Koliko se sjećam jedan od mojih prvih postova bio je o udrugama iz jednog jednostavnog razloga. Osnivanjem Republike Hrvatske i stvaranjem jedne slobodne zajednice udruge su počele nicati poput gljiva, a ulaganja u takav razvoj civilnog društva bila su poprilično velika pa se niti jedna od tih udruga nije bojala za opstanak. Kad smo izgubili taj polet i suočili se sa stvarnošću tranzicijskog procesa ulaganja u civilno društvo počela su naglo padati i veći dio udruga je jednostavno odumro. Mnogi su se tada počeli pitati na koji način očuvati taj najoptimalniji oblik izražavanja vlastitih stavova i pokretanja inicijativa u društvu? Udurge su odraz zdravlja jedne zajednice pa je stoga nužno i osigurati njihov opstanak. Tako je nastao pojam "socijalno ili neprofitno poduzetništvo":
Prema definiciji svako poduzetništvo ima za cilj stvaranje nove vrijednosti, dakle dohotka. Kada govorimo o neprofitnom ili socijalnom poduzetništvu, onda je ponovno riječ o stvaranju dohotka, ali je razlika u njegovoj raspodjeli. Neprofitno poduzetništvo ima za cilj stvoriti dohodak, koji će organizacija koja ga je ostvarila raspodijeliti za programske aktivnosti koje vode ostvarenju misije zbog koje je organizacija osnovana. Kod neprofitnih organizacija u konačnici nema raspodjele dobiti vlasnicima, osnivačima, voditeljima ili osobama koje su novac zaradile. Odlukom upravnog tijela organizacije, novac se usmjerava u programske aktivnosti ili češće u pokrivanje troškova hladnog pogona.
Naime, najveći dio neprofitnih organizacija (udruge, ustanove, institucije) vodi stalnu bitku s pokrivanjem osnovnih troškova poslovanja. Kako se većina sredstava ostvaruje putem projekata, odnosno donacija, koje su vremenski ograničene i često pokrivaju tek manji dio organizacijskih troškova, teško je postići održivost bez stalnih izvora sredstava. Pored vremenske ograničenosti, najveći dio donatora (javni ili privatni, domaći ili strani) najvećim dijelom pokriva programske troškove provedbe aktivnosti, a tek manjim dijelom priznaje organizacijske troškove bez kojih organizacija na duži vremenski rok ne bi mogla opstati.
Dakle, jedan od osnovnih motiva za pokretanje poduzetničke aktivnosti neke neprofitne organizacije bilo bi stvaranje dohotka, odnosno slobodnih sredstava, fonda kojim organizacija može neovisno o donatorima, pokrivati troškove poslovanja i samostalno usmjeravati sredstva u željene programske aktivnosti sukladno misiji organizacije. Neprofitna organizacija kroz neprofitno poduzetništvo nastoji ostvariti vlastitu održivost kako bi se mogla baviti aktivnostima znog kojih je osnovana.
Projekt Etno brand
Stvoriti prepoznatljivi image tradicije Slavonije i Baranje cilj je partnerskog projekta Etno Brand. Prvi korak u tome zajednički je nastup udruga i obrta na 8. jesenskom sajmu na Pampasu. Figurice, odjeća, slike, hrana, upotrebni i različiti ukrasni predmeti izloženi na štandu potvrda su da ponuda postoji. Ne samo da postoji, nego je bogata, raznolika i primamljiva. Etno brand je usmjeren na jačanje održivosti udruga, koje bi trebale steći uvjete za samostalno stjecanje dohotka. Nadalje cilj mu je očuvati tradicijske vrijednosti starih zanata, stvoriti mrežu održivog socijalnog poduzetništva, te u konačnici izgraditi povjerenje kroz partnerstvo. Projekt je trenutno u fazi istraživanja tržišta, a plan je osmisliti, izraditi i zaštititi jedinstvenu robnu marku za rukotvorine primjerene umjetničke vrijednosti, koji će udovoljavati odrežene standarde kvalitete za predmete ručne izrade.
BIOPA - ekološko poduzetništvo
Sjajan su primjer neprofitnog poduzetništva. Udruga za organsko-biološku proizvodnju «BIOPA», počela je klasično: puno entuzijazma- ništa novca. Od osnutka 1997.godine u Osijeku, protekle su dvije godine volonterizma dok nisu počela pristizati prva sredstva iz blagajni stranih donatora. Danas itekako mogu i bez toga. Osnovali su dvije tvrtke «Bioinspekt» d.o.o. i «Bioprodukt» d.o.o, upošljavaju osmero ljudi i sami pokrivaju svoje troškove. Ugled i stručnost ove Udruge visoko kotiraju ne samo u području kojim se bave, već i izvan toga. Državne institucije, nevladin sektor, ali i farmeri to potvrđuju pitajući ih za stručan savjet, pomoć...Biopa okuplja stotinjak članova, uglavnom obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom te prerađuju, prodaju i troše ekološke proizvode, mahom žitarice. Svojim članovima udruga pruža različite stručne, informativne i savjetodavne usluge, prije svega o pokretanju i razvitku ekološke poljoprivredne proizvodnje.
Među važnijim djelatnostima je i organizacija proizvodnje i prodaje na domaćem i stranom tržištu preko tvrtke «BIOPRODUKT» d.o.o. Među ostalim, tako već nekoliko godina imaju organiziranu prodaju na eko-štandu osječke središnje tržnice i poveći krug stalnih kupaca eko-proizvoda. Članovi ove udruge svojim proizvodima često se predstavljaju na specijaliziranim izložbama, sajmovima, prezentacijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Surađuju i s Poljoprivrednim institutom, Prehrambeno-tehnološkim fakultetom i Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku.
Uz kvalitetan rad ove Udruge, svakako se valja spomenuti i same važnosti područja kojim se bave. Osim zaštite prirode i okoliša i biološke raznolikosti te očuvanja plodnosti tla, važan cilj ekološke proizvodnje je samozapošljavanje ljudi. Ekološki ili organski uzgoj visoko je vrijedan i za ljudsko zdravlje. Namirnice uzgojene na ovaj način sadrže puno vitalne energije, povrće je slađe pošto u sebi nema puno dušika sadržanog u umjetnom gnojivu, veća je koncentracija suhe tvari pa je povrće boljeg okusa. Izbjegavanjem mineralnih gnojiva čuvaju se i podzemne vode, pliće oranje smanjuje eroziju tla, dok se očuvanjem prirodne ravnoteže omogućuje život pticama, leptirima, pčelama i drugim korisnim kukcima.
|
Moje frendice su do tada stazu prešle nekoliko puta ( i nekoliko puta se vraćale po mene), ali ja sam to sigurno, čitaj ziheraški, odradila.
?
