Općina Pitomača kao i svake godine organizira doček nove godine na Trgu kralja Tomislava u centru Pitomače. U novu godinu glazbom će nas uvesti izvrstan pitomačko-đurđevački pop-rock sastav – BLACK TATOO, koji će sa svirkom početi u 22 sata. Svi koji odluče ispratiti staru i dočekati novu 2008. godinu na otvorenom moći će se ugrijati kuhanim vinom i čajem s rumom. Pitomača.hr
Idilična zimska vožnja saonicama i jahanje u Otrovancu
U idiličnom zimskom ugođaju provozali smo se oko voćnjaka i ribnjaka imanja "Zlatni klas Otrovanec"
U saonice upregnuti konji,zvuk zvončiča i škripa snijega pod nogama je nešto što u svakom ljudskom biću sigurno izazove pozitivna sjećanja i dobar osjećaj.Pridružite nam se!!!
fotografije:Povratak Pitomače VIDEO 1:Vožnja gostiju imanja u dvoprežnim saonicama, VIDEO 2:Vožnja saonica s tri konja(tropreg)
Već nekoliko godina nismo imali ovako idiličnu zimu Vani je sve bijelo,nema gotovo ni daška vjetra, danima je temperatura malo ispod nule.
Pogled kroz prozor na bajkovito bjelinom obučeno dvorište Zlatnog klasa je više nego ugodno. Posebno ako sjedim na stolici za ljuljanje pored radijatora ili još bolje pored otvorenog kamina.Čovjek bi pomislio da nema ništa bolje i ljepše od toga. Uostalom tu je i TV ta "velika blagodat" modernog doba .Pa što bi još htio???
Ne slušam lijenčinu u sebi. Priroda i moji konjići me zovu.Nas nekoliko istomišljenika , obično su to članovi konjičkog kuba "Zlatni Klas",spremimo konje i krećemo put tišine predivnog zimskog ugođaja.Sličice koje usput snimimo samo djelomično govore o ljepoti kraja u kojem živimo.
U ovakvim posebnim prilikama snježnog ugođaja je zaistinu sve drugačije.Pri tome mislim drugačije lijepo. Vinogradi i polja spavaju ,šuma ima neku svoju posebnu čaroliju a poneko krdo srna koje pretrči ispred nas sve to još bolje istakne.Toliko za sada o jahanju po snijegu.
fotografije s jahanja:Carmen Keber,Zimsko jahanje po prekrasnoj prirodi Bilogore "Zlatni Klas Otrovanec"
Iz tiska je ovih dana izašla knjiga "Virovitičanka u Zagrebu – vodič za mlade"Sandre Pocrnić Mlakar. Riječ je o zbirci kolumni koje je Sandra objavljivala na stranicama virovitičkog portala Virovitica.net od 22. kolovoza 2005. do 9.veljače 2007. godine. Na 264 stranice otisnuto je 52 priče o, kako kaže autorica, vrijednostima koje je upoznala u rodnom gradu, a koje su joj nedostajale u metropoli. Priče, prožete nostalgičnim sjećanjima na Viroviticu Sandrina djetinjstva i mladosti, iz tjedan u tjedan izazivale su pažnju tisuće posjetitelja Virovitica.neta koji su svoju radost čitanja dijelili s drugim čitateljima komentirajući svaku pojedinu priču na Forumu našeg portala. Ne računajući komentare ispod teksta koje smo uveli pri kraju serijala, na Forumu je zabilježeno 767 komentara koji su pogledani 17.154 puta što je apsolutni rekord portala. Zanimljiviji komentari objavljeni su u knjizi što "Virovitičanku u Zagrebu" čini jedinstvenim štivom u Hrvatskoj – nitko, bar koliko mi znamo, do sada uz svoje tekstove nije objavio i reakcije svojih čitatelja. O prepisci na Forumu Sandra je pisala u priči Rapsodija za solisticu i orkestar.
Knjiga "Virovitičanka u Zagrebu" prva je knjiga u biblioteci Virovitica.net virovitičke nakladničke kuće "Pusa". Knjigu je lektorirala Jasna Kufner, naslovnicu je dizajnirao Roko Idžojtić, a grafička obrada i tisak bila je povjerena virovitičkom "Grafoprojektu". O knjizi su rečenicu-dvije napisali Marko Vid Mlakar, Vladimir Kolesarić, Renato Baretić i Miljenko Jergović i urednik biblioteke Goran Gazdek.
Knjigu možete naručiti SMS-om ili pozivom na broj mobitela 091-510-95-03 ili na adresu goran@virovitica.net.Cijena je 70 kuna, a čitateljima s područja Virovitice knjigu besplatno dostavljamo na kućnu adresu. Virovitica.net
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Moram priznati da sam čest gost na Forumu Virovitice.neta i imam puno komentara pod nekoliko nickova.Kada je Sandra počela objavljivati svoje kolumne,nije me previše zanimalo kaj neka virovitičanka iz Zagraba misli o tome kako bi mi trebali živjeti u našem kraju.Pa,zašto je otišla u grad ako je život ovdje tako lijep?Ali malo pomalo počeo sam čitati kolumnu i uključivati se u rasprave.Vidi vraga!Žena pametno piše i skuplja u komentarima zanimljive sugovornike s kojima možeš raspravljati.
I tako sam se i ja našao među redovitim čitačima te s nestrpljenjem očekivao svaku novu kolumnu.Skoro da se može reći da smo osnovali fan club "Virovitičanke u Zagrebu".Raspravljali smo,pomalo kritizirali nezin romantičarski pogled na život u našoj sredini,čudili se njezinim prepozitivnim stavovima i idejama koje bi mogli napraviti mladi ljudi,diskutirali o tome kako da popravimo svoju sredinu,kaj da uradimo da nam bude bolje,...
Javljali su se i kritičari pljuvači, ali nisu dugo mogli slijediti tempo pozitivnosti naše ekipe i brzo su se mijenjeli u pojedince s razmišljanjem.Nisu odustajali s rasprave i nestali s Foruma a ni Sandra nije odustala da ih navede na inteligentno razmišljanje i suvisle rečenice.
Promjenila je dosadašnji način komunikacije ljudi s tog Foruma koji je zahvaljujući njoj i njezinoj kolumni postao mjesto gdje se može pametno raspravljati i tražiti riješenje za svaki problem a i predložiti svježe ideje o boljitku života.
Nekako smo svi počeli pozitivnije razmišljati i ne gledati sve crno kao prije.Čak ni crno nije više tako crno ako ga gledaš bistrim pogledom!Jučer sam kupio od Gorana knjigu jer sam jednostavno želio imati kod sebe i to tiskano izdanje kao podsjetnik na te dane provedene u forumskim raspravama.Mada se sve kolumne mogu pročitati i na internetu ali knjiga je knjiga!
Lijepo je vidjeti da te drugi spomenu u svojjima komentarima pa sam se i ja iznenadio da je među njima spomenut i ovaj moj blog (Povratak Pitomače) i da ima nekoliko mojih komentara koji su ušli u tiskano izdanje knjige:).Moj nick u knjizi nije bitan i ne želim ga napisati jer smo i temu zašto se nije bitno predstaviti na internetu prošli u raspravi jedne od Sandrinih kolumni.Dobra su to vremena bila kad je redovito izlazila "Virovitičanka u Zagrebu"!S nestrpljenjem očekujemo "Povratak virovitičanke" i njezine nove tekstove. Povratak Pitomače
CRTANI FILM
U prostorijama našeg kluba, članovi koji spadaju u grupu "mladih autora" a to su srednjoškolci, koriste ove zimske praznike da odrade što više posla na animaciji koju su započeli još prošlog mjeseca. Crtani film zahtijeva puno sati rada za nekoliko sekundi crtića a kako sad nisu opterećeni školskim obavezama, u potpunosti su se posvetili animaciji.
"Poštar" (jedan od likova ) danas je protrčao po ekranu, pa iako ima još puno posla, mladi filmaši, zadovoljni dosad urađenim, vjeruju da će u toku praznika odraditi najteži dio da bi kad počne nastava mogli opet usporiti, no važno je da na kraju rezultat ne izostane.
PRIGODNA PROJEKCIJA ZA DJEČJI VRTIĆ
U ovim blagdanskim danima djeca u našem dječjem vrtiću imala su priliku upoznati razne običaje koji se u našem kraju već pomalo zaboravljaju a nekad su se za Božić redovito obnašali. Kako bi što bolje upoznali i taj dio naše kulturne baštine, u našem "Mikro kinu" danas su mališani imali priliku gledati i filmove s istom tematikom.
Fotografija iz lova na kojoj se vidi i haški optuženik general Mladen Markač snimljena je 22. prosinca 2007. u 17.21 sati, fotoaparatom Canon EOS 400D, koji je na tržište izbačen 24. kolovoza 2006. godine. Te podatke moguće je očitati u svakom kompjutorskom programu za pregledavanje i obradu digitalnih fotografija i nije potrebna nikakva posebna analiza da bi se utvrdilo jesu li fotografije snimljene ove, ili kako to naknadno tvrdi virovitička gradska uprava 2003. godine. Nota bene, spomenuta je gradska uprava fotografije poslala medijima, uključujući i zagrebačko dopisništvo Reutersa. Podatke o vremenu snimanja i marki fotoaparata koje svaka fotografija sadrži, moguće je i sakriti, tako da ne odu onome kome su fotografije poslane, no u virovitičkoj gradskoj upravi toga se očito nitko nije sjetio. Osim, ako možda nisu željeli podvaliti generalu Mladenu Markaču i ministru Ivici Kirinu, koji je zajedno s njim bio u lovu, pa su ih namjerno ostavili.
Kao što je poznato, general Markač u skladu s odlukom haškoga suda o puštanju da se brani sa slobode, ne smije se udaljavati iz Zagreba, mjesta svojeg prebivališta, a jedanput u tjednu dužan je javljati se nadležnoj Policijskoj upravi. No, kao strastveni lovac očito nije mogao odoljeti pozivu na drugi "Božićni lov", održan na Bilogori, na kojem su, uz ostale, bili i ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin, te predsjednik HVIDR-e i saborski zastupnik HDZ-a, Josip Đakić.
Kad se fotografija poslana iz Grada Virovitice na osamdesetak adresa medijskih kuća u Hrvatskoj pojavila na jednom portalu i kad je postalo jasno da se Markač našao u velikim nevoljama zbog kojih bi mogao završiti u zatvoru, u Virovitici brže bolje pokušali su smisliti laž kako se ne radi o fotografijama snimljenim ove, već 2003. godine, a tu je laž podupro i Goran Mikuličić, generalov odvjetnik.
Naravno, kao i svaka laž i ova je imala kratke noge: podaci o fotografijama koji su zajedno s njima putovali apsolutno su vjerodostojno pokazali kada je i na koji način svaka od njih snimljena. Ona s Markačem, Kirinom i Đakićem snimljena je 22. prosinca ove godine u 17.21,06 sati. Ne samo, dakle, što je poznato kada je snimljena, već je navedeno i vrijeme i to iznimno precizno, u desetinku sekunde.
Posebno dojmljiva je činjenica da je general Mladen Markač, haški optuženik koji se brani sa slobode lovio u društvu ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina, a zgodna je jer je haški tribunal strogo odredio Markaču da svoje kretanje usklađuje s policijom. Problem je tek u tome što administracija Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i ostali promatrači koji koriste mozak ne mogu pojmiti da se haški osumnjičenik druži daleko od mjesta prebivališta s ministrom policije, koji u Haag šalje redovite mjesečne izvještaje o tome pridržava li se osumnjičenik uvjeta pod kojima se brani sa slobode.
Božićni lov organizirala je tvrtka Euro market VTC vlasnika i direktora Željka Obadića. Feralove informacije iz krugova dobro upoznatih sa svakidašnjicom Mladena Markača govore kako on vrijeme pretežito i krati u lovištima sjeverozapadne Hrvatske, među koja spada i ono na Bilogori koje je unajmio spomenuti Obadić. Markač se u lovu, povjereno nam je, pokušava otarasiti stresa i tmurnog raspoloženja koje ga je preplavilo otkako je zaprimio optužnicu iz nizozemske prijestolnice.
O društvenoj prihvatljivosti načina na koji ministar unutarnjih poslova, saborski zastupnik Đakić, Markač i ostali uglednici koje je okupio lovozakupnik Obadić krate božićne blagdane sve je rečeno u reakcijama organizacija za zaštitu životinja. Virovitičko poglavarstvo dostavilo je medijima niz fotografija o likvidaciji divljih svinja na Bilogori čije bi objavljivanje spadalo u domenu protuzakonitih rabota kao što su uznemiravanje građana i izazivanje javne sablazni. Tamošnja služba za odnose s javnošću zaista je posao odradila temeljito, kao, na žalost, i lovci koje je okupio Obadić.
Dvojica muškaraca provalila su danas oko 17.30 u nekadašnji pogon tvornice “Stjepan Geli” u Đakovu, pri čemu je jedan od njih, provalnik iz Pitomače, poginuo od strujnog udara u trafostanici.
Neslužbeno smo doznali da su se kradljivci pokušali domoći bakrenog materijala iz trafostanice, no što se točno dogodilo, policajcima će ispričati preživjeli provalnik Igor L. Nakon što su ušli u krug bivše tvornice, jedan je lopov ušao u trafostanicu koja je bila pod 110-kilovoltnim naponom.
Odmah ga je zahvatilo tzv. trafopolje te je na mjestu ostao mrtav. Drugi je provalnik odmah pozvao Hitnu pomoć, no liječnici su samo mogli konstatirati smrt. Izbio je i manji požar koji su brzo ugasili vatrogasci. Zbog štete na trafostanici dijelovi grada ostali su bez javne rasvjete, a nekoliko ulica i bez električne energije. Jutarnji list
Općina Pitomača organizira humanitarni božićni koncert pod nazivom DJECA DJECI koji će se održati u petak 28. prosinca na Dan nevine dječice u kino-dvorani u Pitomači s početkom u 18 sati. Nastupaju: tamburaški orkestar HPGD Sloga, solisti i orkestar Područne glazbene škole Pitomača, Helena Živko i Vinka Bedeković. Cijena ulaznica je 15 kuna, a sav prihod od ulaznica namijenjen je donaciji za SOS dječje selo Hrvatska. Pitomača.hr
U vrijeme kada se šalju poruke mira i suosjećanja, sedamdeset lovaca iz cijele Hrvatske skupilo se kako bi napravili potjeru za promrzlim i gladnim životinjama te uime Božića ubili sedamnaest divljih svinja. U lovu je sudjelovao i ministar Ivica Kirin, čije se ministarstvo bori protiv nasilja, i koje je pozvalo građane da Božić provedu bez pucnjave.
Poruku koju nam šalju lovci i ministar Kirin nije božićna poruka nenasilja, a fotografije koje su građani mogli vidjeti nisu nimalo na čast hrvatskim građanima. Ubijanje iz zabave barbarski je način proslave Božića, a sudjelovanje ministra Kirina u njemu sramotno je za Ministarstvo unutarnjih poslova i Republiku Hrvatsku.
To što lovci proganjanje, ranjavanje i ubijanje životinja, kako bi zadovoljili svoju potrebu za nasiljem, nazivaju odstrijelom, nimalo ne umanjuje okrutnost i primitivnost lova, a davanje počasti ubijenim životinjama nakaradan je čin prekrivanja brutalnosti.
Nije nam poznato na što je mislila tvrtka Euromarket Vtc d.o.o. koja je sponzorirala spomenuto božićno ubijanje, no na svoj ugled sigurno nije. Svoj novac je mogla uložiti u zaštitu životinja, očuvanje prirode ili da pomogne onima kojima je pomoć potrebna, umjesto da pojedincima omogući iživljavanje nad životinjama.
Božični običaji Podravskih Sesveta:Štefanja,Ivanuševo,Šibarjevo i Silvestrov
Sveti Stjepan ili Štefanje
Na dan sv.Stjepana prvomučenika 26.prosinca prijatelji su se dogovarali kamo će krenuti u čestitare.Pogotovo je bilo veselo ako su se našli i seoski tamburaši.Kad bi došli u kuću kod Stjepana,Štefa,Štefine ili Štefeka prvo bi ga polegli na slamu,a onda zavezali užetom.Otpjevali bi mu prigodnu pjesmu,a poslije su bili ponuđeni jelom i pićem.
Sveti Ivan ili Ivanuševo
Na sv.Ivana 27.prosinca već rano ujutro djeca su morala ustati sa slame jer je domaćin taj dan slamu iznosio iz kuće.Slama se nosila u staju i metala ispod blaga.Sa raženom slamom ili ritkom domaćin je omotao voćke,tako da bi blagoslov prošao i na njih da bolje rode iduće godine.Domaćica bi iznijela zdjelu sa žitom i posipala ispred kokošinjca,u krugu napravljenom od užeta s kojim su bile omotane noge od stola na Badnjak.Pustila bi tad kokoši van tako da sve idu jesti u taj krug.To se radilo zbog toga da se iduće godine ne bi kokoši razilazile iz dvorišta po susjedovom imanju.
Nevina dječica ili Šibarjevo
28. prosinca na šibarjevo bio je najveseliji dan za djecu.Roditelji i stariji otkinuli bi vitku šibu od šljive ili vrbe i s njom,dok su djeca još spavala u krevetu,malo ih išibali po nogama.
Tom zgodom su govorili:"Zdrav bil,vesel bil,sto godin poživel".
To su isto znali raditi mladići djevojkama kad bi ih sreli na ulici.
Stara godina ili Silvestrov
Nekad se nije slavilo i čekalo novu godinu kao danas.Na staru godinu navečer,poslije mise zahvalnice,nekoliko žena se dogovorilo i obilazile su od kuće do kuće pjesmom čestitajući novu godinu.Tako postoji zapis pjesme "Na mlado leto veselimo se" koja se pjevala u Podravskim Sesvetama.Nakon otpjevane pjesme pod prozorom kuće domaćin bi ih pozivao u kuću i nudio ih vinom i rakijom.
Kod svake kuće čestitari su dobivali darove:novac,jaja,slaninu,krvavice i dr.Taj ophod je bio do pola noći.
Naši vrli ministar policije Ivica Kirin i saborski zastupnik Josip Đakić prošlog vikenda su sudjelovali u tkz."božićnom lovu" na divlje svinje.Sa 70 drugih "lovaca" ubili su 17 divljih svinja i pobjedonosno se fotografirali sa "ulovom".
Taj nemili događaj je bio i više nego povod za prijavu Udruzi Prijatelji životinja koja je prije nekoliko minuta prenijela "priču" i stavila navedene osobe na prvo mjesto Top liste negativaca gdje se nalazi i virovitička tvrtka Euromarket vlasnika Željka Iharoša, ujedno i direktora gradskog komunalnog poduzeća Flora Vtc.Inače tvrtka Euromarket se osim organiziranja šumskog božićnog masakra bavi i prijevozom putnika na području grada Virovitice.
Tekstove o božićnom masakru možete pročitati na ViroviticiOnlineu i Virovitici net gdje se možete i pridružiti u komentarima članka.
Lov = masakr, a ne sport
Riječ sport sinonim je za natjecanje i nadmetanje, ne za ubijanje iz zasjede ili proganjanje nevinih životinja. U ovom kontekstu, riječ lov prije se može poistovjetiti s masakrom, a sam čin lova barbarskim i okrutnim načinom 'zabave'
Samo u Hrvatskoj nekoliko vrsta poput medvjeda, vuka i bjeloglavog supa dovedeno je na sam rub istrebljenja isključivo 'zaslugom' lovaca. Pretjeranim izlovom životinje se istrebljuju umjesto da ih se štiti, a mnoga uzgajališta životinja lovcima služe samo kao priprema za ubijanje. Drugim riječima, životinje se uzgajaju u uzgajalištima da bi kasnije bile puštene u prirodu i pobijene.
Na Zapadu je sve raširenija pojava eko-turizma, odnosno 'lova' na životinje fotoaparatima, a ne puškama. U eko-turizmu nalaze se veliki potencijali - nova radna mjesta, velik priljev novca od stranih i domaćih turista, ali i upoznavanje s prirodom. Zaštita okoliša i približavanje životinjama koje više neće visjeti sa zidova kao trofeji nego živjeti svoje živote istinski su, a ne patvoreni. Iz tog razloga, Prijatelji životinja pozdravljaju i zalažu se za promoviranje eko-turizma umjesto barbarskog i nehumanog lova na nedužne životinje.
Pročitajte i : Prljava igra Velike zvijeri u Hrvatskoj Protjerani domaćin ili kako se vuk skrio u zidni sat Lovni kriminal u Hrvatskoj Osvrt na Zakon o lovstvu
Lovačke laži Lovačka laž br. 1 LOVCI ČUVAJU ŠUMU I POLJE OD ŠTETA DIVLJAČI
KRIVO! Baš naprotiv, lov izaziva drugačije štete od divljači. Lovom se životinje nepotrebno plaše čime se potreba za hranom, a time i štete od ishrane, često povećavaju. Rasprostranjeni argument da divlje životinje prouzrokuju znatne štete, služi samo kao izgovor lovcima kako bi postigli duže vrijeme lova i veće kvote odstrjela. Često su osobne i materijalne štete što su ih lovci prouzročili, veće nego štete od divljih životinja u poljoprivredi ( Mathieu Roger, 1987.)
Kao što dokazuje standardno djelo O besmislu lova zoologa Carla Consiglija s Rimskog univerziteta, štete od ugriza (glodanja) u najviše slučajeva su minimalne i najčešće pogađaju znatno manje od 2% biljnog odnosno drvnog fonda. Osim toga se branjevine i sadnice mlade šume mogu zaštititi od ugriza (glodanja) npr. zaštitnim ogradama ili mrežama.
'Štete od brsta' u šumi i polju nastaju zato jer se danas više ne ostavlja hrana životinjama:
• Prije je prilikom žetve na poljima palo mnogo žita na tlo ili je u tlu ostalo još krumpira. Tako je uvijek ostalo nešto i životinjama na polju.
• Danas pomoću modernih strojeva ne preostaje ništa - životinjama se oduzima svako zrno.
• Prije su životinje mogle pasti na livadama.
• Danas su i livade pretežno požete ili pokošene - čak ni pticama ne ostane skoro ništa.
• Prije su se polja i livade obrađivale prirodno.
• Danas su polja i livade zatrovane sredstvima za prskanje, umjetnim gnojivom kao i gnojem i gnojnicom.
Moderna je poljoprivreda divljim životinjama uzela izvore hrane. Lovac 'regulira' neravnotežu: Ako divlje životinje uđu u polja tražeći hranu, bivaju odstrijeljene. Životni prostor životinja u zadnjim desetljećima se sve više sužavao - uzročnik je čovjek. Oduzimanje životnog prostora je krađa! Moraju li se regulirati životinje kojima je oduzet životni prostor - ili se mora regulirati krivac, čovjek? Lovačka laž br. 2 LOVCI SU ZAMJENA ZA IZUMRLE 'GRABEŽLJIVICE'
KRIVO! Novija istraživanja pokazuju da takozvani grabežljivci nisu odgovorni za regulaciju tj. brojčanu kontrolu životinja koje su njihov plijen. Grabežljivci love prije svega stare, bolesne i slabe životinje, odnosno žderu lešine i tako pridonose zdravoj populaciji divljači. Lovac koji puca na velikoj udaljenosti samo u najrjeđim slučajevima može prosuditi da li je životinja bolesna ili stara. Međutim, pošto je lovcima stalo prije svega do raskošnih životinja, nositelja trofeja, lov prakticiran od ljudi, naprotiv, po svim pravilima dovodi do protuprirodne krive selekcije. Za lovce lov znači također ne ubijati slabe i bolesne, već i prekobrojne potpuno zdrave životinje (tko još hoće jesti bogalje i bolesne?) (Divljač i pas 13/2001). Lovačka laž br. 3 LOV JE PRIMJENJENA ZAŠTITA PRIRODE
KRIVO! Lov znači poremećaj prirodne ravnoteže eko-sistema. On može dovesti do smanjenja ili istrebljenja životinjskih vrsta. Lovci su korisnici prirode, ali nisu zaštitnici. Oni u svakom slučaju njeguju one vrste životinja koje su im zanimljive kao plijen. Uostalom, u međuvremenu sami lovci opovrgavaju tu tvrdnju:
Lov kao primijenjena 'zaštita prirode ili Lovci kao istinski zaštitnici prirode i tako dalje - sve dobro i lijepo. Međutim, unatoč svemu tome članovi društva za zaštitu prirode nas ne prihvaćaju. Zašto više napokon ne stanemo za smislom i svrhom naše lovne prakse? (...) Lov upravo na prvom mjestu nije njega nego u sasvim prvobitnom smislu pljenidba, a mi doista hoćemo plijeniti. Nije pokvareno osjećati radost kada pođe za rukom ustrijeliti komad divljači. Ne, svakako smije pričinjati radost kada komad divljači skonča bezbolno jednim čistim hicem...' (Divljač i pas, 13/2001).
U švicarskom kantonu Ženeva stanovnici su se 1975. godine referendumom odlučili za opću zabranu lova sisavaca i ptica. U sljedećim godinama spektakularno se povećao broj vodenih ptica koje prezimljuju na obalama Ženevskog jezera i Rone - bez sumnje posljedica izostalih poremećaja lovom. Prije referenduma zastupnici lova su tvrdili da poljskom zecu u Ženevskom kantonu bez lova prijeti istrebljenje od grabežljivaca. Dogodilo se suprotno. U međuvremenu se Ženevski kanton veseli zdravoj populaciji poljskih zečeva sposobnoj za razmnožavanje, najvećoj gustoći populacije poljskih zečeva u Švicarskoj. Bojazan poljoprivrednika da će im zabrana lova donijeti veće štete na kulturama nije se obistinila.
Brojne vrste na koje je još uvijek dozvoljen lov (poljski zec, kuna zlatica, šumska šljuka, jarebica) nalaze se na saveznoj ili zemaljskoj crvenoj listi ugroženih vrsta. Lov nije uvijek jedini razlog ugroženosti, ali odstrjel ugroženih vrsta svakako ne pridonosi njihovom održanju.
Razvojem tehnologije oružja štete od lova postale su ogromne: od 17. stoljeća su lov i uništavanje prirodnih životnih prostora od strane ljudi odgovorni za 57% istrijebljenih vrsta ptica i za 62% istrijebljenih vrsta sisavaca. Lovačka laž br. 4 BEZ LOVA DIVLJE ŽIVOTINJE ĆE SE NAMNOŽITI
KRIVO! Poljske studije ekologa dokazale su da životinje raspolažu unutarnjim mehanizmom za reguliranje rasta populacije. Regulacija brojnog stanja životinja ne vrši se lovom. Ako prijeti prenapučenost, smanjuje se prirodni prirast. I tamo gdje je u Europi bio zabranjen lov, kao npr. u prostornom talijanskom nacionalnom parku ili u švicarskom kantonu Ženeva, nisu se do sada mogla utvrditi prekomjerna brojna stanja divljači. U skoro svim ostalim zemljama svijeta lov je zabranjen u zaštićenim područjima prirode, a da se do sada u njima nije poremetila prirodna ravnoteža. Lovačka laž br. 5 LOVCI UBIJAJU BEZBOLNO
KRIVO! Često su životinje samo nastrijeljene. Potraga traje, ukoliko do nje dođe, satima i danima. Do smrtnog hica nastrijeljene se životinje satima i danima vuku kroz šumu s raskomadanim tijelom, s visećim iznutricama, slomljenim kostima, bježeći od lovaca. Također su lovačkom sačmom bezbrojne životinje, naročito divlje ptice, istina pogođene, ali ne umiru odmah, jer im nisu pogođeni vitalni organi. Često skončaju od svojih ozljeda tek satima ili danima kasnije. Svaka četvrta patka živi s ozljedom od hica.
Kod sandučastih stupica koje navodno 'love bez ozljeda', u trenutku kada se sanduk zatvara s jakim praskom, ulovljenu životinju najčešće uhvati panika, žestoko se kreće i zbog toga se često teško ozlijedi. Tako 'komad' (lovački žargon) leži krvav mučen strahovitim bolovima, nerijetko gladan i žedan satima, često danima u majušnom sanduku i čeka okrutnu smrt. Lovačka laž br. 6 LOVCI ŠTITE STANOVNIŠTVO OD BJESNOĆE
KRIVO! U Europi se ide u pravi istrebljivački pohod na lisice: sačmom, zamkama, stupicama, puštanjem plina u brlog i otrovnim mamcima - i to tijekom čitave godine. No, svim tim mjerama nije bilo zaustavljeno širenje bolesti. Lov na lisice, zbog ubrzane promjene mjesta preživjelih životinja, dovodi čak do širenja bjesnoće. Švicarski kanton Valis je pomoću akcija cijepljenja od 1981. godine bez bjesnoće. Te su akcije koštale Valis 106.800 franaka godišnje, dok je susjedni kanton Bern - po površini samo malo veći - potrošio 818.148 franaka za ubijanje velikog broja lisica i za cijepljenje životinja, ne spriječivši širenje bjesnoće. Lovačka laž br. 7 LOV JE KULTURNO DOBRO
KRIVO! Pod kulturom se podrazumijeva 'ukupnost duhovnih i umjetničkih izraza života ... jednog naroda' kao i 'fini način života, odgoj i izobrazba' ( Isp. Duden, sv. 5, 1982.) Spada li u to ubijanje životinja? Svakako ne!
To što si ljudi prisvajaju pravo ubijati iz zadovoljstva živa bića koja isto kao i oni osjećaju bol, neprihvatljivo je s moralnog stajališta. Lovačka laž br. 8 ČOVJEK JE ODUVIJEK LOVIO
KRIVO! U ranom razdoblju čovjek je prvo bio skupljač. Tek kasnije postao je lovcem. Uzorci habanja površine kutnjaka mnogih hominida i hominoida nedvojbeno pokazuju da su te preteče čovjeka jele biljnu hranu (biljna vlakna, koštunjave plodove, orahe itd.). Tipični grabežljivci (npr. vuk, lav) i svežderi (npr. rovka, jež) imaju drugačije strukture zuba i zubne cakline kutnjaka od današnjeg čovjeka.
U povijesti Stvaranja još se odražava vegetarijanska rana faza čovječanstva kada u Postanku 1,29 Bog kaže: 'Evo, dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu!' No, kada je čovjek počeo ratovati protiv svoje braće, počeo je i klati životinje. Kod 'primitivnih' naroda lov služi pribavljanju hrane. Kod 'razvijenih' naroda lov je u tradiciji feudalnih gospodara, no feudalno gospodarstvo je u međuvremenu potpuno zastarjelo. U Europi čovjek više ne lovi da bi sebi osigurao hranu. Radi se jedino o zanimanju u slobodnom vremenu, o zabavi - užitku u ubijanju. Prijatelji životinja
3. PING LAN Party održati će se od 4. - 6.siječnja 2008. godine u Kino sali Pitomača.
Molimo sve igrače da popune prijavnicu kak bi znali pripremiti prostor,a vi imali rezervirano mjesto.
Uz računalo obavezno je ponijeti slušalice (zvučnici nisu dozvoljeni),
produžni za struji i UTP kabel.
Ukoliko ga ne posjedujet, moći ćete ga kupiti na LAN Party-u.
PETAK: 16:00 - 03:00 - skupljanje, spajanje i slobodno igranje 21:00 - 23:00 - Rock koncert grupe "Španjolske mušice"NA ŽALOST KONCERT JE ODGOĐEN
SUBOTA: 10:00 - 17:00 - skupljanje, spajanje i slobodno igranje 10:00 - 16:00 - prijava klanova 17:00 - 18:30 - godišnja skupština 19:00 - 20:00 - svečani domjenak 20:00 - ..:.. - svečano otvaranje turnira
- CSS - 3vs3
- CoD2 - 3vs3
- CoD2 - death match
- PeS
- War3 02:00 - dodjela nagrada od 1. do 3. mjesta
1. godišnja članarina (ili 300 Kn za one koji nisu članovi Udruge)
2. razne sponzorske nagrade
3. majica Udruge PING *Kotizacija po igraču za turnir iznosi 25 Kn za člana Udruge odnosno 50 Kn za ostale
NEDJELJA:
10:00 - 17:00 - slobodno igranje
17:00 - zatvaranje 3. PING LAN Party-a
Godišnja skupština Udruge PING održat će se 05. 01. 2008. godine u KINO SALI Pitomača s početkom u 17 sati.
Pozivamo sve članove, simpatizere i zainteresirane mještane da dođu i na taj način doprinesu radu udruge i njezinom daljnjem razvoju.
DNEVNI RED:
1. Izvještaj o radu udruge u 2007. godini
2. Plan rada za 2008. godinu
3. Bežična mreža - servisi i struktura
4. Donacije i zahvale
5. Razno - pitanja i prijedlozi
Nakon završetka službenog dijela održat će se mali domjenak.
Molimo sve članove koji to još nisu uradili da troškove cijele ili dijela članarine, za slijedeću godinu, podmire poslije skupštine.
U stanci sjednice Županijske skupštine jučer je vijećnik Ivan Begović novinare izvijestio da je u Općini Pitomači vlast nanijela štetu poljoprivrednicima koji imaju važeće ugovore o zakupu državnih oranica.
Oko 250 zakupoprimaca Općina je, mimo zakonskih propisa, pozvala da, nakon skidanja usjeva na oko 1500 hektara, oranice ne obrađuju, jer ih općinska vlast namjerava dati poljoprivrednicima u jednogodišnji zakup.
Na takav čin Državno odvjetništvo i netko će morati seljacima nadoknaditi štetu ako oranice ostanu puste – upozorio je vijećnik Begović. dš/vl Virovitica.net
Naš FVK je dana 21.prosinca 2007. sudjelovao u manifestaciji "Pitomača nekad i danas", naravno prigodnom projekcijom. U novom Farofu prikazan je film Kinokluba "Slavica" , Sajmeni dan, te dio filma "Ne živi čovjek samo o kruhu" koji prikazuje Pitomaču nekad i danas. Otvorena je i etnografska zbirka u starom Farofu a filmski dio imao je ulogu prikazati nekadašnju Pitomaču kako bismo je mogli usporediti s današnjom ali i skrenuti pažnju na važnost filmskog zapisa u očuvanju naše baštine.
Sve se odvijalo u organizaciji i na inicijativu kapelana Ivice Puškadije.
Pitomačke fotografije-izrada božićnih ukrasa za bor
Ove srijede u pitomačkoj Knjižnici i čitaonici mali sudionici kreativne radionice pod vodstvom knjižničarke Slavice Vitković izrađivali su božićne ukrase za veliki bor koji je postavljen na glavnom pitomačkom trgu.
Predstavljanje pitomačkih web stranica:www.hrastico.eu
Tvrtka iz Pitomače : Tehnohit-hr ; zastupanje, savjetovanje u upravljanju drvnih sustava i proizvodnja namještaja;otvorila je novu internet adresu www.hrastico.eu gdje je prezentiran proizvodni program.
Tvrtka Tehnohit-hr osnovana je 1.3.2004. godine te se u početku bavila zastupanjem proizvođača strojeva te savjetovanjem i izradom projekata u drvnoj industriji. Prije nepune dvije godine počinjemo sa proizvodnjom prvih uzoraka namještaja od masivnog drveta. Danas imamo više od stotinu proizvoda obuhvaćenih brandom Hrastico koje plasiramo na tržišta Velike Britanije, Njemačke, Austrije i Nizozemske, ali i na domaće tržište.
Uskoro počinjemo sa gradnjom nove proizvodne hale u kojoj će biti smještena proizvodnja i uprava tvrtke Hrastico sa već poznatim proizvodnim programom. Tako ćemo imati priliku u novim prostorima i s novim strojevima još bolje pretočiti naše znanje u kvalitetni proizvod.
Uz ugodan boravak na ovoj stranici, nadamo se da će te i Vi sudjelovati u ostvarenju poslovnih ciljeva na obostrano zadovoljstvo. www.hrastico.eu
Stvaranje brenda uspješne jedinice lokalne samouprave
Među trinaest općina u Virovitičko-podravskoj županiji općina Pitomača je najrazvijenija, a njezin razvoj gospodarstva uspješno nosi oko 80 poduzetnika, čiji je udio u ukupnom broju županijskih poduzetnika veći od 12 posto. Oni su u prvoj polovici ove godine ostvarili ukupni prihod od 97,2 milijuna kuna i realno je očekivati da će na kraju godine taj iznos biti dvostruko veći. Na taj način stvorit će se i pretpostavke za povećanje sadašnjeg broja od 922 zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih od 835 u prvih devet mjeseci ove godine, što je za 235 manje nezaposlenih u usporedbi s 2006. godinom. Sve bitne pretpostavke za daljnji ukupni održivi razvoj pitomačke općine temelje se na njezinim potencijalima u malom i srednjem poduzetništvu, poljoprivredi, obrazovanju i turizmu. Samo u ovoj godini u brojne infrastrukturne projekte od poduzetničkih zona do komunalija i obrazovanja uloženo je oko 9 milijuna kuna, a u sljedećoj godini u završetak započetih projekata i nove projekte planira se uložiti oko 11 milijuna kuna.
- Ova godina koja je na izmaku bila je vrlo naporna za sve nas u Poglavarstvu i stoga zahvaljujem svim njegovim članovima na predanom radu. Nije nam zbog toga žao, jer su vidljivi brojni rezultati našeg rada. Najzadovoljniji smo što smo uspjeli smanjiti nezaposlenost na području općine Pitomača i u tom pravcu ćemo nastaviti dalje razvojem naših poduzetničkih zona, odnosno njihovim proširenjem kompletne infrastrukture. Na taj način stvorit ćemo što bolje uvjete ulagačima za otvaranje njihovih proizvodnih pogona i da se na taj način otvore nova radna mjesta. Očekujemo da će proširena poduzetnička zona biti u funkciji do sredine sljedeće godine. Na dobrom smo putu da se u funkciju razvoja poduzetništva stave i objekti bivšeg Duhanprodukata, čiji je vlasnik Adris grupa iz Rovinja pokazala interes za naše prijedloge o namjeni tih objekata koji su opremljeni kompletnom infrastrukturom i njihovo stavljanje u funkciju poduzetništva moguće je realizirati u najkraćem roku i tako doći do novih radnih mjesta - ističe Željko Grgačić, načelnik općine Pitomača, dodajući kako je u ovoj godini uspješno riješen i problem kvalitetnog smještaja Glazbene škole u Pitomači, a počeli su radovi na izgradnji područnih osnovnih škola u Otrovancu i Velikoj Črešnjevici. Uz to, izrađeni su i projekti za izgradnju nove osnovne i srednje škole u Pitomači s dvoranom i bazenom, koje će financirati resorno ministarstvo. Pretpostave za taj projekt osigurane su u Urbanističkom planu uređenja Pitomače, koji je donesen ove godine. Ostvareni su i značajni projekti u komunalnoj infrastrukturi izgradnjom kanalizacijske mreže u Preradovićevoj ulici i nogostupa duž cijele Gajeve ulice, a gotovi su i projekti kanalizacije mreže i za Dravsku, Vinogradsku i Petra Krešimira IV, koji će biti realizirani sljedeće godine.
- Svako kućanstvo na području općine Pitomača imat će pitku vodu realizacijom velikog županijskog projekta vodoopskrbe od 228 milijuna kuna, a od toga će 37 milijuna kuna biti utrošeno na vodoopskrbu na području općine Pitomača. U tom smislu sve je pripremljeno i za izgradnju vodospremnika u Sedlarici, koji će nagodinu biti završen i iz nje će se opskrbljivati naš sekundarni cjevovod - naglašava načelnik Grgačić. Virovitički list
Održan sastanak Glavnog županijskog tima za Master plana turizma i Strategiju ruralnog razvitka
Uz nazočnost župana Virovitičko – podrvske županije, dr. Stjepana Feketića, njegovih zamjenika Zvonimira Šimića i Zvonimira Koića,te predsjednika Skupštine VPŽ Borisa Hlavatija, 18.prosinca je u Velikoj vijećnici održan sastanak Glavnog županijskog tima za pripremu i provedbu Master plana turizma i Strategije ruralnog razvitka Virovitičko – podravske županije. Na sastanku se govorilo o Aktivnostima na provedbi Županijske razvojne strategije tijekom 2007. godine, Master planu turizma VPŽ i Strategiji ruralnog razvitka. Naime, Virovitičko - podravska županija se kroz Županijsku razvojnu strategiju odredila kao županija s velikim potencijalom za razvoj svih selektivnih oblika turizma. Također je po svim svojim karakteristikama većim dijelom ruralna stoga je potrebno intenzivno i planski razvijati to područje. S tim u vezi, osnovane su radne grupe za oba područja uz Glavni županijski tim, te su danas u Vijećnici županijske skupštine prezentirani Županijskom partnerstvu, koje je savjetodavno tijelo za regionalni razvoj, razlozi pokretanja i metodologija za izradu dvije nove strategije: Master plana razvoja turizma i i Strategija ruralnog razvitka. Županijsko partnerstvo je međusobno odabralo dvije Tematske radne skupine zainteresirane za rad na objema strategijama. Tematske radne skupine su uža grupa stručnjaka i ostalih dionika zainteresirani za razvoj navedenih segmenata gospodarstva. Metodologija izrade strategija radit će se temeljem suvremene metodologije Koncepta životnog ciklusa, koja se koristi i za planiranje u EU. foto i tekst:Vpž
Pitomački kontakt policajci prikupili nelegalno oružje
Dana 19.prosinca pitomački kontakt policajci (Policija u zajednici) Siniša Tišljar i Freddy Čizmar uspješno su proveli akciju "Zbogom oružju".Akcija je provedena s ciljem vraćanja minsko eksplozivnih sredstava i oružja koje se nalazi kod građana u privatnom vlasništvu.
Po novom Zakonu o oružju građani mogu vratiti sva nelegalna oružja i minsko eksplozivna sredstva bez ikakvih sankcija te potpuno anonimno.U današnjoj akciji koja je osmišljena i provedena od strane pitomačkih kontakt policajaca Siniše i Freddya sudjelovao je i pirotehničar MUP-a Branimir Podnar iz Policijske uprave Virovitičko-podravske koji je sva prikupljena sredstva sanirao i preuzeo. Od 09 do 17 sati u Društvenom domu Greda prikupljeno je:
Oko 3500 komada puščanog streljiva raznog kalibra
1 puška kućne izrade kalibra 12
1 vojnički karabin,kalibra7,62,ruske proizvodnje
2 automatske puške kalibra 7,62
1 puškomitraljez M-53 sa kompletnom opremom
24 komada protuavionskih metaka kalibra 20 mm
1 granata 30 mm
24 komada ručnih bombi
22 komada spremnika streljiva za automatsku pušku
1 specijalna ručna bomba,kemijska
14 komada dodatnih barutnih punjenja za minobacačke granate
7 komada tromblonskih mina,kumulativnih
21 komad tromblonskih mina,trenutnih
3 metra sporogorečeg štapina
33 komada detonatorskih kapisla,broj 8
1 osnovno punjenje za minobacačku granatu 82 mm
2 kilograma eksploziva TNT
6 komada detonatora za ručne bombe
100 grama plastičnog eksploziva C4
500 grama topničkog baruta
Po završetku akcije Siniša Tišljar i Freddy Čizmar su zahvalili Općini Pitomača na pomoći u realizaciji te na ustupljenom Domu gdje je akcija i provedena.
-Svjesni smo da je prikupljeno oružje samo kap u moru od naoružanja koje se nalazi kod ljudi ali ako je ovim putem spriječena samo jedna tragedija koja se mogla dogoditi kod upotrebe ovih sredstava,mi smo zadovoljni!-izjavio je policajac Siniša Tišljar. I dalje apeliramo na građane da se samo jednim telefonskim pozivom na broj 92 mogu riješiti svih minsko eksplozivnih sredstava i oružja,anonimno i bez ikakvih sankcija. Uključite se i Vi u akciju vračanja nelegalnog oružja!
VIDEO:Izloženo oružje i minsko eksplozivna sredstva
Snimljen je materijal za film pod radnim naslovom "Smrtonosni kečap", koji je ustvari parodija na komedije viđene na televiziji. Slijedi montaža materijala i tek tada ćemo moći ocijeniti dali je i ova komedija uspješno napravljena.
Glumci koji su najvjernije odigrali svoje uloge bila su dva kućna ljubimca kojima je ovo vjerovatno prvo pojavljivanje u nekom filmu. FVK"Mirko Lauš"
Više od šezdesetak znatiželjnika skupilo s 05. 12. 2007. U pitomačkoj Narodnoj knjižnici na predstavljanje knjige “Vrijeme anđela” autorice Zdenke Andrić iz Zagreba. Nažalost autorica se iznenada razboljela, a kako je knjižnica bila puna posjetitelja, pa nije bilo vremena za odgodu, u dogovoru s književnicom knjigu “Vrijeme anđela”, i njenih knjiga: ”Zvjezdovnica”, “Anđeli” i “Srce plavog kita” u njeno ime uz CD predstavila je pitomačka knjižničarka Slavica Vitković. Prisutni s pažnjom su poslušali u ovo pred Božično vrijeme, njen CD s vježbama, njenu osobnu priču o radosti koju anđeli već godinama unose u njen život. Osim radosti ljubavi, igre i dobrote, anđelima su pune košare povjerenja u sutra. Ima li ičeg važnijeg od pristajanja na život? - riječi su i poruke gospođe Zdenke Andrijić. Anđeli su prekrasna lagana bića dobrote i radosti. Za sebe autorica u svojim djelima kaže: - Ja sam sretna osoba. Radim ono što volim. Točnije, volim to što radim. Barica Mihoković FVK novosti
Obavještavaju se svi građani da 19.12.u društvenom domu Greda u Pitomači u vremenu od 09 do 17 sati mogu bez ikakvih posljedica potpuno anonimno predati sve vrste oružja,streljiva,minsko eksplozivnih sredstava i dr.,koja će biti preuzeta od strane pirotehničara. Akciju "Zbogom oružju" u Pitomači provode pitomački kontakt policajci Siniša Tišljar i Freddy Čizmar. Ne dozvolite da se dešavaju nesretni slučajevi,vratite oružje!
Prezentacija tvrtke Plodovi zemlje Matijević d.o.o.
Općina Pitomača poziva zainteresirane proizvođače voća i povrća na prezentaciju tvrtke PLODOVI ZEMLJE MATIJEVIĆ d.o.o. koja će se održati u četvrtak 20. prosinca 2007. godine u kino-dvorani u Pitomači s početkom u 16 sati.
Tvrtku će prezentirati direktor Denis Matijević. Pitomača.hr
U četvrtak je održana 10. po redu sjednica Općinskog vijeća naše općine, sa dnevnim redom od 20-tak točaka. Općinski su vijećnici najprije razmotrili, a potom i prihvatili predložene II. izmjename i dopune Proračuna Općine Pitomača za 2007. godinu, kojima se osnovni proračun smanjuje za 220.000,00 kuna, odnosno sa 14.586.000,00 kuna na 14.366.000,00 kuna. Razlog za smanjenje istog ponajprije leži u slabijoj naplati komunalne naplate i nenaplaćivanja planiranih prihoda od taksi za priključenje na vodoopskrbni sustav, budući je isti još u fazi probnog rada, dok je na strani rashoda ukinuta pozicija vezana uz kupnju stambenog prostora u iznosu od 180.000,00 kuna. Bez rasprave prihvaćene su II. izmjene i dopune Plana prihoda i rashoda Dječjeg vrtića «Potočnica». Općinski su vijećnici potom raspravljali o prijedlogu općinskog proračuna za 2008. godinu, a nakon neprihvaćanja dva amandmana iznesena od strane vijećnika SDP-a i HSS-a, Općinski su vijećnici sa 9 glasova «za» i 6 «protiv» donijeli Općinski proračun za 2008. godinu. Općinski proračun za 2008. godinu u iznosu od 15.466.000,00 kuna 8% veći je od proračuna po II. izmjenama i dopunama, te gotovo 19% veći od osnovnog prošlogodišnjeg donesenog u veljači 2007. godine. Na strani proračunskih prihoda podjednako su planirani prihodi od poreza, pomoći iz državnog i županijskog proračuna, te prihodi od imovine. Na strani rashoda troškovno najveći dio proračuna planiran je za kapitalne investicije gospodarstva, komunalne infrastrukture i školstva, u potpunosti ili potrebnim inicijalnim sredstvima pokriveni su troškovi svih započetih i planiranih investicija, a isti zadovoljava i povećane potrebe proračunskih korisnika (vrtića i kjižnice), potrebe športa, kulture, kao i upravnih odjela općine.
Jednoglasno su na sjednici prihvaćeni financijski planovi proračunskih korisnika, te predloženi prijedlozi za imenovanje sudaca porotnika Općinskog suda u Pitomači, sudaca porotnika za mladež Općinskog suda u Virovitici, te sudaca porotnika i sudaca porotnika za mladež Županijskog suda u Virovitici.
Na kraju sjednice Općinskim je vijećnicima podneseno izvješće o radu t.d. «Komunalno Pitomača» d.o.o. za prvih devet mjeseci ove kalendarske godine. Pitomača.hr
Polaznici Područne glazbene škole u Pitomači pripremaju svoj prvi javni nastup koji će se održati u utorak 18. prosinca u kino-dvorani u Pitomači s početkom u 19 i 30 sati.
Ulaz na koncert je slobodan pa pozivamo sve, a posebno roditelje polaznika glazbene škole i sve ostale roditelje da dođu na ovaj božićni koncert i vide što su djeca naučila u ova dva mjeseca od početka rada škole.
Izrada tradicijskog Božićnog nakita od komušine i krep papira
Za tradicijsku izradu božićnog nakita nekad se isključivo koristio setinec, krep papir ,slama i "lužđinje" tj komušina.
Kod izrade nakita od komušine izabirao se suhi list klipa kukuruza koji je trebao biti što tanji i elastičniji.
Zatim se morao ispeglati tako da se izravna, a onda su se škarama oblikovale latice. Izabirali su se listovi sa različitim nijansama boja od svjetlijih pa sve to jako tamnih tako da bi se kasnije u izradi moglo kombinirati i sastavljati željeni cvijet po nijansama. Latica po latica spajala se koncem ili tankom bakrenom žicom dok se nije sastavila u željeni cvijet.
Kad je cvijet bio gotov moglo se sastaviti nekoliko takvih cvjetova te nekoliko klasova suhog žita i grančica borovice te se dobila prekrasna kitica s kojom se kitio bor, borovica ili se takva kitica stavljala oko kipova i trama u starinskoj hiži. U Podravini se još uvijek mogu naći ljudi koji izrađivaju ovakav tradicijski nakit te se njime koriste u ukrašavanju bora i kuće za Božić.
božićni nakit
Nakit od krep papira
Krep papir se izrezivao, savijao u odgovarajuće latice te takva latica jedna po jedna spajala se u određeni željeni cvijet te se sve zajedno vezivalo koncem. Koristio se krep papir u različitim bojama koji se tokom izrade kombinirao tako da se dobije cvijet u željenim bojama.
Također se koristila i bakrena žica ako bi se htjela napravit grana sa cvijećem gdje bi se žica omotala sa krep papirom, a na nju se dalje vezivalo već izrađeno cvijeće i listovi te bi tako sve zajedno tvorilo granu sa cvjetovima, koja se mogla savijati i oblikovati već po želji i ovisno o namjeni iste.
Etnografska i sakralna izložba "Pitomača - nekad i danas"
U prostoru staroga župnog dvora u Pitomači u petak 21. prosinca biti će otvorena etnografska i sakralna izložba pod nazivom „Pitomača – nekad i danas“.
Prilikom otvorenja izložbe za javnost održat će se i prigodni program koji će započeti u 13 sati u novom župnom dvoru.
Izložba će biti postavljena do blagdana svijećnice, a moći će se pogledati svakog radnog dana od 10-12 i 15-17 sati i nedjeljom od 15-17 sati.
Sinoć je u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Virovitici, poznata književnica Božica Jelušić, rođena Pitomačanka, koja živi i radi u Đurđevcu, priredila pravu Podravsku večer svojih stihova i proze, uz likovnu izložbu umjetničkih slika Ivana Andrašića iz Koprivnice.
U prvom dijelu večeri, posjetiteljima okruženim izložbom akvarela Ivana Andrašića, književnica je govorila o slikaru i njegovim radovima naslikanim najfinijim polutonovima boja, o njegovim pitomim krajolicima u dravskoj izmaglici, u svim godišnjim dobima. - Andrašićev likovni svijet su biserne poteznice rijeke, bijele hostije ivančica, njegove kiše i susnježice, ushit rodnom Podravinom - istaknula je pjesnikinja Božica Jelušić.
Andrašićevu kreativnost udružila je sa svojim književnim radom u nekoliko knjiga, koje predstavljaju vrlo uspješnu suradnju vrlo sličnih umjetničkih senzibiliteta. Ivan Andrašić nije nepoznat slikar, izlagao je na 50-tak samostalnih i oko 300 skupnih izložbi, a svojim radovima osvojio je i Virovitičane.
U drugom dijelu večeri prof. Ivan Zelenbrz, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice ukratko je govorio o književnom radu Božice Jelušić, koja je zatim predstavila svoju knjigu "Pogled stablu." Knjiga sadrži 20 umjetničkih fotografija čiji su autori Andreja Dugina, Boris Kovačev i Nikola Wolf, te po 20 priča i pjesama o stablima, običnim, domaćim trešnjama, lipama, bukvama, ali i o egzotičnom drveću poput araukarije.
Božica Jelušić autorica je 30-tak samostalnih naslova i dobitnica književnih nagrada i stipendija za književni rad, likovna kritičarka, ekologinja, zastupljena u brojnim antologijama, čitankama i školskoj lektiri. Pjesnikinja piše često u svom materinjem kajkavskom narječju, a svoju pjesničku večer završila je stihovima iz buduće zbirke "Štorga," Activa kajkaviana, koja će se tiskati na proljeće iduće godine. (mv) Virovitica.hr
Volim usrećivati ljude
PITOMAČA - Od najranijeg djetinjstva privlačila me i fascinirala keramika. Udavši se saznala sam da u suprugovoj rodbini imamo poznatu, afirmiranu keramičarku gospođu Dunju Cosetto. Gotovo "odmah" (1984.) sam je nazvala i zamolila da mi pokaže što sve u svojoj radionici radi iz keramike, što je ona i prihvatila. Upisala me i na tečaj keramike, a uz njenu stalnu, stručnu pomoć i ohrabrenje pronašla sam sebe najprije u izradi uporabne keramike. Nakon savladavanja različitih tehnika i stečenog iskustva najveće zadovoljstvo pronašla sam u izradi reljefa, skulptura i etno nakita. Moram napomenuti da sam najviše naučila upravo od gospođe Dunje, a znanje sam popunjavala i u kontaktima s afirmiranim keramičarima kao što su Salvaro, Njerš i drugih - prisjeća se svojih početaka sada već s iskustvom od gotovo 25 godina keramičarka Zlata Šokec.
Najuspješnije su joj bile predratne godine. Tada je puno radila i to uglavnom, za njena mjerila kako kaže, ogromne narudžbe, izlagala je i uspješno prodavala. Bilo je to vrijeme kada se na umjetnosti moglo i nešto zaraditi. Svoje radove izlagala je u prodajnim galerijama na Jadranskoj obali od Poreča do Dubrovnika, a bila je i članica Likovne radionice Opatija. Posebno pamti umjetnički atelje "Kuću mode" u Dubrovniku, Hotel "Rivijera" u Poreču, Likovnu galeriju u Opatiji. Na tim i takvim mjestima odvijale su se i skupne izložbe na kojima je bilo i njenih keramičkih rukotvorina. U Zagrebu je zastupljena na stalnoj izložbenoj postavi u Udruzi "Hrvatski suvenir". Članica je Likovnog kluba Nikole Tricka u Virovitici, gdje redovito sudjeluje na izložbama u Gradskom dvorcu i na sajmovima Viroexpo gdje je bila posebno zapažena skulptura Van Gogha. Ove godine sudjelovala je na Eko-etno izložbi u Zagrebu sa svojim eko skulpturama i etno nakitom. Već nekoliko godina izlaže na Danima renesanse i baroka u Koprivnici, eko-etno sajmu Međimurske roke u Čakovcu, gdje se uspješno predstavila i sakralnim motivima.
- Izrada skulptura i sve ostalo zahtijeva punu koncentraciju, meni treba potpuna samoća i mir. Tada se udubim u likove, prepoznatljive u dubokoj nutrini moje duše. Uspjela sam svojim prstima u glini izraditi vjeran lik moga oca, bake, svetog Josipa, starice Jagice, koju je kupio ministar kulture Božo Biškupić, freske, likove hrvatskih vladara i još mnogo toga. Odlučila sam, sve mogu prodati, ali lik moga oca nije na prodaju - kaže gospođa Zlata koja živi i radi u Pitomači.
Keramika je vrsta umjetnosti koja zahtijeva puno upornog i ozbiljnog rada. Od materijala Zlata najradije koristi zagorsku glinu, sama je mijesi, modelira, suši prirodno i peče u svojoj keramičkoj peći. To je zahtjevna i dosta skupa terakota tehnika. Svoje radove priprema za izložbe i tržišta, posredstvom Hrvatske autorske agencije koja okuplja eminentne slikare, kipare, muzičare, glumce.
- Nije lako biti u takvom društvu, ali moj je posao izazov koji me veseli, ispunjava i duhom ponese - zaključuje na kraju keramičarka Zlata Šokec.
Kapelica sv.Ivana Nepomuka pored potoka i pogled na staru pitomačku crkvu.
Stara crkva svetog Vida sagrađena je 1783.godine,izgorjela je 1968.Na istom mjestu sagrađena je i današnja istoimena crkva.Zaštićeni kulturno-povijesni spomenik.Nekadašnji Trg maršala Tita danas je Trg kralja Tomislava.
Razglednica iz 1966. godine prikazuje Društveni dom (pitomačko kino),Ambulantu i kiosk kod crkve,nekadašnji Trg maršala Tita.Središnje mjesto zauzima spomenik palim borcima(kosturnica)gdje su i posmrtni ostaci pitomačkih prvoboraca Narodno-oslobodilačke borbe Dragutina Mađerića Luje i Ivice Mesarića.
Jučer (nedjelja) članovi "Filmske grupe" nisu odmarali kao većina njihovih vršnjaka već su snimali materijal za novi film radnog naslova "Jedan običan dan".
Ovaj put se radi o dokumentarnom filmu kroz koji se provlači i jedna socijalna tema iako se o njoj direktno ne govori.
Ta vrlo jednostavna priča viđena očima djece odlično se uklapa u okolinu a i vremenske prilike, iako neugodne za rad na terenu, idealno su upotpunile raspoloženje same teme.
Sadržaj ipak nećemo ispričati već će film po završetku naći svoje mjesto u našoj video arhivi pa ćete ga moći pogledati.
Snimanje filma
"Filmska grupa" tj. dječja sekcija našeg kluba, u subotu 1. prosinca započela je snimanje filma s radnim naslovom "Ulični svirač".
Bilo je vrlo hladno pa su mali filmaši ubrzano radili, no uspjeli su snimiti samo polovicu materijala.
Božični običaji Podravskih Sesveta:Badnjak i Božić
kuća uređena na Badnjak
Badnjak
Na Badnjak je post.Domaćica bi ujutro presvlačila posteljinu i metala čiste zavjese.Doručka nije bilo.Za ručak je bio skuhan debeli badnjakov grah i kiselo zelje iz lagva ili kace, te pogača prošnjara.Jelo se nije spremalo s mašću,već se za začin koristilo ulje od bundevinih koštica.Prošnjara se spremala tako da se zamijesilo tijesto od jednakog dijela kukuruznog i bijelog brašna,te od odsijanih bundevinih koštica koje su bile tučene u drvenoj stupi.Tijesto se posolilo,ukrasilo se tako da se pogača izbrazdala vilicom okolo,a u sredini se napravio križ.Pekla se u zemljanoj tepsiji u krušnoj peći.Ženski dio obitelji, te djeca,popodne su kitili sobu i bor.Oko svakoga kipa na zidu metala se grančica bršljana,te je napravljena ruža od papira s mašnom.Nekad se kitila borovica koja se obično metala u kut sobe.
zavjese otvorene za poglede susjeda
Po borovici se stavljao nakit kupljen od licitara:srca,čizmice,trešnjice,lutkice,križići, orasi umotani u staniol,crvene jabuke,te lančići i ruže napravljene od krep papira.Na vrhu borovice uvijek je bila bijela ruža,dok su na donjim granama visjele crvene jabuke.Imela se metala na ladice ili umetala za tram.Zelena pšenica se zavezala trobojnicom i metala na prozor,
ladicu i stol.Prije samog sumraka domaćin bi otišao pripremiti slamu za unošenje u kuću.Ispod stoga slame napravio bi od užeta križ i izgovorio:"Vu ime Božje",te na križ od užeta napukao slamu.Na slamu je stavljao malo sijena i ritka-slama od raži,za to vrijeme domaćica bi pripremila zdjelu punu sjemenja:pšenice,kukuruza,graha,raži,konoplje i prosa,te jabuku,jaje,luk,češnjak,orahe,krunicu i novac.Morala je zapaliti svijeću na otvorenoj vatri u peći, te sa zapaljenom svijećom, zdjelom žita,te sitnom dječicom,ako ih je bilo u kući,čekati unošenje slame na ulaznim vratima kuće.
Domaćin bi skinuo šešir i počeo nagovor: "Falen Isus i Marija.Na tom mladom letu si zdravi veseli kak mladi jeleni,daj vam Bog:kokoši-pišćekov,rac-račokov,pur-purokov,gusek-guščokov,svinj-praščokov,
krav-telokov,konj-ždrebokov.Daj Bog da bi vam bila rodna godina,v goricam puni lagvi vina,a v hiži navek zdravlje i veselje.Se kaj si od Boga poželite,a najviše mira i božjega blagoslova".
Svi su ukućani odgovarali:"Bože daj".
male jaslice
Domaćin bi slamu stavio na sredinu sobe.Ukućani bi klekli oko slame,te se molila obiteljska molitva na čast malom Isusu,a poslije za sve pokojne.Tek nakon molitve palila se lampa.Domaćin bi razvezao uže i složio slamu gdje su se djeca mogla valjati,kopitati i igrati.S užetom bi omotao sve četiri noge od stola.
Domaćica bi ga pitala:"Kaj to delaš?".
On bi odgovarao:"Vežem tatom ruke, vuku zube i tičom klune" i tako tri puta.
Vjerovalo se da će tako biti imanje očuvano od kradljivaca i ostalih štetočina.Ispod stola se metalo sjeno,a na njega ritek, bundeva,željezo od pluga,pila,sjekira i jaram.Gazdarica je na stol slagala križ od ritka,na ćoškove stola rezanu repu i krumpir da bolje rode iduće godine.Po križu od slame posipala je sjemenje uz nagovor "Tak se kuturali pišćoki,račoki,puroki,guščoki,praščoki,teloki,ždreboki,žito,vino i božji blagoslov".
Ispod križa metala je novac, a s tim novcem iduće godine plaćala se misa za pokojne.
Na kraju je metala najljepše natkani stolnjak. Kod prostirke se metala zdjela sa sjemenjem i svijeća, zelena pšenica, križ, te flaša vina sa crvenom mašnom od papira i flaša rakije
sa bijelom mašnom.Posebni ukras na stolu bio je ispečeni kruh samo za tu priliku i okićen grančicama borovice ili asparagusa. Na klupu i stolce metalo se sijeno te se na tom sijenu sjedilo. Kad je sve bilo spremljeno mogla se servirati večera.Iz kuće nitko nije smio izaći van prije domaćina.On je prvi izlazio i otišao bi do bunara u koji je bacio malo sjemenja iz zdjele.Prije večere prvo se molilo,a poslije svaki od ukućana morao je zagristi malo češnjaka,jer se vjerovalo da tu osobu iduće godine zmija neće ugristi.Još se vjerovalo da djevojka kod večere na Badnjak svoj prvi zalogaj mora izvaditi iz usta i umotati u rupčić.Napravljeni prsten od slame mora si staviti na prst.Kad ide spavati rupčić sa zalogajom metne pod glavu.Vjeruje da će te noći sanjati za koga će se udati.Domaćin je kod večere kroz prozor izlijevao vino iz čaše tako da napoji vede.Vjerovalo se da su vede dobri duhovi kuće, odnosno obitelji. Poslije večere domaćica je gasila svijeću i gledala kamo će ići dim.Na koga bi dim skrenuo vjerovalo se da će taj prvi umrijeti.U tijeku večeri domaćin bi otvorio pepelnjak na peći i s obrebljicom koruntal po pepelu.
Gazdarica bi ga tri puta pitala:"A kaj to delaš?".
On bi odgovarao svaki put:"Prigrinjam svojem kokošem jajca".
Vjerovalo se da će se bolje pilići leći, te da će kokoši bolje nesti iduće godine.Poslije su se ukućani svi veselili i pjevali božićne pjesme.Znali su doći i čestitari, te pjevati pjesmu za tu prigodu "Se kršćansko je veselo".Domaćin bi ih darivao kolačima, vinom ili rakijom.Na Badnjak, navečer,zavjese na prozorima nisu se smjele navući jer se,ako je bilo dobro vrijeme,išlo obilaziti po ulicama i gledati kako je tko uredio svoju kuću za Božić.Kreveti su morali biti dobro uređeni, a jastuci na kat dobro natepeni.Pogotovo se gledalo u kuću u kojoj je bila mlada djevojka za udaju.Tako je došlo i vrijeme za polnoćku.Pred crkvom se znalo pucati iz mužara.Nekad se išlo na polnoćku s lampašima,a neki i sa bakljom.Crkva je znala biti pretijesna jer je svatko htio doživjeti radost polnoćke i Božića.Kad je polnoćka završila ispred crkve domaćin bi pozvao određenu mušku osobu da mu dođe za poležaja u kuću.Obavezno je to morao biti muškarac – susjed ili netko od rodbine.
Kad bi poležaj došao u kuću,nakon čestitanja morao je mirno sjediti na stolici.Domaćica bi ga posipala sjemenjem po glavi uz nagovor:"Čuk,čuk,čuk,pisana,čogana,daj Bog piščokov, tri kokoši i pevca",a tek onda bi ga ponudili rakijom,hladetinom i kobasicama.Poslije poležaja mogli su tek ostali ukućani jesti.Kad se došlo od polnoćke kući domaćin bi prvo otišao u štalu i nahranio blago,a onda odmah u kući stavio drvo u peć.Cjele noći vatra je u peći morala gorjeti. Vjerovalo se,ako ugasne vatra da će se i život u toj obitelji ugasiti.Svi ukućani spavali su na slami,nitko nije spavao na krevetu.
Božić
Božić je morao svatko proslaviti u krugu svoje obitelji.Na Božić čak ni susjed k susjedu nije išao,jedino se moglo ići u crkvu.Suđe se nije pralo, ništa se nije smjelo raditi,jedino se smjelo blago nahraniti.Na Božić popodne žene su vodile svoju djecu u crkvu gledati jaslice.Tom su prilikom ostavljali darove u novcu kod jaslica.
Film"Božič v Sesvetam",djece OŠ iz Podravskih Sesveta trajanje:6.14 minuta,2007.g. učenice:Marina Kolar 8.c razred i Valentina Šokec 8.c razred kazivač:Josip Cugovčan solistica:Marija Kolar dijete:Nikola Kolar 2.c razred mentorica:Zdenka Posavac-Hanžek snimatelj:Mario Kovačić
POPRAVAK ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA
Dana 11.12.2007. godine zbog radova na elektroenergetskom postrojenju bez električne energije biti će potrošači:
- naselja Turnašica od 08,30 do 11,00 sati dio ulice B.Radića od broja 26 i 27 do 39 i 36, te od 38 do 78,
- naselja Dinjevac od 12,00 do 12,30 sati dio ulice V.Nazora od broja 1 i 2 do 67 i 44.
Majice sa vašim Nickom!
Povodom održavanja 3. LAN Party-a i godišnje skupštine naručite majicu sa logotipom Udruge PING i vašim Nickom te budite prepoznatljivi na svim važnim događajima.
Svi članovi koji žele naručiti majice mogu to učiniti na sljedeći način:
Do 15. 12. naručiti i uplatiti majicu kod tajnka Udruge (u prostorijama Foto Begovića isključivo radnim danom u vremenu od 12-18 sati), odabrati Nick, veličinu, kratki ili dugi rukavi.
Na majici će biti otisnut na leđima logotip Udruge a napred vaš Nick u floriscentno zelenoj boji.
Posebna ponuda su majice također sa logotipom Udruge PING na leđima i natpisom ČIT'R u crvenoj boji.
Ukoliko imate neki prijedlog slobodno se obratite putem iChata ili maila.
Evo i nekoliko primjeraka kako bi to trebalo izgledati. Napomena ovo je samo primjer koji nije 100% vjeran orginalu.
Donacija od minimalno 20 Kn
Ukoliko mislite da bi bilo dobro kupiti nova računala za pristupne točke i nova računala za servere na mreži, a ne koristiti stara od preko 5 godina starosti, priključite se akciji doniranja, da mreža profunkcionira onako kako bi i trebala, bez čestih prekida u radu pojednih točaka...
Naravno, 20 kuna je minimalni iznos ali ako imate mogućnosti slobodno donirajte više :)
Spajanje novih članova...
Tehnička služba do 01.04.2008. godine ne će spajati nove članove na bežičnu mrežu Udruge, osim članova koji su već podnijeli zahtjev za spajanjem.
Članovi se mogu spajati i do navedenog datum, ali u vlastitom aranžmanu, tj. u dogovoru sa predstavnikom točke ili sa osobom koja će samo spajanje izvesti.
Oprema potrebna za spajanje i dalje će se moći kupiti kod tajnika Udruge u prostorijama Foto Begovića.
I nama treba malo godišnjega... :) Udruga PING
Izrada tradicijskog Božićnog nakita na "Adventu u srcu Zagreba 2007"
Izrada tradicijskog Božićnog nakita od SETINCA
Izrada tradicijskog Božićnog nakita od setinca
Barska biljka juncus-effesus-"sitina" ili "setinec" kako ju nazivaju u Podravskim Sesvetama obitava na močvarnom području.
Ljudi su je brali obično u vrijeme adventa te su žene sa djecom i djevojke u dugim večernjim satima izrađivale nakit za bor.
Biljka se morala ogulit te pažljivo izvaditi srčika iz nje.
Ta srčika se oblikovala u cvijet koji se na kraju zavezao koncem.
Božićni cvijet ili pahulja vrlo je lagana te se može staviti i na najtanju grančicu bora ili borovice koja se kitila na Badnjak.
Sve više se ona počinje koristiti i u današnje vrijeme za izradu nakita i ukrasa.
Barska biljka juncus-effesus-"sitina" ili "setinec" obitava na močvarnom i vlažnom području
Vađenje i izrađivanje nakita iz spužvaste unutrašnjosti biljke
tekst i fotografije:Darko Cugovčan
Najava događanja:"Advent u srcu Zagreba 2007"
Advent u srcu Zagreba tradicionalna je predblagdanska priredba na središnjem zagrebačkom Trgu bana J. Jelačića, koja svojim bogatim glazbenim i umjetničkim programom gostima i građanima grada Zagreba donosi ugođaj Adventa i Božića.
Pozivamo Vas da se zabavite uz brojne KUD-ove, dječje zborove, plesne grupe, koncerte, umjetničke i tradicisjke radionice sve pod ravnateljskom palicom Djeda Božićnjaka. Gledajte nas uživo preko interneta na www.smarttv.com.hr svaki dan od 8 do 22 sata, a program potražite na adventusrcuzagreba2007.
U Kući hrvatskog tradicijskog Božića, u nedjelju, 9. 12. u 11 i u 18 sati radionice za izradu tradicijskog božićnog nakita održati će, kao gost Etnografskog muzeja u Zagrebu, JOSIP CUGOVČAN iz Podravskih Sesvete. Na radionici će se izrađivati pahuljice od barske biljke sitine, u podravini zvanoj setinec.
Legenda tlocrta gore: 1&2 – Smart TV 3 - Kuća Djeda Božićnjaka Sadržaj: Uz svekoliko prisustvo Djeda Božićnjaka i pod njegovim budnim oko izrada radova koji će se svojim izgledom ili namjenom uklapaju u predbožicno vrijeme (svijećnjaci od staklenki kaširanih papirom, čestitke u raznim likovnim tehnikama, ukrasi za jelku, ukrasne kutije, lampioni, anđeli, snjegovići od vate...)
Voditelji: Nikolina Manojlović Vračar i suradnici
Termini: radnim danom 18-20, a vikendom od 10-13 i od 18-20 sati
Organizator programa: kontakt: Nikolina Manojlović Vračar, 091 549 7636, ninaman@net.hr 4 - CLICS radionica Sadržaj: svakodnevna radionica - igraonica -"Clicsaonica". Igrajmo se s Clicsima. Gradimo (prve na svijetu!) jaslice od Clicsa i Clics selo Djeda Božićnjaka. Najbolje i najoriginalnije radove nagrađujemo Clics paketićima.
Voditelji: Clics tete i Clics stričeki
Termini: svaki dan od 10 do 20 sati
Organizator programa: Igračka KIMO (TOYKIMO Adriatic), www.toykimo.com, www.toykimo.hr ,
Kontakt: Elvis Šneperger, 091/6608-743. 5 - Tirolska kuća Sadržaj: Glavni doživljaj Dana Istočnog Tirola u srcu Zagreba bit će drvena kućica u kojoj će posjetitelji naći općenite informacije o jednoj o najljepših kulturnih regija Austrije. Posjetitelji će moći promatrati Hansa Planera kako rezbari božićne umjetnine od drva i okusiti originalne tirolske krafne. Termini: od 2. do 9. prosinca, svaki dan od 10 do 20 sati.Organizator programa: Austrijski Kulturni Forum Zagreb, Gundulićeva 3, tel 4881-250 6 - Kuća Hrvatskog Tradicijskog Božića Sadržaj: svakodnevne etnoradionice za izradu tradicijskih božićnih ukrasa. Voditelji: izvorni kazivači u organizaciji Narodnog sveučilišta Dubrava i Etnografskog muzeja u Zagrebu, profesori i učenici Poljoprivredne škole Zagreb, te članovi Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica Termini: radnim danom od 18.00 do 19.30 sati vikendom od 11.00 do 12.30 sati i od 18.00 do 19.30 sati. Organizator programa: Narodno sveučilište Dubrava, www.ns-dubrava.hr, Kontakt: Dunja Vuković, 091/25 43 160 7 - Saonice Djeda Božićnjaka (svaki dan fotkanje sa besplatnom izradom fotografija na licu mjesta). 8 - odmorište, klupice & stol 9 - ulazni paviljon izvor:adventusrcuzagreba2007
U Pitomači održan dekanatski susret ministrantica i ministranata Đurđevačkog dekanata
Dekanatski susret ministrantica i ministranata Đurđevačkog dekanata
U Pitomači je u subotu 1. prosinca u dvorani nove župne kuće održan prvi susret ministranata i ministrantica župa Đurđevačkog dekanata u novoj školskoj, te na početku nove crkvene liturgijske godine. Za susret je izabrano vrijeme došašća, kako bi se ministranti što bolje pripremili za nadolazeću crkvenu svetkovinu Božića, te kako bi im se predočilo sveukupno potrebno zajedništvo, potrebe njihovog okupljanja i njihovog djelovanja. Okupilo se oko sedamdesetak ministranata i ministrantica iz sedam župa, a voditelj dekanatskog susreta bio je župnik iz Podravskih Sesveta vlč. Krunoslav Kefelja, povjerenik za duhovna zvanja u Đurđevačkom dekanatu. Susret je održan kroz molitvu, predavanja, radionice, pjesmu i druženje. Nakon zajedničke molitve i dobrodošlice domaćina, župnog vikara vlč. Ivice Puškadije ml., u tri manje cjeline vlč. Krunoslav Kefelja u svom je predavanju obradio tri teme:
Božić i priprema pojedinca za taj blagdan, potreba druženja kršćana i potreba ministranata na sv. misama. Istaknuo je da je došašće milosno vrijeme, vrijeme odricanja i dobrih djela, kad čovjek više daje brigu duhovnosti sebe i odnosu prema Bogu. Osvrnuo se na okupljanje kršćana radi potrebitog svjedočenja o vjeri, kako na liturgijskom slavlju, tako i u društvu s prijateljima ili obitelji. U zadnjoj temi te cjeline opisao je važnost ministranata na sv. misama kroz njihove dužnosti i uloge.
U drugom djelu skupa po starosnim skupinama održana je radionica o temama "Željeli bi za Božić" i "Odreći ću se i učiniti za ovo vrijeme došašća".
Nakon prvog dijela radionice, voditelji skupina pročitali su njihove radove gdje se pokazalo da većina djece želi za božićni dar danas popularne najatraktivnije mobitele, a odrekli bi se većinom video igrica i slatkiša. Nakon radionice sudionici skupa otpjevali su niz crkvenih pjesama i time je taj dio druženja bio završen. Nakon zajedničkog ručka i slobodnog druženja, ministranti su kreunuli svojim kućama.
Poslije više takvih susreta pokazalo se da oni gaje zajedništvo ministranata i ministrantica ne samo unutar svoje župne zajednice, već zajedništvo unutar cijelog dekanata. Takvim susretima ministranti uviđaju da nisu samo prijatelji i suradnici u svojoj župnoj Crkvi, već da su oni prijatelji i suradnici svih ministranata okolnih župa, dekanata, pa i šire. Svaki ministrant ili ministrantica jedne župe pomoću takvih susreta osjeća se ugodno i dobrodošlo u svakoj drugoj crkvi i župi.
Na prigodnoj svečanosti koja se održavala u sjedištu tvrtke Jan Spider u Pitomačći, na kojoj su između ostalog nazočili uz brojne gospodarstvenike, djelatnike firme i pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Ivan Hodalić, zamjenik župana Virovitičko – podravske županije, Zvonimir Koić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredi i gospodarstvo Željko Viljevac, načelnik općine Pitomača Željko Grgačić, tvrtki Jan Spider, predani su certifikati ISO 22000:2005 – sustav upravljanja sigurnošću hrane; sustav upravljanja higijenom koji uključuje HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Points) i Alinorm 97/13 i 13 A, Appendix II, FAO/WHO Codex Alimentarious i GMP smjernice.
U ime tvrtke nazočnima se obratio direktor i suvlasnik tvrtke Jan Spider d.o.o., Pitomača, Nikola Nemčević. Po završetku dodijeljenih certifikata, Ivica Hodalić, pomoćnik ministra ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, pustio je u pogon novu suvremenu pakirnicu kojom će se tvrtka Jan Spider dodatno usavršiti svoj proizvodni proces. Inače, Jan Spider je osnovan 1990. godine sa sjedištem u Pitomači.Proizvodnjom i preradom ljekovitog bilja se bavi od 1996. godine. Vizija Jan Spidera d.o.o. je biti najveći regionalni prerađivač visokokvalitetnog ljekovitog bilja kao sirovine za proizvođače prehrambenih i medicinskih čajeva, te proizvođače pripravaka na bazi ljekovitog bilja u čemu su već danas uspjeli. Unaprjeđujući zadovoljstvo djelatnika, poslovnih partnera i okruženja u kojem djeluje, Jan Spider d.o.o. izgrađuje i održava dugoročne partnerske odnose sa svojim partnerima u cilju stvaranja kvalitetnih i konkurentnih proizvoda. Dobitnik je „Zlatne kune“ HGK-a Županijske komore Virovitica za 2000. I 2003. godinu. Dodijeljen im je status „Gazele“ kao jednom od najbrže rastućih gospodarskih subjekata u periodu od 2003. – 2005. godine. U 2002. godini implementirali su sustav kvalitete certifikat ISO 9001:2000.
Odabrani ponuditelji za korištenje poljoprivrednog zemljišta
05. prosinca održana je 9. sjednica Općinskog vijeća Općine Pitomača na kojoj je donesena Odluka o odabiru ponuditelja po provedenom javnom pozivu za jednogodišnje korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike na području Općine Pitomača.
U prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, 29. studenog 2007 Prirodoslovno društvo Drava organiziralo je u suradnji sa Zavodom za ornitologiju HAZU predstavljanje projekta Stanje populacije bregunica i orla štekavca na rijeci Dravi. Tom prigodom smo gospodinu Oskaru Meuffelsu iz Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske predali prigodan poklon u znak zahvalnosti i sjećanja na suradnju. Pozdravne riječi su uputili nazočnima predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Željko Kućan tajnik Razreda za prirodne znanosti, akademik Zvonimir Devide voditelj Zavoda za ornitologiju HAZU i Dragan Radović upravitelj Zavoda za ornitologiju, Jasna Jeremić voditeljica Odsjeka za divlje i udomaćene svojte i staništa Državnog zavoda za zaštitu prirode i Ljiljana Vrbanec viša savjetnica Odjela za biološku raznolikost Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. Svi su iskazali zahvalnost Veleposlanstvu Kraljevine Nizozemske koje podupire brojne projekte u Hrvatskoj i istaknuli važnost provođenja ovakvih projekata i suradnje između državnih institucija i nevladinih udruga kao što je Prirodoslovno društvo „Drava“. Naglasili su da su, ovi podaci prikupljeni terenskim radom uz puno požrtvovanja članova naše udruge, vrlo važni za praćenje stanja biološke raznolikosti.
Orao štekavac ili bjelorepan
U svom izlaganju prilikom predstavljanja rezultata projekta Ivan Darko Grlica voditelj projekta „Monitoring bregunica i orla štekavca na rijeci Dravi“ ukazao je na to da u 2007. godini u obalama rijeke Drave gnijezdi gotovo 11.000 parova bregunica što iznosi preko 70% hrvatske populacije. Bregunice su ptice koje gnijezde u rupama što ih same kopaju u odronjenim strmim obalama, gnijezde u kolonijama koje mogu imati od desetak pa sve do nekoliko tisuća parova. Orao štekavac je naša najveća ptica grabljivica koja aktivno lovi pijen. Na istraživanom području rijeke Drave gnijezdi oko 30 parova orla štekavca što zajedno s Kopačkim ritom (oko 40 parova) predstavlja više od 40% hrvatske populacije. Monitoringom vrsta dolazimo do spoznaje o stvarnom stanju njihovih populacija kao i o općem stanju čitavog ekosustava. Naglasio je da sam monitoring nije dovoljan bez učinkovitih mjera zaštite.
Ovo je već četvrta godina zaredom kako pratimo stanje populacije bregunica i orla štekavca na rijeci Dravi od brane kod Donje Dubrave pa do ušća u Dunav. Tijekom obilaska terena iz čamca promatramo, brojimo i bilježimo sve podatke o pticama te vršimo fotografiranje. Svaki put Dravom prijeđemo više od 250 km riječnog toka od Donje Dubrave do Aljmaša. Svojim radom i nesebičnim zalaganjem za zaštitu prirode, članovi udruge: Miroslav Kolesarić, Vladimir Bartovsky, Vatroslav Svoboda, Antun Delić, Josip Dorić, Neven Trenc, Ivan Darko Grlica i Jasna Razlog-Grlica prikupili su i obradili vrlo vrijedne podatke o stanju ornitofaune na rijeci Dravi.
Bregunica(Riparia riparia)
Sredstva za ovaj zahtjevni projekt do ove godine bila su tek dostatna za rad te stoga nismo bili u mogućnosti adekvatno prezentirati naš rad. Zadnju potporu za rad iz proračuna Virovitičko-podravske županije dobili smo 2004. godine što nam je omogućilo da započnemo ovaj projekt, no nakon toga potpora je izostala. Grad Virovitica podupire rad naše udruge prema svojim mogućnostima. Ta sredstva su dostatna za pokrivanje administrativnih troškova. Da bismo uopće mogli nastaviti s monitoringom zatražili smo donacije izvan naše županije i na taj način uspjeli zadržati kontinuitet rada. Stoga zahvaljujemo Zavodu za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Arnu Mohlu iz WWF- a Austrije na potpori za rad tijekom prve tri godine.
Ove godine Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske prepoznalo je važnost našeg projekta „Monitoring orla štekavca i bregunica na rijeci Dravi“ i odabralo ga kao jedan od tri projekta koje je financiralo ove godine u Republici Hrvatskoj, u okviru MATRA/KNIP programa. Zahvaljujući ovoj donaciji ove smo godine proveli monitoring ptica na rijeci Dravi, prezentirali rezultate monitoringa i tiskali promotivni materijal (plakate, letak i CD s fotografijama i prezentacijom). O rezultatima projekta i važnosti monitoringa ptica Ivan Darko Grlica izvijestio je nazočne na predstavljanju projekta u Gradskoj knjižnici i čitaonici 9. listopada u Virovitici, 12. listopada na Danima Drave u Koprivnici i 23. listopada u Varaždinu u suradnji s udrugom „Franjo Koščec“ iz Varaždina.
Rijeka Drava teče 720 km dugim tokom od izvora u Alpama do ušća u Dunava, te prolazi Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom i Mađarskom. Usprkos ugroženosti, rijeka Drava i okolna staništa još uvijek su bogata ornitofaunom. Najznačajnije stanište za zaštitu prirode je sama rijeka sa šljunkovitim i pjeskovitim sprudovima i otocima, rukavcima i mrtvicama te odronjenim strmim riječnim obalama. Taj tip staništa, u Hrvatskoj pa i šire, najbolje je razvijen na rijeci Dravi, a njen gornji tok sa šljunčanim otocima i sprudovima je praktično jedino veće područje u Hrvatskoj s dobro razvijenim staništem tog tipa. Odronjene strme riječne obale su važno gnjezdilište bregunica, pčelarica i vodomara. Zajednica ptica močvarnih staništa dolazi u riječnim rukavcima, mrtvicama i šljunčarama, uglavnom s dobro razvijenom močvarnom vegetacijom (trska, šaš, plutajuća i potopljena vegetacija itd.). Karakteristične vrste su trstenjaci, kokošica, štijoke, mlakuša, liska, divlja patka, crvenokljuni labud, mali gnjurac, čaplje, cvrčići itd. Staništa s otvorenom vodom veći broj vrsta ptica koristi kao hranilište.
Bogatstvo ptičjih zajednica je u opadanju zbog sve većeg utjecaja čovjeka, no tek nakon provedenog monitoringa bit će moguće dati točne trendove populacija ptica ovog područja. Daljnje kanaliziranje rijeke moglo bi uništiti neke vrlo rijetke tipove staništa i uzrokovati nepopravljive štete na čitavi ekosustav, neke vrste kao što je mala čigra na samom su pragu izumiranja na rijeci Dravi.
Bregunica (Riparia riparia) je prema Podacima iz Crvene knjige ugroženih vrsta ptica Hrvatske niskorizična vrsta i kao većina ptica zaštićena zakonom o zaštiti prirode. Rijeka Drava je zasigurno najbogatija bregunicama na području Hrvatske. Prema podacima iz Crvene knjige ugroženih ptica Hrvatske štekavac (Halietetus albicilla) je danas ugrožena gnjezdarica panonske Hrvatske. Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode u Hrvatskoj, a na međunarodnoj razini je zaštićen Bonskom, Bernskom i Washingtonskom konvencijom. Rasprostranjen je u Europi, Aziji i na Grenlandu.
Hrvatsko folklorno društvo "Sesvečice" imalo je izuzetnu čast da na desetu obljetnicu manifestacije adventske svečanosti u Vukovaru pronese svijetlost kroz grad Vukovar.
Memorijalni centar Ovčara
Prije deset godina na poziv direktorice muzeja Vukovara prof. Ruže Marić te višeg kustosa etnografskog muzeja prof. Josipa Barleka društvo je dobilo poziv da dođe u netom oslobođeni Vukovar i da nastupi sa kulturno umjetničkim programom koji obuhvaća običaje od Adventa do Božića.
Tom prigodom još nije bilo javne rasvjete i Sesvečice su sa lampašima mimohodom ušle u dvorac Eltz i nakon danog programa najmlađi član društva Ivan Cugovčan zapalio je prvu adventsku svijeću u Vukovaru. Od tog dana u Vukovaru se tradicionalno održavaju adventske svečanosti, a ove godine one su bile desete po redu pod nazivom: "Vukovar-svi naši anđeli".
Izuzetna čast je pripala Sesvečicama da ove godine dođu u Vukovar i nakon deset godina ponovo pronesu svijetlost kroz grad heroj Vukovar.
Društvo je krenulo na put u nedjelju 2.12 prije podne da bi stiglo u Vukovar u dva sata poslije podne. Prvo odredište bio je memorijalni centar Ovčara gdje su članovi društva zapalili svijeće te se pomolili za sve žrtve, mučki ubijene na Ovčari. Nakon toga krenuli smo u novootvoreni muzej mučenika na Ovčari gdje se mogu vidjet fotografije i vlastiti predmeti poginulih pronađeni nakon identifikacije poginulih.
voditelj društva "Sesvečice" Josip Cugovčan
Nakon razgledavanja prisutni su se upisali u knjigu utisaka i krenuli na novo groblje u Vukovaru gdje su zapalili svijeće te se pomolili za sve pale branitelje Vukovara i Hrvatske. Dalje se krenulo prema križu na Dunavu gdje su se također zapalile svijeće. Vrijeme je jako brzo proteklo te se odmah krenulo prema crkvi sv.Filipa i Jakova gdje se spremalo u narodne nošnje te se pripremilo za nastup u crkvi. Nakon prigodnih riječi Vukovarskog gvardijana te ravnateljice muzeja prisutnim posjetiteljima u prepunoj crkvi,prigodnim riječima obratio se i voditelj društva "Sesvečice" Josip Cugovčan.
procesija prenošenja svjetlosti kroz grad Vukovar
Sesvečice su bile prve pozvane kao dragi gosti koji su ponovo nakon deset godina došli u Vukovar da izvedu kulturno umjetnički program spremljen za tu prigodu. Članovi društva su otpjevali dvije adventske pjesme: "O dođi Mesijo" i "Doletio anđel s neba".
Nakon toga pokazani su dva običaja: ophod krampusa i sv. Nikole te sv. Lucije.Iza tog ponovo se pjevala arhaična Božićna pjesma: "Marija se majka trudi" te običaj unošenja slame na Badnjak u kuću uz prigodni nagovor i molitvu.Nakon toga otpjevane su još dvije Božićne pjesme: "U to vrijeme godišta" i "Svim na zemlji mir veselje" uz tamburašku pratnju sastava "Licitari" iz Pitomače.
Nikola Kolar i Antonia Palaić sa gradonačelnicom Vukovara
Poslije našeg nastupa svoje običaje pokazali su: KUD Dinara iz Livna-ogranak Ljubunčić, Udruga Pleternički čoraci iz Pleternice, KUD Tomislav iz Županje, KUD Slavonski Brod, Muška pjevačka grupa Bećarine iz Đakova, Zbor O.Š. Antuna Bauera iz Vukovara,Vukovarski golubići, Dječji vrtić Vukovar I. Vrtić. Mitnica.
Na završetku programa u crkvi, direktorica muzeja zamolila je članove HFD-a Sesvečice da upale svijeću u zvjezdarnici koju su nosili dvoje najmlađih članova HFD-a Sesvečice u narodnim nošnjama: Nikola Kolar i Antonia Palaić te kroz sredinu crkve u mimohodu krenu prema izlazu i prenesu svijetlost kroz grad Vukovar. Na izlazu iz crkve organizatori su dijelili upaljene lampione u papirnatim vrećicama tako da su svi prisutni posjetitelji u crkvi u rukama nosili zapaljene lampione i organiziranom povorkom krenuli prema dvorcu Eltz. Jako dojmljivo je bilo promatrati nepreglednu rijeku ljudi koja je nosila upaljene lampione u rukama i kretala se prema dvorcu Eltz.
gradonačelnica grada Vukovara gđa.Zdenka Buljan
Na čelu kolone bile su Sevečice koje su cijelim putem pjevale. Ulaskom u dvorac Eltz svi izvođači programa smjestili su se na pripremljenu pozornicu te svi zajednički otpjevali dvije adventske pjesme.
Ivan Cugovčan(drugi slijeva) upalio je prvu adventsku svijeću u oslobođenom Vukovaru
Nakon govora gvardijana svijetlo je uneseno u dvoranu dvorca gdje je bio urešen veliki adventski vijenac i prisutnima se obratila gradonačelnica grada Vukovara gđa.Zdenka Buljan koja je nakon pozdravnog govora iz urešene zvjezdarnice upalila ove godine prvu adventsku svijeću te i službeno otvorila desete adventske svečanosti. Na završnici programa Sesvečice su otpjevale pjesmu "Oj Hrvatsko zemljo sveta" a nakon toga gosp.Željko Kovačić poznati mještanin Podravskih Sesveta donirao je cjelokupni prihod od prodaje svoje knjige pjesama "Vukovaru s ljubavlju" crkvi sv. Filipa i Jakova te to službeno predao gvardijanu. Slijedilo je zajedničko fotografiranje za arhivu muzeja svih članova sa ovogodišnjim odborom manifestacije, na čelu sa gradonačelnicom Vukovara koja je izrazila posebnu želju da se fotografira sa Ivanom Cugovčanom, prvom osobom koja je upalila prvu adventsku svijeću u oslobođenom Vukovaru nakon čega je i počela ova tradicionalna kulturna manifestacija.
Polaznici Dječjeg vrtića "Potočnica" za sve pitomačke mališane pripremili su priredbu u čast dolaska svetoga Nikole.
Priredba će se održati u četvrtak 06. prosinca u kino-dvorani u Pitomači s početkom u 15 sati i 30 minuta. Pozivamo svu djecu iz Pitomače koja su starija od jedne godine, a ne idu u vrtić ili osnovnu školu, da pogledaju ovu priredbu nakon koje će im sv. Nikola podijeliti prigodne poklone. Pitomača.hr
U petak je održana 17. sjednica Općinskog poglavarstva naše općine, a na istoj su poglavari razmotrili prijedlog Savjeta za poljoprivredu o odabiru najpovoljnijih ponuditelja po provedenom javnom pozivu za jednogodišnje korištenje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na području naše općine, podržali inicijativu za osnivanje Športske zajednice općine Pitomača, kao budućeg nositelja razvoja športa na razini općine, te razmotrili nekoliko zamolbi za financijsku ili neki drugi oblik pomoći udrugama ili građanima s područja općine. Općinski su poglavari donijeli i odluku o dodjeli stipendija Općine Pitomača za akademsku godinu 2007./2008., te će temeljem iste, po potpisu stipendijskih ugovora, mjesečni iznos stipendije od 700,00 kuna primati novih 16 stipendista, što će broj stipendista Općine Pitomača podići na četrdesetak. Istovremeno, trgovačko društvo «Croming» d.o.o. Pitomača, odlučilo je još jednog podnositelja zamolbe za stipendiju, za vrijeme trajanja njegova obrazovanja, stipendirati istim iznosom. Pitomača.hr
U Lepoglavi je održano natjecanje III, završnog, kola karate lige sjeverozapadne Hrvatske na kojem su sudjelovali i članovi Karate kluba Pitomača.
Rezultati B-liga
- mlađi učenici do 27 kg – David Blatarić – 1. mjesto
- mlađi učenici do 38 kg – Josip Šubić – 3. mjesto
- mlađe učenice do 30 kg – 3. mjesto
- cicibani kate – Dominik Prtenjača – 1. mjesto
Rezultati A-liga
- mlađi učenici do 33 kg – Veron Hrvojić – 2. mjesto
- mlađi učenici do 38 kg – Goran Štefanić – 1. mjesto
- mlađe učenice do 30 kg – Erika Čižmar – 2. – Saška Blatarić – 3.mjesto
- mlađi učenici kate- Veron Hrvojić – 2. mjesto
Ekipa mlađih učenica ''Pitomača'' osvojila je ukupno drugo mjesto.
Ekipa mlađih učenika ''Pitomača I'' su osvojili treće mjesto. Kako je ovo bilo i posljednje kolo jesenskog dijela lige, proglašeni su i konačni rezultati pa su naši članovi osvojili slijedeće rezultate:
B liga:
- kategorija mlađi učenici – David Blatarić – 1. mjesto, – Josip Šubić – 3. mjesto
- mlađe učenice – Nikolina Šubić -2. mjesto
A-liga
- mlađi učenici do 33 kg – Veron Hrvojić – 2.mjesto
do 38 kg – Goran Štefanić – 1.mjesto
- mlađe učenice – Erika Čižmar – 2. mjesto
– Saška Blatarić – 3. mjesto
Ekipa mlađih učenica ''Pitomača''osvojila je ukupno drugo mjesto.
Ekipa mlađih učenika ''Pitomača I'' su osvojili drugo mjesto.
Ekipa mlađih učenika ''Pitomača II'' su osvojili treće mjesto.
Kate:
- cicibani B liga – Dominik Prtenjača – 1. mjesto
- mlađi učenici A liga – Veron Hrvojić – 2. mjesto
Čestitamo svim natjecateljima koji su osvojili medalje, kako na završnom kolu Lige, tako i u ukupnom poretku za jesen 2007. Ostalima želimo više sreće na proljeće. Pitomača.hr
Tradicionalni malonogometni turnir u Pitomači pod nazivom «Pitomačka zima», što se održava u organizaciji NK «Pitomača» u prostoru školske sportske dvorane Osnovne škole Petra Preradovića u Pitomači, započeo je u subotu, a nastavljen je i jučer utakmicama po skupinama veteranskih sastava, koji su u ova dva dana odigrali utakmice prva dva kola svojeg dijela turnira. Rezultati utakmica su slijedeći:
A2 MNK «Virovitica» 2
A4 «Mocart» Podgorje 2 *
B1 «Titanik» Suhopolje 2
B3 «Fusići» Đurđevac 4
B2 «Bušetina» 1
B4 Tapetarija «Laslo» Sveti Đurađ 8
Prijave seniorskih i pionirskih sastava zaprimaju se do četvrtka 06. prosinca, kada će, u Caffe baru «Šport» u Pitomači, biti izvršeno ždrijebanje skupina. Seniorski turnir započeti će u subotu, 08. siječnja utakmicama prvoga kruga. Prijava za turnir može se izvršiti u navedenom caffe baru, ali i putem telefona 099/212-5000, 098/271-590 i 098/315-760. Kotizacija za turnir seniora iznosi 500,00 kuna, pionira 250,00 kuna. Pitomača.hr
Županijski centar 112:Provjera ispravnosti sustava za uzbunjivanje
Županijski centar 112 Virovitica vršiti će u nedjelju 02. 12. 2007. godine ispitivanje ispravnosti sustava za uzbunjivanje na području naše županije.
Sukladno Uputama za provedbu ispitivanja sustava za uzbunjivanje i čl. 14. Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN, broj 47/2006) Županijski centar 112 Virovitica vršiti će ispitivanje ispravnosti sustava za uzbunjivanje svake prve nedjelje u mjesecu u 12,00 sati sa znakom „prestanak opasnosti“. ZNAKOVI ZA UZBUNJIVANJE
POPRAVAK ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA
Dana 03.12.2007. godine bez električne energije zbog radova na elektroenergetskom postrojenju biti će potrošači:
- u Turnašici od 08,30 do 14,00 sati dio od broja 38 i 78,
- u Starogradačkom Marofu od 08,30 do 14,30 sati dio od broja 1 do 32, od 35 do 57 i od 89 do 100,
- u Starom Gracu od 09,00 do 09,30 sati dio ulice M. Tita od broja 87 i 88 do 93 i 148,
- u Pitomači od 12,00 do 12,30 sati dio ulice V. Nazora od broja 17 i 36 do 49 i 76.
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.
Među trinaest općina u Virovitičko-podravskoj županiji općina Pitomača je najrazvijenija, a njezin razvoj gospodarstva uspješno nosi oko 80 poduzetnika, čiji je udio u ukupnom broju županijskih poduzetnika veći od 12 posto. Oni su u prvoj polovici ove godine ostvarili ukupni prihod od 97,2 milijuna kuna i realno je očekivati da će na kraju godine taj iznos biti dvostruko veći. Na taj način stvorit će se i pretpostavke za povećanje sadašnjeg broja od 922 zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih od 835 u prvih devet mjeseci ove godine, što je za 235 manje nezaposlenih u usporedbi s 2006. godinom. Sve bitne pretpostavke za daljnji ukupni održivi razvoj pitomačke općine temelje se na njezinim potencijalima u malom i srednjem poduzetništvu, poljoprivredi, obrazovanju i turizmu. Samo u ovoj godini u brojne infrastrukturne projekte od poduzetničkih zona do komunalija i obrazovanja uloženo je oko 9 milijuna kuna, a u sljedećoj godini u završetak započetih projekata i nove projekte planira se uložiti oko 11 milijuna kuna.
Snimljen je materijal za film pod radnim naslovom "Smrtonosni kečap", koji je ustvari parodija na komedije viđene na televiziji. Slijedi montaža materijala i tek tada ćemo moći ocijeniti dali je i ova komedija uspješno napravljena.
U četvrtak je održana 10. po redu sjednica Općinskog vijeća naše općine, sa dnevnim redom od 20-tak točaka. Općinski su vijećnici najprije razmotrili, a potom i prihvatili predložene II. izmjename i dopune Proračuna Općine Pitomača za 2007. godinu, kojima se osnovni proračun smanjuje za 220.000,00 kuna, odnosno sa 14.586.000,00 kuna na 14.366.000,00 kuna. Razlog za smanjenje istog ponajprije leži u slabijoj naplati komunalne naplate i nenaplaćivanja planiranih prihoda od taksi za priključenje na vodoopskrbni sustav, budući je isti još u fazi probnog rada, dok je na strani rashoda ukinuta pozicija vezana uz kupnju stambenog prostora u iznosu od 180.000,00 kuna. Bez rasprave prihvaćene su II. izmjene i dopune Plana prihoda i rashoda Dječjeg vrtića «Potočnica». Općinski su vijećnici potom raspravljali o prijedlogu općinskog proračuna za 2008. godinu, a nakon neprihvaćanja dva amandmana iznesena od strane vijećnika SDP-a i HSS-a, Općinski su vijećnici sa 9 glasova «za» i 6 «protiv» donijeli Općinski proračun za 2008. godinu. Općinski proračun za 2008. godinu u iznosu od 15.466.000,00 kuna 8% veći je od proračuna po II. izmjenama i dopunama, te gotovo 19% veći od osnovnog prošlogodišnjeg donesenog u veljači 2007. godine. Na strani proračunskih prihoda podjednako su planirani prihodi od poreza, pomoći iz državnog i županijskog proračuna, te prihodi od imovine. Na strani rashoda troškovno najveći dio proračuna planiran je za kapitalne investicije gospodarstva, komunalne infrastrukture i školstva, u potpunosti ili potrebnim inicijalnim sredstvima pokriveni su troškovi svih započetih i planiranih investicija, a isti zadovoljava i povećane potrebe proračunskih korisnika (vrtića i kjižnice), potrebe športa, kulture, kao i upravnih odjela općine. 
U prostoru staroga župnog dvora u Pitomači u petak 21. prosinca biti će otvorena etnografska i sakralna izložba pod nazivom „Pitomača – nekad i danas“. 
05. prosinca održana je 9. sjednica Općinskog vijeća Općine Pitomača na kojoj je donesena Odluka o odabiru ponuditelja po provedenom javnom pozivu za jednogodišnje korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike na području Općine Pitomača.
U petak je održana 17. sjednica Općinskog poglavarstva naše općine, a na istoj su poglavari razmotrili prijedlog Savjeta za poljoprivredu o odabiru najpovoljnijih ponuditelja po provedenom javnom pozivu za jednogodišnje korištenje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na području naše općine, podržali inicijativu za osnivanje Športske zajednice općine Pitomača, kao budućeg nositelja razvoja športa na razini općine, te razmotrili nekoliko zamolbi za financijsku ili neki drugi oblik pomoći udrugama ili građanima s područja općine. Općinski su poglavari donijeli i odluku o dodjeli stipendija Općine Pitomača za akademsku godinu 2007./2008., te će temeljem iste, po potpisu stipendijskih ugovora, mjesečni iznos stipendije od 700,00 kuna primati novih 16 stipendista, što će broj stipendista Općine Pitomača podići na četrdesetak. Istovremeno, trgovačko društvo «Croming» d.o.o. Pitomača, odlučilo je još jednog podnositelja zamolbe za stipendiju, za vrijeme trajanja njegova obrazovanja, stipendirati istim iznosom.
