektivno i
• Objektivno pravo.
IZVORI imovinskog prava mogu biti:
• Izravni
o Ustav
o Zakon
§ Prisilna(kogetna )
§ Dispozitivna odredba.
o Podzakonki akti
§ Akti županijskih
§ Općinskih
§ I drugih skupština
o Autonomno trgovačko pravo
§ Trgovački običaj predstavlja praksu koja je toliko raširena da subjekti trgovačkog prava očekuju da će se rema toj praksi postupiti i pri sklapanju njihovog pravnog posla.
§ Uzance su kodificirani pravni običaji čiju kodifikaciju obavljaju i objavljuju poslovna udruženja, komore, burze i sl.
• Opće uzance-opći i zajednički poslovni običaji
• Posebne uzance-uže područje gospodarske djelatnosti ili određena roba..
§ Formularno pravo je dio autonomnog prava gdje se ugovori , u cilju pojednostavljenja poslovanja prema unaprijed pripremljenim obrascima(formularima)
• Opći uvjeti poslovanja
• Tipski ugovori
• Adhezijski ugovori
o Akti pojedinih nezakonskih tijela(kojima zakonodavatelj dopušta donošenje stanovitih odluka s obvezatnom snagom)
*Termini predstavljaju sažetak nekog detaljno formuliranog teksta a izrađuju ih pojedina udruženja trgovaca, međunarodne agencije i sl. najpoznatiji su Incoterms trgovački termini.
**INCOTERMS pravila (engl. International Comercial Terms) općeprihvaćeni izrazi (termini) koje je utvrdila Međunarodna trgovinska komora u Parizu čija je svrha da pruže skup pravila koja se odnose na trošak i rizik za robu dok je ona na putu od prodavaoca do kupca.
• Neizravni
o Sudska (arbitražna) praksa
o Pravna znanost
o Statut i društveni ugovor
IMOVINSKOPRAVNI ODNOS je onaj odnos među ljudima koji je reguliran pravnim pravilima imovinskog prava.
PRAVNE ČINJENICE su one činjenice za koje pravo veže postanak, promjenu ili prestanak pravnog odnosa, a time u vezi postanak, promjenu ili prestanak nekog subjektivnog prava.
• S obzirom na njihov postanak mogu biti:
o Prirodni događaji(rođenje, protok vremena, smrt)
o Ljudske radnje(pravni poslovi)
• S obzirom na njihovu funkciju mogu biti:
o Pretpostavka
§ Nužna
§ Dostatna
o Pravna osnova je bitna pretpostavka za koju se veže postanak, promjena ili prestanak subjektivnih imovinskih prava te za sebe veže sve ostale pretpostavke ili pravne činjenice.
o Predmjeva ili presumpcija
§ Oboriva
§ Neoboriva
o Fikcija
PRAVNI SUBJEKT je onaj subjekt koji je nositelj prava i obveza. Mogu biti:
• Fizičke osobe
*Pravna sposobnost je svojstvo pravnog subjekta da može biti nositelj prava i obveza.
**Poslovna sposobnost je svojstvo pravnog subjekta da svojim vlastitim očitovanjem volje stječe ta prava i obveze.
1. Potpuna poslovna sposobnost
2. Djelomična poslovna sposobnost
3. Ograničena poslovna sposobnost
4. Poslovna nesposobnost
***Deliktna sposobnost je svojstvo pravnog subjekta da odgovara za svoja protupravna djela.
• Pravne osobe nastaju:
o Udruživanjem
o Registracijom
o Koncesijom
• Pravne odluke prestaju:
o Propisom
o Aktom državne vlasti
o Ostvarenjem cilja
o Smanjenjem broja njezinih članova
o Stečajem
OBJEKTI IMOVINSKOG PRAVA su stvari, činidbe i imovina.
• Prema pravnoj prometnosti stvari mogu biti:
o Stvari u prometu
o Stvari ograničene u prometu
o Stvari izvan prometa
• Prema prirodnim svojstvima stvari mogu biti:
o Pokretne i nepokretne stvari
o Zamjenjive i nezamjenjive stvari(Zamjenjive se stvari određuju po rodu, broju i mjeri i vrsti a nezamjenjive su strogo individualno određene).
o Potrošne i nepotrošne stvari.
o Djeljive i nedjeljive stvari. Podjela se može izvršiti:
§ Fizički
§ Geometrijski
§ Civilno
• Prema međusobnom odnosu stvari mogu biti:
o Jednostavne ili jedinstvene te sastavljene
o Glavne i sporedne. Sporedna stvar može biti:
§ Pripadak(petrinencija)
§ Priraštaj (acccretio) –posebno ubrajamo plodove(prirodni, industrijski, civilni(dospjeli i nedospjeli) te potrošene, nepotrošene i zanemareni)
• Činidba mora biti:
o Ljudska radnja
o Mora imati imovinski karakter
o Mora biti moguća
o Pravno dopuštena
o Određena ili bar odrediva
• Činidba se može sastojati u:
o Davanju
o Činjenu
o Propuštanju
o Trpljenju
• Imovina je skup subjektivnih imovinskih prava koja pripadaju jednom nositelju koja mora biti jedinstvena te ona mora u svim promjenama svog obujma sačuvati svoj identitet.
PRAVNI POSLOVI je očitovanje volje uz koje pravni subjekt veže određene učinke, među kojima je najvažniji postanak, promjena i prestanak pravnog odnosa. Pretpostavke su:
• Volja
• Očitovanje volje
• Pravna i poslovna sposobnost stranaka
• Moguća
• Dopuštena, određena ili odrediva činidba
• Dopuštena osnova
• Ponekad određena forma pravnog posla
VRSTE PRAVNIH POSLOVA mogu biti: imenovanim i neimenovanim.
Također mogu biti:
• Jednostrani i dvostrani pravni poslovi
• Pravni poslovi među živima
• Naplatni(onerozni) i besplatni(lukrativni) pravni poslovi
• Kauzalni i apstraktni pravni poslovi
• Formalni i neformalni pravni poslovi
• Evilatetni i aleatorni pravni poslovi
• Konsezualni i realni pravni poslovi
Sadržaj pravnih poslova sadrži sljedeće:
• Bitne sastojke
• Prirodni sastojci
• Uzgredni sastojci:
o Uvjet može biti:
§ Suspenzivni ili odgodni
§ Rezolutivni ili raskidni
§ Afirmativni
§ Negativni
o Rok može biti.
§ Početni rok
§ Završni rok
o Modus. Ako se ne ispuni modus može se:
§ tužiti na ispunjenje mobitela
§ Tražiti vraćanje onoga što je dano
NEVALJANI PRAVNI POSLOVI su oni koji nemaju ispunjene sve pretpostavke za svoju valjanost. Mogu biti:
• Ništavni. Razlozi su:
o Poslovna nesposobnost stranaka
o Nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje(mane volje)
§ Svjesni
§ nesvjesni
o nemogućnost nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe
§ objektivna nemogućnost
§ subjektivna nemogućnost
o nepostojanje ili nedopuštenost osnove. (osnova je pravni cilj kojemu stranke teže i koji je isti kod iste vrste ugovora, odnosno ona je glavni cilj ili svrha ugovora.)
Posljedice ništavnosti:
o ništavnost pravnog posla odnosno obveza restitucije ako je ona moguća ili naknade štete. Ako je razlog ništavnosti nepostojanje ili nedopuštenost pravnog posla onda se treba predati općini u kojoj ima sjedište što je primila na osnovu zabranjenog pravnog posla.
o Odgovornost za štetu koju trpi druga strana zbog ništavnosti pravnog posla.
• Pobojni.Razlozi su:
o Ograničena poslovna sposobnost
o Zabluda može biti:
§ O pravu-nije razlog pobojnosti
§ O činjenici-jeste razlog pobojnosti
§ O motivu-može biti ako je motiv odlučujući za preuzimanje obveze
§ O pobudi-ako je bila presudna za preuzimane obveze.
Zabluda mora biti bitna i neskrivljena.
o Prijevara
• Posljedice pobojnog pravnog posla:
o Restitucija
o Naknada štete
• Rok za pobijanje pravnog posla:
o Godina dana od dana saznanja odnosno prestanak prisile
o Tri godine od sklapanja pravnog posla
Rokovi su preklzivnog karaktera, tj njihovim se protekom gasi pravo pobijanja pravnog posla.
KONVERZIJA PRAVNOG POSLA je mijenjanje ništavnog pravnog posla u valjani ako je to u skladu s ciljem koje se stranke imale na umu kad su sklopile ništavni pravni posao i one bi ugovorile taj(drugi) pravni posao da su znale za ništavnost svog ugovora.
KONVALIDACIJA PRAVNOG POSLA je održavanje njegove pravovaljanosti. Ništavni pravni poslovi u pravilu ne mogu konvalidirati. Iznimka je zelenaški ugovor) dok pobojni mogu i to da oštećena stranka pusti da prođe rok za pobijanje pravnog posla ili se odrekne prava za pobijanje.
STJECANJE IMOVINSKIH PRAVA može biti:
• Originarno-ne izvodi svoje pravo iz prava prednika
• Derivatno-izvodi se svoje pravo iz prava prednika.Može biti:
o Translativno stjecanje ili nasljeđivanje odnosno sukcesija
o Konstitutivno stjecanje- na osnovu svog prava prednik osniva stjecatelju novo pravo.

GUBITAK IMOVINSKOG PRAVA može biti:
• Relativan
• apsolutan
*ZASTARA je gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme.Sud pazi na zastaru na zahtjev stranke.Zastara potraživanja nastupa kad je zakonom određeno vrijeme u kojem vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Opći rok prema ZOO je 5 godina ali ima i specijalnih rokova. Postoji prekluzivi rok na kojeg sud pazi po službenoj dužnosti i čijim protekom se ne gasi samo pravo na tužbu nego i samo subjektivno pravo te zastarni rok.zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih se zastara prestaje teći a nakon otklanja tih okolnosti proteklo počinje teći zastara s tim da se proteklo vrijeme prije nastupa okolnosti uračunava dok je prekid zastare nastup okolnosti kod kojih zastara nakon otklanjanja počinje iznova teći a vrijem se ne uračunava. Razlog za prestanak zastare su priznanje duga i podizanje tužbe. Kod prekluzivnog roka nema zastoja niti prekida zastare.


II.

OBVEZNO PRAVO je skup pravnih pravila kojim se uređuju obvezni odnos a to su odnosi u koje fizičke i pravne osobe međusobno stupaju povodom činidbi. Obvezno pravo je relativno i dispozitivno a to znači da ono djeluje samo među strankama i da stranke međusobno uređuju svoje odnose pod uvjetom da su u skladu sa prisilnim pravnim normama.
OBVEZA je pravni odnos između dviju osoba na temelju kojega je jedna strana ovlaštena zahtijevati od druge neku činidbu a druga je dužna tu činidbu izvršiti.
OBVEZNI ODNOS može biti:
• potpun
• nepotpun i to u slučajevima:
o naturalne obveze
o obveze s ograničenom odgovornošću
§ napuštanje stvari
§ odgovaranje samo određenim dijelom imovine
§ odgovaranje cijelom imovinom ali do određenog iznosa
OBVEZE S VIŠE SUBJEKATA su one obveze kad na jednoj ili obje strrane postoji više subjekata, bilo vjerovnika ili dužnika. One mogu biti:
• djeljive obveze
• nedjeljive obveze
• solidarne obveze
Obveze mogu biti:
• specifične-kad se duguje individualno određena činidba
• generične obveze-te su obveze određene po rodu
• alternativne obveze-obveze kod kojih dužnik duguje jednu ili više činidbi ali se oslobađa obveze kad ispuni jednu od njih.
• Fakultativne obveze-obveze kod kojih je dužnik dužan izvršiti samo jednu činidbu ali se oslobađa obveze tako da izvrši neku drugu činidbu.
• Kumulativne obveze-obveze u kojima je dužnik dužan izvršiti više činidbi a on se oslobađa obveze ako sve činidbe izvrši.
IZVORI OBVEZA su one pravne činjenice dakle prirodne događaje i ljudske radnje na temelju kojega nastaje obveznopravni odnos. Mogu biti:
• Ugovorne obveze(nastaju iz dvostranih pravnih poslova(ugovora)) .
• Izvanugovorne obveze. Nastaju iz:
o Jednostranih pravnih poslova
o Građanskopravnih delikata(prouzročene štete)
o Stjecanja bez osnova
o Poslovodstvo bez naloga
o Zakona(ex lege)
OBVEZNOPRAVNI UGOVORI su takvi ugovori čiji je cilj zasnivanje obveznopravnog odnosa.Imamo
• Jednostranobovezujuće
• Dvostranoobvezujuće ugovore.
Da bi nastao ugovor na ponudu mora doći prihvat ponude.
PREDUGOVOR je takav ugovor kojim se preuzima obveza da će se kasnije sklopiti drugi glavni ugovor. Obvezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora. Sklapanje glavnog ugovora može se zahtijevati u roku od 6 mjeseci od isteka roka koji je predviđen za njegovo zaključenje. Ne obvezuje ako su se okolnosti toliko izmijenile od njegova sklapanja da ne bi bio zaključen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme.
POJAČANJE OBVEZNOPRAVNOG POSLA se može ostvariti putem:
• Kapare-stanovita količina novca ili drugih zamjenjivih stvari koju jedna strana daje drugoj u trenutku sklapanja ugovora kao znak da je ugovor zaključen i kao sigurnost da će se ugovorna obveza izvršiti
• Zadržanja-ovlaštenje vjerovnika u čijim se rukama dužnikova stvar nalazi da je zadrži dok mu ne bude isplaćeno potraživanje. Vjerovnik nema pravo zadržati stvar koja je iz dužnikove imovine izašla protiv njegove volje ili mu je predana na čuvanje ili poslugu.vjerovnik se ima pravo naplatiti iz vrijednosti zadržane stvari isto kao i založni vjerovnik, ali o tome on mora pravodobno obavijestiti dužnika.
• Poručanstva-ugovor kojim se treća osoba (poruk) obvezuje vjerovniku da će ispuniti obvezu dužnika ako ovaj to ne učini. Poručanstvo je akcsesorna i supsidijarna obveza što znači da postoji samo dok postoji glavna obveza i vjerovnik ima pravo tražiti od poruka ispunjenje tak nakon neuspjelog namirenja od glavnog dužnika. Ako poruk ispuni obvezu dužnika sva prava vjerovnika prelaze na njega(zakonska cesija). Poručanstvo obvezuje samo ako je u pisanom obliku.
• Ugovornom kazne ili penala-ugovorno određena količina novca ili druga imovinska korist koju se dužnik obvezuje platiti ako ne ispuni svoju obvezu ili ako zakasni s njezinim ispunjavanjem.
PROMJENE SUBJEKATA OBVEZE mogu biti na strani
• Vjerovnika i to :
o Cesija-ugovor kojim vjerovnik(cedent) svoje otuđivo potraživanje prenosi na drugu osobu(cesionara) dok dužnik(cesus) ostaje isti.Može biti:
§ Ugovorna
§ Zakonska
§ Nužna
Cesusua je nužno obavijestiti o izvršenoj cesiji(notifikacija) ali nije potreban njegov pristanak. Cedent odgovara cesionaru za:
§ Istinitost(veritet)
§ Naplativost(bonitet) potraživanja.
o Asignacija-izjava asignanta (uputitelja) kojim ovlašćuje asignata(upućenika) da u svoje ima a za račun asignanta izvrši stanovitu činidbu asignatoru(primatelju upute) a asignatora ovlašćuje da u svoje ima a za račun asignanta primi tu činidbu od asignata. Rok zatare je 1 godina.
• Dužnika i to:
o Preuzimanje duga- na mjesto prijašnjeg dužnika dolazi novi dužnik uz pristanak vjerovnika
o Preuzimanje ispunjenja-ugovor između dužnika i trećega kojim treći preuzima obvezu da umjesto dužnika ispuni činidbu dugovanu vjerovniku.
PROMJENA SADRŽAJA OBVEZE je kada subjekti obveze ostaju isti ali se mijenja sadržaj dugovanja odnosno potraživanja. Može biti:
• Novacija ili obnova sadržaja(mijenja se pravna osnova ili glavna činidba). Mora postojati stara obveza.
• Nagodba ili poravnanje.
OBVEZNOPRAVNI ODNOS PRESTAJE:
• Ispunjenjem-izvršenje dugovane činidbe.
• Raskidom ugovora-suglasni i na osnovni zakona(jednostrani i ex lege)
• Smrću stranke
• Otkazom
• Odustankom
• Prijebojem ili kompenzacijom
• Oprostom duga-prestanak obveze na taj način a ugovorne strane međusobno obračunaju potraživanje i protupotraživanje
• Protekom vremena
UZROKOVANJE ŠTETE: Prepostavke
• Štetna radnja štetnika(deliktna i ugovorna)
• Šteta oštećenome-umanjenje nečije imovine, sprečavanje njezina povećanja i nanošenje fizičkoga ili psihičkoga bola. Drugome. Može biti sadašnja i buduća, materijalna i nematerijalna
• Uzročna veza-mora biti neprekinuta. Adekvatni uzrok ne mora biti i posljednji uzrok.
• Protupravnost-iznimka krajna nužda
• Krivnja(ponekad)-je subjektivni element da je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv