petak, 11.11.2016.

POČIVAJ U MIRU

- 13:38 - Komentari (2) - Isprintaj - #

srijeda, 02.11.2016.

SVI SVETI 2016

- 22:43 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 27.09.2016.

BLAGDANI

- 18:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 28.08.2016.

Don.DRAŽEN DUKIĆ

Nakon 15 godina službovanja Don Dražen Dukić, župnik župe sv. Nikole b. - Otrić-Struge, razriješen je te službe i imenovan župnikom župe Uznesenja Marijina - Podgori
Na zadnjoj sv.misi u našoj crkvi birani se riječima oprostio od svojih župljana.Vrijeme koje sam prove sa ovim radišnim i poštenim ljudima uvijek će biti dio mene.Nakon sv.
mise vjernici su priredili malu zakusku i zahvalili se don Draženu za sve šta je učinija za ovu župu.
Za župnika u Otrić-Strugama imenovan je don Domagoj Jelača, koji je do sada pastoralno služio kao župnik u župama Uznesenja BDM - Srijane-Dolac Gornji i sv. Luke ev. - Trnbusi.



- 16:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 25.08.2016.

UMRLI

POSLJEDNJI POZDRAV MOME VELIKOM PRIJATELJU VINKU

Do viđenja, dragi, do viđenja;
ti mi, prijatelju, jednom bješe sve.
Urečen rastanak bez našeg htjenja
obećava i sastanak, zar ne?

Do vidđenja, dragi, bez ruke, bez slova,
nemoj da ti bol obrve povije -
umrijeti nije ništa na ovom svijetu nova,
al ni živjeti bas nije novije.

Prijatelju počivaj u miru Božijem u toj našoj Pozlogorskoj zemlji.
Neđa


Cijeloj obitelji izražavam moju duboku sućut.

- 14:50 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 14.08.2016.

POČIVAJ U MIRU

- 16:58 - Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 11.08.2016.

MIRO VLADIMIR Heroj u ratu, heroj u miru!



Nedavno smo bili gosti na imanju Mire Vladimira u Pozloj Gori. Mirina kuća djelovala je premalo za sve one koji su bili tamo. To su bili njegovi suborci iz 3. gardijske brigade Kuna zajedno sa svojim obiteljima, Tomislav Antolović iz Belog Manastira i Alen Mihajlović iz Darde, čiji je pripadnik bio i Miro zajedno sa poginulim prijateljem Ivicom Pruscem Jumom. Oni su bili jedni od rijetkih pripadnika ove slavne brigade koji su stigli iz doline Neretve.

Koliko je jako to bratimljenje na prvoj liniji bojišnice slika govori sama za sebe, kada vidite te ljude sada nakon toliko godina zajedno.

Nakon Tomislava i Alena za nekih desetak dana ovdje stižu i drugi suborci sa obiteljima kojima je Miro otvorio vrata svoga doma i pozvao ih da dođu iz Slavonije i na taj način si priušte dolazak na more. Miro prvenstveno želi pomoći suborcima sa bolesnom djecom, a trenutno su tu djeca koja boluju od astme i boravak u našim krajevima im je od velike pomoći. Isto tako Mirini ekološki domaći proizvodi od domaćeg kozijeg mlijeka ne samo što su zdravi nego su i jako ukusni.

Tomislav i Alen nam kažu da je situacija u Slavoniji poput “spaljene zemlje”. Mladi zaista autobusima iseljavaju, jer posla i perspektive za njih tamo jednostavno nema.

Miro nam kaže da se branitelji pomažu koliko mogu te ističe veterane 4. gardijske brigade koji su dosta povezani, a najveći je problem u društvu je upravo taj što nam fali zajedništva.

– Mi zimi posjetimo njih u Slavoniji, oni su sada tu, ugostimo ih, budu za Maraton lađa, povedemo ih u safari, gdje nam uskoči gospodin Ćelić i to su lijepe geste koje mogu potaknuti da pomažemo jedni drugima, to je cijela poanta – govori nam Miro.

U Kunama je bio zajedno sa Ivicom Pruscem – Jumom te smo ga pitali za preminulog prijatelja:

– Vidio sam nedavno neke moje slike sa Jumom u medijima koje sam bio dao Anti Šprlji i to me posebno dirnulo.

Kako je došlo do pogibije vašeg prijatelja Jume?

To je bilo u Bosanskoj posavini. Kada smo došli gore na bojište prvo smo došli u Nuštar. Iz Nuštra smo kao pripadnici oklopne bojne išli gdje je trebalo. Nisam bio s njim kada je poginuo. Poginuo je od “prage”. To vam je dvocijevni protuavionski top od 20 mm koji je instaliran na kamionu. Neprijatelj je “tuko” po njima rasprskavajućim projektilima i Juma je poginuo na mjestu. Osam ranjenih je bilo u tom napadu. Inače smo uvijek bili skupa, tada nismo…

Kako ste završili gore u Posavini?

Ja i Juma smo navečer gledali televiziju dok smo bili na Južnom bojištu i kaže meni Juma: Nema ovdje više “fajta”, nije to to, kada budu vijesti, di bude najgore idemo tamo!

Ja pristanem i krenemo gledat uskoro vijesti. Na vijestima je najgore bilo u Nuštru..

Gore je bilo kao mali Vukovar, ali kako god bilo ja bi opet napravio sve isto!

Miro je u Slavoniji našao i ljubav svog života, Slavicu, koju mnogi znaju kao tetu Slavicu iz Dječjeg vrtića u Metkoviću. Oženili su se i imaju troje djece, Mirnu, Luku i Eni.

Sada za tetu Slavicu možemo reći da je naša i da se udala za svog i našeg heroja.
Preneseno sa:likemetkovic.hr

- 15:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 23.07.2016.

UMRLI

- 22:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 05.06.2016.

BRONČANE KONOPAŠICE

Danas je u Gradu Otočcu u organizaciji „Gačanskih konopaša i Gačanskih konopašica“ održano Državno prvenstvo Republike Hrvatske u povlačenju konopa za žene i za muškarce.
Na turniru su nastupile ženske ekipe konopašica iz Škabrnje, Darde, Pridrage, Metkovića i Gačanske konopašice, dok su kod muških nastupili konopaši iz Pridrage sa dvije ekipe, Škabrnje, Darde, Matulja i Gačanski konopaši.
Nakon iznimno teških nadmetanja, sportskih nadmudrivanja, ipak su pobijedili najbolji, za što nitko nije imao prigovora niti riječi žalbe.
Gačanske konopašice ponovno su prvakinje države, s čim su obranile naslov prvakinja i time još jednom dokazale volju, želju i snagu duha, tijela i srca.
Kod muškaraca prvo mjesto osvojila je ekipa konopaša iz Matulja, drugo ekipa iz Pridrage te treće Gačanski konopaši.
Kod žena, treće mjesto osvojila je ekipa konopašica iz POZLE GORE-Pojezerje-Metković, drugo ekipa iz Darde te prvo Gačanske konopašice.

Za ekipu Pozle Gore konop su vukle:Marija Ivanković,Suzana Gujinovic,Nada Menalo,Tonka Barisic, Cecilija Komazin, Slobodanka Pavlovic, Marina Ćendo, Ivanka Mioč,Nada Dominikovic,Marijana Mioč,Daliborka Kežić, Ana Gujinovic
Oko organizacije su se brinuli:Ivica Gujinović,Stipan Mioč, Željko Mioč, Ante Ćendo i glavni meštar Hrvoje Dropuljić.
Sponzori- Općina Pojezerje, Poljopromet Metkovic, g.i.p, cafe bar Schvabo, Libre Aris,Frigo Bonsai i ostali!!!





Klikom na sliku ista će se povećati.





- 09:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 30.05.2016.

KONOPAŠICE

Pozlogorske konopašice opet su se okitili medaljom na tradicionalnom susretu konopašica u Radošiću.
ČESTITKA!!!

- 17:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 12.05.2016.

POČIVAJ U MIRU PRIJATELJU

- 16:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 06.03.2016.

POSJET NADBISKUPA BARIŠIĆA NAŠOJ ŽUPI

Prošlog tjedna Nadbiskup Barišić je posjetio našu župu.Tom prigodom je održao misu i blagoslovio novo svetohranište u Otrićima.


Klikom na sliku ista će se povećati.

- 21:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 01.02.2016.

UMRLI

POČIVA U MIRU BOŽIJEM

- 21:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 27.12.2015.

POZLOGORSKA PREZIMENA



Andačić
Andačići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vrgorca, a prema nekim izvorima iz okolice Mostara. Razmjerno najviše Andačića u proteklih sto godina rođeno je u Otrić-Seocima kraj Vrgorca, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Andačić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Andačića u više od četrdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pedeset, pa se njihov broj do danas utrostručio.
Najveća migracija Andačića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod
Andačići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 27 općina i 36 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Otrić-Seocima kraj Vrgorca (40), Zagrebu (20), Slavonskom Brodu (10), Pozloj Gori kraj Metkovića (10) i u Čepinu kraj Osijeka (7) Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Andačića u Pozloj gori je jedna obitelj.

Čotić:
Čotići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vrgorca. Razmjerno najviše Čotića u proteklih sto godina rođeno je u Otrić-Seocima kraj Vrgorca, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Čotić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Čotića u više od stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.
Najveća migracija Čotića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Ljubuškog (BiH) u Zagreb
Čotići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 27 općina i 37 naselja, pretežito u seoskim sredinama (56%). Danas ih najviše živi u Otrić-Seocima kraj Vrgorca (250), Splitu (130), Velikom Prologu kraj Vrgorca (30), Tugarama kraj Omiša (30) i u Metkoviću (20).U Pozloj Gori nema više prezimena Čotić.

Ćendo:
Podrjetlo Pretežito hrvatsko prezime Ćendo vuče podrijetlo iz Pasičine.U Pozloj gori živi jedna obitelj Ćendo.
Dominiković:
<Podrjetlo Dominikovići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vrgorca, a prema nekim izvorima iz Komorina kraj Livna. Razmjerno najviše Dominikovića u proteklih sto godina rođeno je u Malom Prologu i Pozloj Gori, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Dominiković. U Hrvatskoj danas živi oko 300 Dominikovića.
Dropuljić:
Dropuljići su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Vrgorca. Razmjerno najviše Dropuljića u proteklih sto godina rođeno je u Pozloj Gori, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Dropuljić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Dropuljića u više od devedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Najveća dva migracijska pravca Dropuljića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Dervente (BiH) u Ivanić-Grad te iz Prološca u Zagreb.
Dropuljići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 39 općina i 43 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Donjem Prološcu kraj Imotskog (90), Zagrebu (45), Metkoviću (25), Splitu (20) i u Osijeku (10).U Pozloj gori živi jedna obitelj Dropuljića
.

Grmoja:
Podrjetlo Grmoje su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vrgorca. Razmjerno najviše Grmoja u proteklih sto godina rođeno je u Dubravama , gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Grmoja. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Grmoja u oko četrdesetpet domaćinstava.
Gujinović:
Podrjetlo Gujinovići su Hrvati, Razmjerno najviše Gujinovića u proteklih sto godina rođeno je u Dubravama, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Gujinović. U Hrvatskoj danas živi oko sto Gujinovića u oko dvadeset domaćinstava.Gujinovići su prisutni u tri hrvatske županija, u ukupno 7 općina i 7 naselja, znatno više u urbanim sredinama (77%). Danas ih najviše živi u Metkoviću (50), Pozla gora kraj Metkovića (1), Splitu (8), Tučepima kraj Makarske (6) i u Makarskoj (5).
Jakić.
Jakići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Imotskog, a vrlo su rijetko i Srbi (iz okolice Donjeg Miholjca). Razmjerno najviše Jakića u proteklih sto godina rođeno je u Pozloj Gori kraj Ploča, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Jakić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Jakića u više od četrsto domaćinstava (401. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Glavni migracijski pravci Jakića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Runovića, iz Vareša (BiH) te iz Jajca (BiH) u Zagreb.

Krstičević:

Krstičevići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Opuzena. Razmjerno najviše Krstičevića u proteklih sto godina rođeno je u Borovcima kraj Metkovića, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Krstičević. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Krstičevića u oko stošezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.
Najveća migracija Krstičevića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Metkovića u Split.U pozloj Gori trenutbo živi jedna obitelj Krstičević.
Krstičevići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 42 naselja, znatno više u urbanim sredinama (80%). Danas ih najviše živi u Metkoviću (170), Pločama (60), Kuli Norinskoj kraj Opuzena (35), Splitu (35) i u Zagrebu (30).

Kežić:
Kežići su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vrgorca, a rijetko su i Srbi (iz Bosanske Krajine). Razmjerno najviše Kežića u proteklih sto godina rođeno je u Malom Prologu kraj Ploča, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Kežić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Kežića u oko stodvadeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Glavni migracijski pravci Kežića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ljubuškog (BiH) u Ploče, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Osijek te iz Pojezerja u Dubrovnik.
U Pozloj Gori više ne živi niti jedan stanovnik prezimena Kežić.

Mioč:
Mioči su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Opuzena. Razmjerno najviše Mioča u proteklih sto godina rođeno je u Pozloj Gori , gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Mioč. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Mioča u više od sedamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Najveća migracija Mijoča u prošlom stoljeću zabilježena je iz Livna (BiH) u Zagreb.U Pozloj Gori živi jedna obitelj Mioč.

Senta:

Sente su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Vrgorca. Razmjerno najviše Senta u proteklih sto godina rođeno je u Pozloj Gori kraj Ploča, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Senta. U Hrvatskoj danas živi oko osamdeset Senta u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šezdeset, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu.
Podrijetlo im po crkvenim knjigama dolazi iz pravca Knina, a smatra se da prvi Senta je bio Napoleonov vojnik koji je došao prilikom gradnje napoleonove ceste koja je prolazila kroz Pozlu Goru.
Najveća migracija Senta u prošlom stoljeću zabilježena je iz Pozla Gora u Metković.

Šimunović:
Šimunovići su Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz zapadne Hercegovine. Razmjerno najviše Šimunovića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Jajce, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Šimunović. U Hrvatskoj danas živi oko četiri tisuće Šimunovića u više od tisućudvjesto domaćinstava (69. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Glavni migracijski pravci Šimunovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Kotor Varoši (BiH) i Doboja (BiH) u Zagreb te iz Jajca (BiH) u Kloštar Ivanić.
U Pozloj Gori trenutno živi jedna obitelj Šimunović.

Vladimir:
Vladimiri su Hrvati, . Razmjerno najviše Vladimira u proteklih sto godina rođeno je u Pozloj Gori , gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Vladimir. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Vladimira u oko šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.


- 21:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 25.12.2015.

DANAŠNJE DRUŽENJE POSLJE MISE NA M.GOMILI


- 14:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 02.11.2015.

SVI SVETI I DUŠNI DAN -POZLA GORA 2015

Zemlja je smrtnim sjemenom posijana
Ali smrt nije kraj Jer smrti zapravo i nema
I nema kraja Smrću je samo obasjana
Staza uspona od gnijezda do zvijezda

Mak Dizdar

- 23:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 30.10.2015.

USPOMENE

- 22:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 23.10.2015.

AUSTRIJA ŠEZDESETIH GODINA

- 22:03 - Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 08.10.2015.

POČIVAO U MIRU BOŽJEM!

- 19:37 - Komentari (1) - Isprintaj - #

subota, 03.10.2015.

POČIVAO U MIRU BOŽJEM!

- 14:51 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se