Pogled unazad

ponedjeljak, 21.01.2013.

Sestre dominikanke


Okolnosti i nastanak Reda Propovjednika

Sveti Dominik putujući s Diegom di Acebes biskupom Osme, sa velikom žalošću uočava teške posljedice katarske hereze u južnoj Francuskoj. Za iskorjenjivanje hereze bilo je potrebno čvrsto propovijedanje naslonjeno na katoličke istine, neprekidno iznošeno, a potvrđeno svetim životom.

Sveti Dominik odlučuje utemeljiti jedan religiozni red koji bi prihvatio takvo svjedočanstvo i koji bi po svojoj karizmi vraćao na katoličku vjeru. Drži da služba propovijedanja treba cvjetat na solidnim temeljima kontemplacije.

Dominik okuplja malu grupu žena (većinom) obraćenu s katarskog krivovjerja i osniva s njima 1206. na 1207. godinu samostan Santa Maria di Prouille u blizini Fanjeaux. Tim činom Dominik osniva žensku granu budućeg Reda tj. sestre dominikanke. Taj prvi samostan služio je kao apostolski centar, gdje su ljudi mogli doći na poduku i po pomoć, a ujedno je služio kao stanica za odmor Dominika i njegovih propovjednika.


Sestre dominikanke polaganje redovničkih zavjeta

Vrlo brzo oko Dominika se okupljaju mladi suradnici odlučnog srca, gorljivih u molitvi, propovjednici riječju, ali i primjerom svetog života. Dominik s vremenom poduzima i neke konkretne korake oko službenog osnivanja novog prosjačkog reda čija je bi prvotna briga bila naviještanje ”Radosne vijesti” .

21. prosinca 1216. godine papa Honorije III. izdaje bulu kojom odobrava Red. 26. siječnja 1217. godine Dominikovi redovnici dobivaju službeni naziv (Ordo predicatorum - OP) tj. "Red propovjednika". Taj naslov dobiven od Svete Stolice bio je radikalan. Značio je da od sada osim biskupa i svećenici imaju dozvolu propovijedanja Božje Riječi. Ovo je bila potpuna novost u Crkvi.

Na Veliku Gospu 1217. (dominikanski Duhovi) Dominik šalje svoju subraću dvojicu po dvojicu u velike sveučilišne gradove (Bologna, Pariz...) uz obrazloženje: "Sjeme ne smije ostati na stogu jer će se pokvariti. Moramo ga baciti u vjetar i tada donosi ploda!“ Pokazale su se to uistinu proročke riječi jer se dominikanski red naglo širi Europom, a prvi samostan na području današnje Hrvatske osnovan je 1225. godine u Dubrovniku, a nakon toga osnivaju se samostani duž naše obale (Rab, Nin, Split, Zadar, Pag...).

Dominik umire u Bolonji 6. kolovoza 1221. u 51. godini života. Dvanaest godina kasnije, 1233., papa Grgur IX. proglašava ga svetim.

U pet kratkih godina, od 1216. do 1221., sveti Dominik je postigao gotovo nemoguće. Osnovao je vjerski red sa samo šest sljedbenika na početku. Kada je umro bilo ih je na tisuće. To je bio potpuno novi oblik vjerskog života koji se sastojao od visoko obrazovanih ljudi, čija je misija bila propovijedati Radosnu vijest spasenja.

Dominikanke u hrvatskim krajevima

Na temelju povijesnih činjenica utvrđeno je da se sestre dominikanke u našim krajevima prvi put spominju 1241. u Zadar i Ninu gdje poučavaju žensku mladež. Iz 1345. godine sačuvan je “Red i zakon o primlenja na dil dobroga činenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika”, do sada najstariji tekst s hrvatskog govornog područja pisan latinicom. Tekst je obrazac koju su zadarske dominikanke koristile prilikom polaganja zavjeta.


Sestre dominikanke ulazak u novicijat

Većina sestrinskih zajednica uzduž Jadrana (Kotor, Dubrovnik, Ston, Stari Grad na Hvaru, Nin, Zadar...) polako je nastajao s pozornice života, a Napoleonov zakonik (Code Napoleon) iz 1812. dodatno je to pospješio zabranjivanjem primanja novih kandidatica.

Početkom 20. stoljeća dominikanke obitavaju još samo u Splitu i Šibeniku. Malobrojne sestre u tim samostanima bile su kćeri samog naroda, bez skoro ikakve školske naobrazbe. Žive jednostavnim, siromašnim životom, kod kuće se bave tkanjem sukna, poučavanjem u molitvi sitne pučke dječice te prosjačenjem po okolnim mjestima.

Poznati dominikanac, veliki propovjednik, misionar, rodoljub i vizionar o. Anđeo Marija Miškov , dirnut stanjem u kojem se nalaze sestre, pokreće ostvarivanje ideje o ujedinjenju i reformi preživjelih samostana. 1905. godine samostane iz Splita i Šibenika ujedinjuje u Kongregaciju sv. Anđela Čuvara sa sjedištem u Korčuli, čija je glavna zadaća odgoj ženske mladeži u hrvatskom duhu i karitativna djelatnosti. U Korčuli gradi samostan i internat za žensku mladež uz veliku podršku biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Uloga nove Kongregacije najbolje je izražena u geslu - Bogu, Redu i Narodu. Novi izdanak dominikanskog reda razvija se, raste i širi, hranjen molitvom, žrtvom, ljubavlju i zanosom svojih članova. Osnivaju se nove zajednice u Dubrovniku, Veloj Luci, Virju, Zagrebu, ide se dalje do Subotice, Hamburga, Kanade itd.

Duhovnost ove Kongregacije kao i cijelog dominikanskog reda najbolje je izrazio sv. Toma Akvinski: Contemplari et contemplata aliis tradere (razmatrati i drugima davati plodove svog razmatranja). Sestre dosta vremena posvećuju usmenoj molitvi i razmatranju, a krunica je oduvijek imala značajnu ulogu u životu svake pojedine sestre.

Blažena Ozana Kotorska (1493. - 1565.) je zasigurno najslavnija hrvatska dominikanka, dragovoljno zatvorena (reclusa) uz crkvu kotorskih dominikanaca. Papa Pavao VI. za prvu hrvatsku blaženicu kaže: "Blažena Ozana, koja se odlikovala u redovničkoj savršenosti, i ljudima našega vremena može pružiti primjere solidne kreposti, a osobito u molitvi i promicanju jedinstva istočnih kršćana s Katoličkom crkvom, oko kojega je i ona marno nastojala pokazujući tako put koji vodi k jedinstvu."

Sveti Otac potiče nadalje današnje vjernike da po primjeru i zagovoru blažene Ozane čuvaju vjeru što su je od djedova primili kao dragocjenu baštinu te da u njoj ustraju. U njoj trebaju biti "utemeljeni i neodjeljivi od Radosne vijesti", kako je i apostol naroda poticao svoje Kološane.

Tijelo blaženice nalazi se u kolegijatskoj crkvi Sv. Marije u Kotoru, a papa Pio XI. 21. prosinca 1927. ju je proglasio blaženom. I dan danas kotorska blaženica poziva kršćane na život molitve i odricanja, a na poseban način simbolizira zbližavanje kršćanskog Istoka i Zapada.

Djelovanje sestara dominikanki

Pripadnost brojnoj dominikanskoj obitelji određuje i karizmu zajednice sestara dominikanki sv. Anđela Čuvara, a to je - propovijedati Evanđelje. Iako pripadaju Redu Propovjednika, sestre ne propovijedaju u doslovnom smislu riječi ali svojim životom i djelovanjem navještaju istinu o Bogu i čovjeku. Rad sa starijima, siromasima i odgoj ženske mladeži u hrvatskom duhu obilježili su njihovo djelovanje na početku 20. stoljeća. Povijesne stvarnosti nisu im uvijek bile naklonjene pa su izgubile slobodu djelovanja u mnogim vidovima apostolata ali jedno im nikad nije oduzeto radom i životom često uz malo riječi čineći dobro naviještati svima Kristovu ljubav dobrotu i milosrđe.


Sestre dominikanke polaganje redovničkih zavjeta

Danas Kongregacija sv. Anđela čuvara broji oko 100 sestara koje žive i djeluju u oko 15 kuća i samostana u domovini i inozemstvu. U tim zajednicama sestre se bave odgojem djece u dječjim vrtićima, predaju u školama i fakultetima, daju privatne sate iz matematike, fizike, stranih jezika, podučavaju sviranje glasovira. Rade još u domovima zdravlja, domovima za nemoćne i starije, na župama gdje vode domaćinstva braći dominikancima i svećenicima. Aktivne su i u župskom pastoralu kao sakristanke, katehistice i voditeljice crkvenih zborova.

Sve su ovo načini na koje sestre propovijedaju Radosnu vijest Božje ljubavi i brige za čovjeka, i na koje se trude da što dublje zažive svoj naziv ''propovjednice''. Kap je to u moru potreba, ali nije nevažna. Borba i nastojanje oko istine njihova je karizma, a čežnja za istinom je snaga koja ih vodi na putovima sadašnjosti i daje snage za budućnost.

U svakodnevnom životu sestre podjeljuju svoje apostolske projekte i s drugim redovnicima i redovnicama, muškarcima i ženama oženjenima i neoženjenima. Laici nisu samo jednostavni primatelji njihove misije, oni su i aktivni sudionici koji zajedno sa sestrama podjeljuju jednu te istu odgovornost u kršćanskoj zajednici. Zajedničkim snagama nastoje biti kreativni, kao što su bili Dominik i otac A. M. Miškov u svoje vrijeme, te odgovoriti na potrebe datog trenutka.

Posebno suradnja između sestara i laika došla je do izražaja u vrijeme proslava 100. godišnjice Kongregacije sv. Anđela Čuvara, koje su se na lokalnoj razini održavale u mjestima i gradovima gdje sestre djeluju. Glavna svečanost je bila 2005. godine u Korčuli, gdje se nalazi kuća matica sestara dominikanki.

Formacija članova

Formacija je jedinstveni, postepeno rastući hod, pomoću kojeg se u poslušnosti Duha doseže ''za mene život je Krist'', sazrijevajući kao posvećene žene po karizmi vlastite kongregacije i dominikanske duhovnosti. Duhovni hod sadržava različita razdoblja i upleće sve ljudske i duhovne dijelove osobe.

Dijelovi formacijskog hoda su:

Duhovno vodstvo mladoj djevojci je ponuđena mogućnost da produbi svoje posvećenje primljeno po krštenju, i provjeriti svoj projekt zvanja na način da može odgovoriti Božjem pozivu slobodnim i odgovornim izborom.

Postulatura (kandidatura) je vrijeme u kojem je djevojka vođena da razjasni vlastiti poziv i pomoću svog iskustva produbi saznanje o onome što je bit i misija u životu jedne časne sestre dominikanke.

Novicijat je vrijeme početka redovničkog života djevojke kao redovnice dominikanke. U ovom vremenu novakinja stječe veliko saznanje o svom zvanju, proučava stil života i uzima identitet časne sestra Kongregacije svetih Anđela Čuvara.

Juniorat je period u kojem časna sestra učvršćuje i razvija formaciju da može živjeti sa rastućom vjernošću karizmi ove obitelji. Kroz ovo vrijeme dominikanka nastoji biti što više prikladna za realizaciju misije; pokazat svakom čovjeku Očevu ljubav s ''rukama i srcem majki''.

Permanentna formacija je hod koji se ostvaruje kroz cijeli život i neophodan je za postizanje punine jedne dominikanke, oblikovana cijele u Kristu Gospodinu. Ona se ostvaruje na osobnoj i zajedničkoj razini u vjernosti Crkvi.

Dominikanke po tradiciji posebnu pozornost stavljaju na studiranje. Red koji je rođen za propovijedanje, studiranje uzima kao neophodno sredstvo kojim priprema članove za zadatke koje će obnašati.

Sestre organiziraju i duhovne vježbe za djevojke, prema zamisli o. Miškova koji je bio uvjeren da preporod i napredak vjerskog i društvenog života počiva na moralnim kvalitetama majke. Okupljaju se djevojke u manjim ili većim skupinama i omogućuje im se povlačenje na nekoliko dana iz svakodnevnog života. Kroz predavanja, razgovore, molitvu, klanjanje pred Euharistijskim Isusom, pokušava im se otkriti privlačna i neodoljiva snaga druženja s Bogom. Djevojkama se omogućuje da zavire u interne prostorije dominikanki, da s njima podjele zajednički stol, posao i liturgijska slavlja.

Završimo ovaj prikaz riječima dominikanke s. Katarine Maglice: ''Ne bojim se budućnosti dok ima sklopljenih ruku, dok ima prignutih koljena, dok ima netko tko iz dana u dan gomila duhovno blago.''

Svi vi koji osjetite poticaj i želju da malo bolje upoznate sestre dominikanke, možete to ostvarit na web stranici: www.dominikanke.org


21.01.2013. u 00:16 • 0 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.



< siječanj, 2013 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (11)
Veljača 2012 (10)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (10)

Opis bloga


Na internet portalima hrvatskog govornog područja skoro pa da i nema podataka (ili ih ja bar do sad nisam pronašao rofl) o bazilici sv. Dominika u Bolonji, u kojoj se nalazi grob utemeljitelja dominikanskog Reda (sv. Dominika). Nadam se da ću taj mali nedostatak ovim blogom ublažit. S vremenom će se nadodavati još (meni) neke zanimljive teme. Ako ste zainteresirani za jedno malo virtualno hodočašća na neka dominikanska mjesta - krenimo wave.


Molitva za dominikanska zvanja

Dobri Isuse, poučeni od Tebe, molimo Gospodara žetve da pronađe dovoljan broj radnika za dobrobit i spasenje duša. Osjećajući veliku potrebu svećenika, redovnika i redovnica, molimo Te po zagovoru Tvoje neoskvrnjene Majke, Kraljice svete Krunice i svetog oca Dominika da umnožiš Red braće propovjednika.

Izlij u obitelji, zavode i sjemeništa milost apostolskog zvanja. Ražari u srcima mladića i djevojaka sveti oganj ljubavi prema Bogu i prema dušama. Pripremaj one koje si odabrao, potakni ih da i oni ovu milost mole i po njoj žive.

Čuvaj ih od grijeha i mnogih pogibelji kojima su izloženi. Prosvijetli im pamet, očisti im srce, učvrsti im volju, pomagaj ih da svagdano i marljivo njeguju sjeme posijano u njihovoj duši. Dovedi ih putem čistoće, rada i težnje za višim ciljem do potpune spoznaje Istine.

Milostiva majko Marijo, koja svagdano prikazuješ Isusu svoje sinove i kćeri kao što si mu prikazala i svetog oca Dominika, daj da budu dostojni povjerenja koje si im iskazala.
Izmoli svome Redu vjernih vršitelja njegovih redovničkih predaja. Udijeli mu mnogo svetih i revnih osoba, prema duhu svetog Dominika.
Učini da budu vjerni pomagači Spasitelju duša. Amen.

Molitva za proglašenje svetom blažene Ozane Kotorske

Svemogući Bože, tvoja je službenica bl. Ozana Kotorska svetim životom povezivala narode različite vjere i kulture i bila im je uzor pravog jedinstva. Molimo te da što prije bude proglašena svetom kako bi je zajedničkim slavljem zazivali narodi Istoka i Zapada, te u miru i jedinstvu promicali tvoje kraljestvo na zemlji, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira. Po Kristu Gospodinu našem.

pogledunazad@gmail.com

Free Site Counter





Za pisanje na chatu potrebno je upisat ime i poruku. E-mail nije obavezan.










Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
sretan 4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
sretan 7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
sretan 18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
sretan 28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
sretan 4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
sretan 7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
sretan 12. BI. Reginald Orleanski
sretan 13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
sretan 19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
sretan 20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
sretan 27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
sretan 29. Sv. Katarina Sijenska
sretan 30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
sretan 3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
sretan 13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
sretan 8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
sretan 17. BI. Česlav Poljak
sretan 22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

sretan 2. BI. Ivanica od Aza

sretan 3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
sretan 8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
sretan
17. Sv. Jacint Poljak
sretan 18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
sretan 23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
sretan28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
sretan 18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
sretan 28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova



LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
sretan 5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
sretan 7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
sretan 9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
sretan3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
sretan7. Svi sveti Reda propovjednika
sretan8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
sretan24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


wave Dominikanci u Bolonji

wave Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kapela svetog Dominika u Bolonji

wave Arka svetog Dominika u Bolonji

wave Druge kapele desnog broda bazilike

wave Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Sakristija bazilike svetog Dominika

wave Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

wave Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

wave Soba (cella) svetog Dominika

wave Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)













free counters
Free counters

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se