Uzor

Kad u noći dugoj ne mogu da spavam
il u snena jutra dok se razgibavam,
kad godina treret u stopu me prati,
ja se tebe sjetim, moja mati!

Kada prijatelja nema u blizini,
kada dani lete u čudnoj brzini
i kada se mnoštvo strepnji na me sjati,
ja se tebe sjetim, moja mati!

Ti si za me uzor životnog elana,
dvojbama usprkos čvrta, neshrvana.
Kad se malodušju želim odhrvati,
ja se tebe sjetim, moja mati!

1996.

30.07.2015. u 14:40 | 13 Komentara | Print | # | ^

Sveta Ana

Kad je moja majka bila trudna sa najmlađom sestrom svi smo navijali za ime ANA, ako bude žensko, a to se uklapalo u maminu pobožnost prema sv. Ani, kojoj se molila za "dobru uru"!
Želja nam se je obistinila, i sestra nam se zove ANA, sa dugosilaznim naglaskom da prvom slogu (makarska posebnost!).
Moram priznati da mi je baš simpatično što se uglavnom spominje Gospina majka, a njen otac sv. Joakim nekako je u drugom planu. Nemam ništa protiv očeva, ali ja sam ipak žena i majka pa malo navijam!

Imam jedinu, na blogu objavljenu, pjesmu sv. Ani pa je sad ponavljam. ("Ponavljanje je majka pamćenja!")


DOBRA URA

U tišini, ispred stare slike,
u odsjaju gorućeg lumina,
šaptale su patnje svekolike
majci Majke najvećega Sina,

da im ona "dobru uru" prosi
i radosno svjetlo prvog dana
onom, kog u krilu majka nosi;
da joj bude sreća darovana.

U tišini, ispred svete Ane,
i dandanas lumini se pale
za sve majke znane i neznane,
u ljubavi da bi procvjetale!


(1994.)


SVIM ANAMA I JOAKIMIMA želim od srca

SRETAN IMENDAN!!!

26.07.2015. u 10:19 | 15 Komentara | Print | # | ^

Bilježnica

Ti si moja luka povjerenja,
ti si moja snaga otkrivenja.
Dok se pjesma u tvom krilu rađa,
košmara se duša oslobađa.
Ti u šutnji pažljivo me pratiš,
nema šanse da me krivo shvatiš!

(1996.)

25.07.2015. u 16:48 | 15 Komentara | Print | # | ^

Bratska i sestrinska ljubav

U komentaru kod jedne drage blogo - prijateljice osvrnula sam se na "trojstvo" ljubavi, eros, karitas i agape, ljubav spolna, ljubav prema bližnjemu (milosrdna) i ljubav prema Bogu.
Trenutna situacija me navodi da se osvrnem na još jedno razlikovanje a to je ljubav koja nam je urođena i ona koju smo izabrali. Jedno s drugim se ne može usporediti.
Najveća, po mom mišljenju je ljubav prema potomstvu, što je i razumljivo, jer ono bi bez takve ljubavi teško opstalo.
Oko ljubavi koju smo (potaknuti emocijama i razmišljanjima) izabrali, moramo se truditi ako je želimo očuvati, dok je ljubav prema potomstvu, roditeljima, braći i sestrama u našim genima...
Nas ima šestoro braće i sestara, vrlo smo različiti (" Ni prsti na ruci nisu jednaki!"), ali svi smo bučni, nagli, emotivni i jako povezani. Zato svaka smrt i bolest u obitelji sve potresa.
Danas je moj mlađi brat otišao u bolnicu da bi se podvrgao dosta teškoj operaciji.
S njim me veže činjenica da sam kao starija sestra pratila njegovo odrastanje, odgovarala na pitanja i proživjela puno lijepih trenutaka rane mladosti.
Moramo se nadat da će ishod bit pozitivan pa ga preporučam u molitve onih koji vjeruju i u dobre želje svih iskrena srca koji ovo čitaju!
Želim ti, dragi brate, zdravlje i strpljenje, te da ovo iskustvo bude ugrađeno u sretne i ispunjene dane tvog daljnjeg života u krugu obitelji!

17.07.2015. u 18:48 | 25 Komentara | Print | # | ^

More, jubavi!

Jutra su moje mladosti
zlatila rubove škoja,
boje ti davala radosti
more, jubavi moja!
Niz stine kad potok se propinje
rasipjuć srebrila svoja
tebe mi šumno spominje
more, jubavi moja!
I čemprese s vitin granama,
staze kraj sivih aloja,
masline s raspuklin ranama
more, jubavi moja!
Nad pojen kad nebo zarumeni
i prospe srebrila svoja
ti živiš duboko u meni
more, jubavi moja!
(1996.)

14.07.2015. u 22:56 | 11 Komentara | Print | # | ^

Prijedlog Rječnika za koji nitko nije bio zainteresiran

RIČI MOGA KRAJA
(Na naslovnici bi mogla biti fotografija ili ilustracija panorame Makarske sa Sv. Petrom i Osejavom.)
(Na odgovarajućem mjestu navasti ime autorice: Albina Tomić, rođ. Srzić, te lektorice i korektorice: Ankica Tomić, prof.)

MAKARSKOJ (Na prvoj stranici!)

Planina te na dlanu nudi,
prstima bilin more te prosi
a ti si uvik ka cvit u kosi
borove šume šta se budi!



UVODNE NAPOMENE

Nestandardne riječi i izraze makarskoga kraja počela sam zapisivati 1996. godine, prvenstveno prisjećajući se govora do 1970., zatim po kazivanju rodbine i prijatelja, a ponešto sam našla i u Pomorskom rječniku u izdanju splitskog „Logosa“ iz l984.
U zadnjih 30 do 40 godina puno se riječi izgubilo uslijed dolaska novog stanovništva, a i ranije se govor mijenjao pod utjecajem škole. Osim toga, desetljećima se nametalo shvaćanje da su lokalni govori nepravilni, nehrvatski, pa sam doživjela i da uvaženi profesor hrvatskoga jezika prijeti minusima ako se koji učenik tijekom velikog odmora služi „nepravilnim“ riječina! Po toj logici Hrvati nikad nisu govorili hrvatski.
Naravno, kao što ne možemo ljude prisiljavati da se u svakodnevnom životu služe standardnim jezikom, ne treba ih siliti ni da se služe dijalektalizmima i provincijalizmima, ali je dobro da se te pojave zabilježe, jer će se tako sačuvati svjedočanstvo o jezičnom bogatstvu nekoga kraja.
Nadam se da će i ovaj mali rječnik pridonijeti čuvanju tradicije mojega rodnog grada i
zahvaljujem svima koji su mi pomogli u njegovu sastavljanju. To su, u prvome redu, moje sestre Tereza, pok. Maksima, Alenka i Ana te braća Josip i Aleksa.
Posebno ističem rodicu Mariju Srzić pok. Nikole koja je marljivo zapisala najviše starih riječi, kojima su se još prije 30 i više godina služili samo najstariji Makarani.
Velik dio ovog rječnika čine talijanizmi (i vrlo malo turcizama te inih tuđica) prilagođeni pravilima lokalnoga izgovora.
Makarani ne razlikuju glasove „č“ i „ć“, pa ih izgovaraju slično prvom navedenom, te sam u rječniku uvijek pisala „č“.
Glas „h“ se u pravilu ispušta (hajde = ajde) ili u skupu „hv“ pretvara u „f“ u Makarskoj, a u selima u „v“ (hvala = fala, vala). U selima se i inače „f“ pretvara u „v“ ili „p“ (fratar = vratar, pratar).
U lokalnom govoru „lj“ postoji samo u novijim riječima (vanilja), inače se na njegovu mjestu pojavljuje „j“ (ljubav = jubav).
U dugim slogovima vokali „e“ i „o“ izgovaraju se kao dvoglasi „ie“, „uo“ s manje čujnim prvim dijelom, koji se ipak nešto jače čuje kod starijeg stanovništva, još i danas.
Radi jasnoće u takvim sam slučajevima pored riječi pisala „ie“ odnosno „uo“.
U skupovima „mb“ „m“ se nekad doima jasno, a nekada se čuje „nb“ (plomba = pjonba).
Posebnost našeg govora i to je što se u gramatičkim nastavcima umjesto „m“ uvijek
izgovara „n“ (slobodom = slobodon, crvenom = crvenon, radim = radin ), a „n“ se često dodaje i tamo gdje nema glasa „m“ (rukaman, nogaman).
„Št“ se u imenicama pretvara u „šč“ (štap = ščap), gramatički nastavci „-jen“ i „-jati“ postaju „-ven“ i „-vati“ (razbijen= razbiven; razbijati = razbivati). U konjugaciji za nesvršeni oblik „razbijam“ pojavljuje se „razb+van“, a za svršeni oblik „razbijem“,dakle «razbijen». Kod infinitiva koji završavaju na „-uti“ pojavljuje se „it“ (trnuti = trnit ).


U govoru vrlo starih, „fetivih“ građana miješaju se dativ i akuzativ za boravak u nekom mjestu ili kretanje prema njemu (Bijo san u Split. Iđen u Splitu.) Također, umjesto „oni će“ pojavljivao se oblik „oni ču“ i „oni čedu“. Naglašavam da se radi o „fetivim“, odnosno izvornim građanima jer se takve tvorbe nisu pojavljivale na selu niti kod potomaka seljana unatrag dva ili tri naraštaja. Vjerojatno se radi o većem stranom utjecaju u gradu, o čemu svjedoči i veća pojavnost glasa „f“ (kafa u Makarskoj, ali kava u Brelima) i inače puno više talijanizama.
U dvoglasu „io“ čuje se „j“ manje ili više izraženo (nosijo, radijo).
Glagolski pridjev radni muškoga roda nema nastavak „o“ (doša, proša), a kod infinitiva se gubi završno „i“ (doć, proć, nosit).


Na upit bilo kojim glagolom često se čuje odgovor naglašenim oblikom glagola biti, ali je
jednako zastupljen i standardni način odgovora: „Radite li?“ „Jesmo.“ i „Radimo.“ Za treće lice jednine kaže se „Je.“ a ne „Jest.“(Ovo je takodjer naglašeno.)

Naglaske i zanaglasne duljine pisala sam samo na osnovnim riječima jer se u gramatičkim promjenama ponašaju uglavnom kao u standardnom jeziku, budući da je riječ o štokavskom govoru. Bilježila sam i specifične pojave (bjankarija, G bjankarije, kao stolarija, G stolarije). Također, nisam navodila sve gramatičke oblike, kao što se navode u rječnicima standardnog jezika, jer se riječi ponašaju kao i standardne, te smatram da ovakav način prezentacije udovoljava cilju.
Svjesna sam da će stručno oko naći puno manjkavosti u ovom amaterskom uratku, a bit
ću sretna ako netko bude zainteresiran da ovu građu iskoristi za neko stručno
istraživanje.

(Slijedi abecedni rječnik..........)


MASLINA (na zadnjoj stranici!)

Kad umren, u maslinu ću se pritvorit,
čvornato drvo uz more.
Žene i judi poda mnon će se odmorit
dok čekaju vapore.

Kad umren, u maslinu ću se pritvorit
i svitlit u luminu,
i dugo u noć ko lanterna ću gorit
uresla u stinu.

U vike duge, ogrnuta miron,
gledat ću pučinu
i čekat trubu, šta sve će budit širon,
ja, pritvorena u maslinu!



Badanj, svibanj 2008.
(Na zadnjoj korici bi trebala biti fotografija ili ilustracija masline.)


13.07.2015. u 13:48 | 12 Komentara | Print | # | ^

Podomaćene tuđice i drugi manje poznati izrazi iz dijela moje poezije

čislo - krunica
«ni cvjetovi nisu više...» - «...kao što su nekad bili!» - parafraza na pjesmu „Ni Bajrami
više nisu kao što su nekad bili“
svitnjak – krijes (u Badnju se i za sv. Ivana Krstitelja kaže: sv.Ivan Svitnjak)
plamen-ruža – ruža plamenih boja
zadrćala - zadrhtala
trabakul - teretni, motorni jedrenjak
žuka - brnistra
Kandalora - Svijećnica, 2. veljače
ora - sat, vrijeme
kuneta - prokop uz put
đardin - perivoj
boket - buket
kantun - kut
brimenica - vučija, drvena posuda za vodu s ovalnim dnom, nosi se na leđima
drugon - drugoj
sić - kanta u obliku izvrnutog krnjeg stošca, s jednom, poprečnom ručkom
teća - plići lonac
balun - lopta; u prenesenom značenju zbrka
bronzin - lonac na dnu i vrhu sužen, s jednom, poprečnom ručkom
kongule - kaldrma: gornji sloj puta od ugrađenog, neobrađenog kamena
kaleta - uličica
komod - udobnost; po komodu - po želji
na lamure - igra u kojoj igrači pružaju prste i pogađaju koliko ih je u određenom trenutku pruženo, a broj se izvikuje na talijanskom (ili «tuti», odnosno «svi»)
demejana - opletena boca, pletenka, demižon
bolcun - stožasta boca za vino
suji! – psuj!
žmul - čaša
kurba - pokvarena žena, kurva
galeta - keks
cungat se - ljuljati se
kočete - ribarske brodice
friško – svježe
buove - plutače
arja - zrak
meštral - maestral
fatat se – nastajati, primati se
pasi - psi
bilobrdski - iz Velikog Brda (i velobrdski), ali se ne kaže Bilo Brdo!
furešt - stranac, turist
magare gre - igra u kojoj jedan igrač naslijepo pogađa koga je drugi iz društva pokazao
kao magarca, pa kad pogodi izriče neku šaljivu kaznu
šugarala - igra školice, sa pločicom na iscrtanom tlu
prošupjit - probušiti
pic-klic - igra u kojoj se duljim štapom nastoji odbaciti kratki, na krajevima zašiljeni štapić, prema pravilima i s određenim ciljem
kavalaric - vrtuljak
krneval - karneval, glavna krabulja, krivac za sva zla (ne vrijeme ili dan krabulja!)
muči! - šuti!
pinjur - vilica
kupa - crijep
škure - prozorski kapci
reful - mah (na mahove)
fumar - dimnjak
škap(u)lar - platneni privjesak ili medaljica kao znak Gospe od Karmela
pijaca - tržnica
rajni - pokojni, za malo dijete
božur - u lokalnom govoru narcis
basetna - niska rasta
botun - puce, dugme
kosti - leđa
partit - stići
portun - hodnik
ružno - nemirno (u ovom slučaju)
idite! – jedite!
jaspre – novac
manistra - tjestenina
cukar - šećer
vuštan - suknja (seljačka)
dide - djed (kad nije sa imenom, a može i did!)
skula – škola
neoteć - nehotice
nesrća - nesreća
geler - krhotina od granate, metka i sl.
trudit - teško raditi
skuvat – skuhati, u ovom slučaju umijesiti
štruca – kruh izdužena oblika, vekna
škoj - otok
vapor - parobrod
lumin - stijenj koji pliva na ulju, dušica
lanterna - svjetionik
traverša - pregača
škašela - džep
oras - orah
drčina - dječurlija
trevit se - naići, naći se
šterika - parafinska svijeća
prama - prema




11.07.2015. u 13:59 | 9 Komentara | Print | # | ^

Ne napusti me!

Ne, nikakav ja letač nisam,
ni moreplovac, ni astronom,
na rizike ja nisam spremna
i želim ćutjet tlo pod sobom.

Osjetit želim čvrstu ruku
dok vodi me krivinom bitka,
daljine mene baš ne vuku
ni neizvjesnog draž užitka.

Ja imala sam svoje snove
i vidim, život mi ih ote,
na nade nisam spremna nove
ni neke opasne ljepote.

Ne, nikakav ja pjesnik nisam,
ni sad, a ne bijah ni lani,
tek "vrapčića u ruci" čuvam,
ne tražim "goluba na grani".

Mnogi su ptiči davno prhli,
polako blijede prošle sjene!
Ja samo jedan oslon imam,
o Bože, ne napusti mene!

(1996.)

09.07.2015. u 14:37 | 6 Komentara | Print | # | ^

Previše je bilo

Previše je bilo tuge,
previše je bilo plača,
ne puštaj me noćas samu,
sa tobom sam puno jača!

Ti me tješi u samoći,
zagrli me sada snažno,
od crnih me slutnji čuvaj,
puno mi je, puno važno!

Odagnaj mi misli crne
o starici što samuje,
o djetetu zapuštenom
i o onom tko zlo snuje!

Odagnaj mi stvarnost krutu,
jer ja za nju nemam snage,
neka me u toplom kutu
štite tvoje ruke drage!

(1997.)

06.07.2015. u 10:33 | 9 Komentara | Print | # | ^

Ništa ti ne mogu reći

Ako me o sreći pitaš
(ti, što joj u susret hitaš?!)
ništa ti ne mogu reći:
Da l je sreća neki cilj
u daljini sveudilj,
il je sreća ljupka draž
ili tek je pusta laž?!

Kad je riječ o sreći
ništa ti ne mogu reći.
Ako joj u susret hitaš
tada ništa i ne pitaš.
Možda je to onaj tren
kad osjećaš da si njen,
da je imaš, da je slutiš,
kad u srcu ljubav ćutiš?!

Ipak, kad je riječ o sreći
ja ti nemam puno reći.

Kad joj hitaš, kad je slutiš,
tad ne pitaš, tada šutiš!!

(1996.)

04.07.2015. u 09:43 | 11 Komentara | Print | # | ^

Iskre sjećanja iz 1995.

UMIREM I ŽIVIM

Ja umirem od treptaja božanstvenoga zvuka,
a srce stremi k obzoru ko uplašena ptica.
Bolesna a i sretna od slutnje neizmjerne,
ja od ljepote umirem i od ljepote živim!


KAD BI

Kada bi jednom u suton, dok priroda biva već tiha,
umoran šetač se moga sjetio stiha,
ja ne bih prošla uzalud!

Kada bi jednom u suton, dok noći spušta se sjena,
rekao netko da prava bila sam žena,
ja ne bih prošla uzalud!

Kad bi u sjetne dane, il noću kad nebo se zlati,
srce mi reklo istinska da sam mati,
bio bi nagrađen sav moj trud!


PRED OLUJU

Borovi stenju pod teškim pokrovom neba,
crna se barka na bijeloj propinje pjeni.
Nemirne ptice sivo nadlijeću stijenje,
zloslutnim krikom navješćuju oluju.

01.07.2015. u 18:57 | 6 Komentara | Print | # | ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2015 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Kolovoz 2017 (7)
Srpanj 2017 (8)
Lipanj 2017 (14)
Svibanj 2017 (13)
Travanj 2017 (18)
Ožujak 2017 (12)
Veljača 2017 (5)
Siječanj 2017 (8)
Prosinac 2016 (7)
Studeni 2016 (7)
Listopad 2016 (10)
Rujan 2016 (7)
Kolovoz 2016 (7)
Srpanj 2016 (7)
Lipanj 2016 (8)
Svibanj 2016 (8)
Travanj 2016 (8)
Ožujak 2016 (14)
Veljača 2016 (9)
Siječanj 2016 (13)
Prosinac 2015 (10)
Studeni 2015 (7)
Listopad 2015 (12)
Rujan 2015 (10)
Kolovoz 2015 (10)
Srpanj 2015 (11)
Lipanj 2015 (12)
Svibanj 2015 (13)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (5)
Veljača 2015 (7)
Siječanj 2015 (8)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (9)
Listopad 2014 (2)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (6)
Srpanj 2014 (7)
Lipanj 2014 (10)
Svibanj 2014 (15)
Travanj 2014 (13)
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (11)
Siječanj 2014 (10)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (11)
Listopad 2013 (11)
Rujan 2013 (9)

Opis bloga

Rođena sam u Makarskoj 1942. a od 1982. živim sa obitelju u Drnišu i Siveriću.
Blog sam otvorila na nagovor mlađeg sina u prvom redu radi objavljivanja pjesama a onda i radi komunikacije s ljudima koji to žele.
Nastojim biti korektna sugovornica, koja stoji iza svojih riječi i nikoga ne vrijeđa, a to očekujem i od drugih.
Albina Tomić, r. Srzić

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se